Naslovnica Organizacija Pitajte pravnika Radno soc. odnosi Članske pogodnosti Dokumenti O TEHNOS-u Linkovi Komentari   Vaša reakcija na Kolektivni ugovor sa smanjenim pravima bila bi: Nikakva, takve su okolnosti Iščlanjujem se iz sindikata Treba smijeniti upravu Hoću u štrajk Rezultati | Arhiva	Hot       8/27/2010 - HEP daje ilegalne priključke za struju Izvor - Makarska kronika / tportal, 24. kolovoza 2010.   Bivši radnik HEP-a Ante Radić pokazao novinarima Makarske kronike je deset stambenih zgrada na području od Brela do Makarske koje koriste električnu energiju ‘na divlje’. Naime, niti jedna od tih stambenih jedinica zbog ne posjedovanja uporabnih dozvola nema trafostanicu, već koristi tzv. gradilišni priključak. 'To je nelegalna preprodaja struje koja se ne bi smjela događati. Istina, u tom dijelu HEP nije financijski zakinut jer se potrošena struja ipak naplati. No, zakinut je zbog nepostojanja satova za struju, na čemu je u posljednjih deset godina izgubio milijunske iznose', kazao je Radić. Naime, za svako brojilo potrošač HEP-u plaća mjesečni paušal u iznosu od 20 kuna za njegovo održavanje. Budući da brojila nema, nema ni uplate paušala. Premda se iznos paušala naizgled čini zanemarivim, kad se zbroje stanovi koji nemaju brojila i zbog toga već godinama HEP -u ne plaćaju njihovo održavanje, gubitak se mjeri u milijunima kuna. 'Svaka zgrada koja nema svoju trafostanicu, zapravo je ilegalni potrošač električne energije, ma kako god to sad netko nazvao. HEP, koji je dužan izgraditi trafostanicu, ne smije stambenom objektu dati ilegalan priključak na struju. No, zakon se uredno krši godinama, i to u dogovoru s nadležnima u HEP - u, investitorima i lokalnim moćnicima', izravan je Radić. Kao poseban problem u cijeloj priči pojavljuje se i odnos stanara i investitora stambenih objekata. Naime, stanari se u većini slučajeva osjeća ju prevarenima zbog ‘igre’ oko ispostavljenih računa čiji se ukupan iznos među vlasnicima stanova dijeli bez obzira na stvarnu potrošnju. Iz tog razloga mnogi se od njih odlučuju jednostavno ne platiti struju.   8/27/2010 - Analitičari protiv ideje da banke kupuju udjele u državnim tvrtkama Izvor - Poslovni dnevnik, 26. kolovoza 2010.   Ideja da umjesto porezom na aktivu banke državi "priskoče u pomoć" preuzimanjem udjela u državnim poduzećima, nije dobro primljena ni u političkim ni u ekonomskim krugovima. "To su dvije odvojene stvari i nikako ih ne treba povezivati ni na koji način, jer porezi su jedno, a udjeli drugo pitanje. Ako banke žele pomoći državi, neka osnuju investicijski fond i umjesto preuzimanja postojećih kapaciteta idu u osnivanje novih. Time bi doista dale svoj doprinos društvu, a na način koji se spominje, bolje je da te tvrtke ostanu u vlasništvu države", oštar je Ljubo Jurčić, bivši ministar gospodarstva, kojeg posebice ljuti što se banke pozivaju na sličnu praksu u drugim europskim zemljama, poput Njemačke. "A bi li bile zainteresirane preuzeti i udjele u brodogradilištima?" dodaje. Iako se tvrdi da je ta ideja potekla iz bankarskih redova, jedan od vodećih bankara na naš je upit odgovorio kako su mu medijski napisi u srijedu bili prvi glas o tome. Drugi pak bankar ističe da je, osim što nije posao banaka da ulažu u udjele tvrtki, i zakonom o kreditnim institucijama propisano da ukupna izloženost neke banke tzv. osobama u posebnom odnosu ne može premašiti 20 posto jamstvenog kapitala. No, nema sumnje da se o inicijativi ipak razgovaralo s nekima od bankara, tijekom propitivanja alternativnih izvora prihoda za državu. To prije što je otpor samoj ideji oporezivanja financijskog sektora bio zasigurno poticajan takvoj kreativnosti. Među tvrtkama koje se u tom kontekstu spominje uglavnom su profitabilne i perspektivne kompanije, poput Croatia osiguranja, HEP-a, Hrvatskih voda, Podravke... Za te su tvrtke ne tako davno razgovore s državom bili otvorili i mirovinski fondovi. Na tom je tragu i stav jednoga od premijerkinih savjetnika Željka Perića. "Ako se već traži prečica u osiguranju sredstava u proračunu, skloniji sam tome da se prilika dade mirovinskim fondovima, jer su oni prirodniji investitor u kapital tvrtki", ističe Perić. On nije sklon još jednom prijedlogu koji se našao u istom paketu - da banke zamjenom kreditnih potraživanja (equity swap-ovima) preuzimaju udjele u državninm tvrtkama. "Ne vjerujem ipak da je to ozbiljna ideja", zaključuje Perić. Ni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske Boris Cota nije sklon takvom bankarskom "planu". "Osobno smatram da to nije posao kojim se trebaju baviti komercijalne banke. Neka se banke drže svog osnovnog posla, a to nisu vlasničke strukture ", ističe Cota.   8/27/2010 - Punjenje proračuna: Banke kupuju udjele u državnim tvrtkama Izvor - Večernji list, 25. kolovoza 2010.   Posljednjih su dana, kako doznaje Večernji list, na sastancima u Vladi na kojima se razgovaralo o mogućem uvođenju poreza na aktivu, domaći čelnici vodećih banaka ponudili alternativno rješenje – preuzimanje četvrtine udjela u pojedinim državnim tvrtkama, pa bi se u državni proračun brzo slio novac. Trend pokrenuo Njemačku Takav trend izražen je posljednjih godina u Europi, primjerice, u Njemačkoj nakon dolaska Angele Merkel, a neki upravo taj recept vide glavnim pokretačem gospodarstva, koje se u Europi najbrže oporavilo u Njemačkoj. S obzirom na to da se od poreza na banke odustalo, upitno je hoće li se ideja bankara ostvariti kod nas. Ali nije isključena. Proces bi išao vjerojatno po principu da banka kod koje je tvrtka zadužena, uđe u njezinu vlasničku strukturu. Vjerojatno bi na prvom mjestu bile one tvrtke koje su prilično dužne nekoj banci. Te bi se išlo na tzv. equity swap, odnosno zamjenu duga za udjel u kapitalu. To je rješenje također nedavno predvidjela Vlada, za privatne tvrtke koje su dužne državi. No veći je interes za ulazak u državne tvrtke koje nisu prezadužene, Hrvatske vode, HP i HEP, pa bi se tako oslobodio živi novac. Naravno da taj postupak ne bi mogao biti brzo izveden jer bi se obavljao preko burze, a nekim tvrtkama, poput HEP-a, koji nije na burzi, trebalo bi prethodno utvrditi i cijenu. Lakši bi stoga proces bio kod Croatia osiguranja, čije su dionice uvrštene na burzu. Na taj način pojedine bi državne tvrtke dobile ne samo novac nego i bolje upravljanje njime, ali i podjelu odgovornosti. Naravno upitno je koliko bi to političkim strukturama odgovaralo s obzirom na velik utjecaj politike u tim tvrtkama. Obrazloženje bankara za takav potez bila su europska iskustva, ali i već godinama znana svjetska iskustva, a i kineska, koja su novijeg datuma, pa i nama znanog EBRD-a, koji ima praksu ulaska u vlasničku strukturu tvrtki. A koji će prema naznakama biti i novi dioničar državne Hrvatske poštanske banke. Pregovori s EBRD-om traju već dulje, stali su zbog razilaženja u vezi s cijenom, ali vjerojatnije će se okončati nakon ulaska EBRD-a u HPB. CO prvi na potezu? Prema nekim procjenama za četvrtinu vlasništva u HEP-u država bi mogla dobiti od 250 do 300 milijuna eura. No točnu procjenu tek treba napraviti. A najizglednije je da među prvim kandidatima koji bi se ponudili na burzi bude Croatia osiguranje, jer zbog HSLS-a iz koalicije, stranke uz koju je to osigurateljno društvo najviše vezano, zbog bivšeg čelnika Hrvoja Vojkovića, taj bi potez bio politički trenutačno i najbezbolniji. Zagrebačka burza, odnosno institucionalni ulagači već dulje vrijeme ponavljaju kako su im potrebne nove dionice na burzi, pa bi ponuda tvrtki na tržištu kapitala bila sigurno okidač njegova oživljavanja. Jedino što se u ovom slučaju ne bi išlo na ponudu dionica malim ulagačima, nego velikima. Najveći dio pripao bi bankama, a ne treba zaboraviti ni mirovinske i investicijske fondove, koji također žele novu robu na tržištu, a koji su uostalom najvećim dijelom u vlasništvu velikih banaka. Na Zagrebačkoj burzi kažu da ni s kim za sada nisu kontaktirali u vezi s mogućim uvrštenjem državnih tvrtki na burzu. No ionako cijeli proces uvrštenja kreće od agenata, a to su opet u prvome redu velike banke. Rješenje i za Holding Vani se takav koncept pokazao uspješnim, no s obzirom na razvijenija gospodarstva, osim što privatne banke ulažu u državne tvrtke, i velik dio državnih banaka ima udjele u privatnim tvrtkama. Primjerice, austrijska Raiffeisen banka ima 50 posto udjela u Štrabagu, austrijska je vlada prepustila 50 posta pošte i željeznica financijskom sektoru, a Rusija im je, primjerice, prepustila udjele u naftnim kompanijama. No iskustva, primjerice, Austrije pokazuju raširenost ulaska banaka i u lokalne tvrtke. Stoga, pitaju neki domaći analitičari, zašto to ne bi mogao napraviti, primjerice, prezaduženi Zagrebački holding. Ili zašto pak država nije odlučila da EBRD uđe u vlasništvo luka, nego ih ta banka kreditira, a čime se opet zadržavaju podoban kadar kao i izvođači radova. Osim ideje o ulasku banaka u vlasništvo, navodno je jedan od prijedloga bankara na sastanku s predstavnicima Vlade bio i da banke sudjeluju u financiranju državnih projekata, što je zakonski lakše izvedivo, a državi zbog interesa prihvatljivije, te je također poznata praksa u nekim europskim zemljama. Tvrtke koje bi država mogla ubrzo prodati Croatia osiguranje prvo za prodaju Budući da je uvrštena na burzu i da je utjecaj politike nakon izlaska HSLS-a iz koalicije smanjen, politički je najlakše uvrstiti je u prodaju potencijalnim ulagačima. Prodaju HEP-a ulagači već dulje čekaju Procjena je da bi država mogla za 25 posto dobiti oko 250 do 300 milijuna eura. Osim banaka, za udjel u HEP-u velik interes imaju i mirovinski i investicijski fondovi. I Podravkinih 25 posto moglo bi u prodaju Od 300 do 500 milijuna kuna, prema procjenama analitičara, moglo bi se dobiti za udjel u Podravki, a vjerojatno se tom potezu više ne bi mogao oduprijeti ni HSS. HPB pregovara s EBRD-om Iako su pregovori države s EBRD-om stali zbog razilaženja u vezi s cijenom, navodno su obnovljeni, a nakon što HPB očisti bilancu, EBRD bi mogao ući u banku s novim kapitalom.   8/27/2010 - Hrvatska treba ponovno investirati u elektrane izvan države Izvor - Poslovni dnevnik, 24. kolovoza 2010.   Hrvatska je država s relativno siromašnim energetskim resursima. Ona ima gotovo beznačajna nalazišta lignita, njezini potencijali riječnih tokova su gotovo iskorišteni, a nalazišta nafte i plina ne zadovoljavaju potrebe domaće potražnje. Uporedo s tim Hrvatska je država koja ima izražen energetski deficit. Trenutno uvozi oko trećinu energije koju troši, a taj će trend s ekonomskim oporavkom imati tendenciju rasta. U vrijeme socijalističke ekonomije, kada je razvoj energetike bio od još veće važnosti za razvoj industrije, Hrvatska je, voljno ili nevoljno, investirala u Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Srbiji. Njezine investicije u termoelektrane u Tuzli, Gacku i Obrenovcu, hidroelektrane na Trebišnjci i nuklearku u Krškom u nekim su slučajevima rezultirale pozitivnim efektima. Te su investicije također proizvele i niz pitanja u vezi s obvezama i vlasništvom koja su danas sporna, ali za koja će se u idućem razdoblju vjerojatno naći odgovarajuća rješenja. U svjetlu tih pitanja danas se postavlja jedno drugo, za Hrvatsku energetiku mnogo važnije. Treba li hrvatska država kroz HEP ili na neki drugi način ponovno investirati u elektrane izvan Hrvatske i na taj način riješiti pitanje nedostatka energije? Način na koji se postavlja to pitanje odražava etatistički, nedovoljno liberalan način razmišljanja. U aktualnoj financijskoj i gospodarskoj situaciji, kako u svijetu, tako i u regiji, takav pristup je pogrešan. Mišljenja sam da Hrvatska (ili HEP) treba investirati izvan Hrvatske. Osnovna ideja vodilja u tim investicijama ne treba biti samo rješavanje hrvatskoga energetskog deficita. Smatram da je mnogo važnije da se investira u projekte koji su najefikasniji i najprofitabilniji. Ako postoje odgovarajući pravni okviri i međunarodna zaštita investicija, zašto Hrvatska ne bi investirala bilo gdje, pa čak i dalje od svog susjedstva? Pogotovo ako će joj neki projekt donijeti deset kuna na uložene dvije u usporedbi s projektima u BiH ili Albaniji koji bi donosili pet na uloženih dvije kune u istom razdoblju. Kako Hrvatska na ovaj način rješava svoj elektroenergetski problem? Na dva načina. Prvo, HEP bi trebao znatno povećati svoj prihod. Time bi se udjel nabave energije iz uvoza u novčanim tokovima znatno smanjio. I drugo, povećanjem svoga kapitala HEP bi lakše mogao investirati u neefikasne projekte kod kuće, kao što je termoelektrana na uvozni ugljen ili još jedna/dvije CCGT elektrane sa snagom od 800 MW. U slučaju Hrvatske, dok god se ne izgradi odgovarajući LNG terminal u Rijeci, to bi značilo izlaganje znatno većem političkom uticaju Rusije. Na kraju, povećanim prihodom, to jest profitom, također bi se omogućile odgovarajuće investicije u obnovljive izvor. Kako sve to postići? Jednostavno: ukidanjem monopola HEP-a, kako u opskrbi, tako i u proizvodnji električne energije. Tržište i konkurencija su jedini mehanizmi koji nam mogu jamčiti da će bilo koja investicija izvan Hrvatske biti profitabilna. Postoji li u Hrvatskoj politička volja da se čelništvu HEP-a daju odriješene ruke za takav nastup, drugo je pitanje. Za građane Hrvatske to u svakom slučaju i ne mora biti od presudne važnosti. Inozemne hrvatske investicije u energetiku mogu nositi i privatne hrvatske kompanije. U Hrvatskoj danas postoji dovoljno privatnika koji imaju financijski potencijal i "know-how".   8/27/2010 - HEP popustio, neće obustaviti isporuku struje TLM-u Izvor - Poslovni dnevnik, 24. kolovoza 2010.   Hrvatska elektroprivreda ipak neće potpuno obustaviti isporuku struje šibenskom TLM-u 1. rujna, kako je bilo najavljivano. Na jučerašnjem sastanku u HEP-u dogovoren je "time out" u napetim odnosima HEP-a i jednog od najvećih potrošača, šibenskog aluminijaša koji godinama s HEP-om ima ugovorene posebne uvjete za isporuku električne energije, a koje je polovicom siječnja novo vodstvo HEP-a jednostranim raskidom ugovora s TLM-om prekinulo. U međuvremenu je bio ispregovaran novi ugovor između HEP-a i TLM-a o novim uvjetima i cijeni energije, ali je od njega HEP bio odustao, tražeći razgovore o novim uvjetima, povoljnijima za sam HEP. Ipak, neslužbeno se čuje kako je taj ugovor i dalje aktualan. HEP je jučer pristao na zadržavanje postojećeg odnosa s TLM-om do ugovaranja novih uvjeta. To znači da će isporučivati struju po cijeni iz ugovora koji je raskinut, uz privremeni obračun, sve do prihvaćanja novog ugovora, s time da se, tvrde izvori bliski TLM-u, neće pregovarati o novoj cijeni nego je i dalje "u igri" ugovor iz svibnja. No, da bi ga HEP realizirao nužno je da ga najprije odobri Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, kako bi se otklonilo eventualne primjedbe da se radi o prikrivenom subvencioniranju privatnog poduzetnika, a nakon AZTN-a zeleno svjetlo ugovoru HEP-a i TLM-a još moraju dati Nadzorni odbor i glavna skupština HEP-a. Tek tada će ga i HEP moći početi primjenjivati, kažu naši sugovornici. Slijede konzultacije "To je bio jedan u nizu razgovora s TLM-om, a uskoro slijedi novi, jer obje strane još moraju obaviti određene konzultacije, a i predstoji još utanačiti neke detalje kako bismo konačno riješili tu zavrzlamu", kratko je komentirao član Uprave HEP-a Miljenko Pavlaković, ne otkrivajući detalje koje još treba riješiti. No, ističe da je uvjeren da će se rješenje s TLM-om postići vrlo skoro.   8/27/2010 - Vlada uzima dio optičkih mreža javnih tvrtki Izvor - Poslovni dnevnik, 23. kolovoza 2010.   Vlada planira prebaciti vlasništvo nad dijelom slobodnih optičkih kapaciteta državnih tvrtki na Republiku Hrvatsku te tako zaključiti izgradnju interne nacionalne telekomunikacijske mreže Hitroneta. Državni tajnik za e-Hrvatsku Igor Lučić ističe da će država tako uštedjeti do 80 milijuna kuna godišnje, koje je do sada za iste usluge plaćala HT-u, Vipnetu, Metronetu i drugim komercijalnim operaterima. Na posljednjoj sjednici kabineta premijerka Jadranka Kosor potpisala je preporuku kojom se upravama tvrtki poput HEP-a, HŽ-a, Plinacroa, Janafa i HAC-a savjetuje da dio komunikacijskih mreža prenesu na državu. Količinu i uvjete odredit će Središnji državni ured za e-Hrvatsku. Čelnik tog ureda Igor Lučić kaže da je većina uvjeta i količina već procijenjena, ali da će trebati još pričekati za konačnu sliku. "Ne bi trebalo biti bojazni jer za Hitronet su potrebni vrlo mali kapaciteti, a u slučajevima prijenosa vlasništva tvrtke bi se obeštetile", pojašnjava Lučić te dodaje da je riječ o tvrtkama u kojima država ima većinsko vlasništvo pa bi se taj posao odradio na razini usklađivanja bilanci. Neslužbeno se doznaje da bi se ovaj Vladin plan trebao realizirati do kraja godine. Tada se očekuje da će Financijska agencija biti spremna preuzeti posao upravljanja i održavanja telekomunikacijske mreže Hitronet. "Fina je vrlo važna u ovom poslu jer će ona održavati Hitronet, ali i uvesti uslugu jedinstvene elektroničke pošte za državnu upravu, čime ćemo dodatno srezati troškove", zaključuje Lučić.   8/24/2010 - ZARADA PREKO MILIJARDU KUNA Kad u HEP-u nema lopovluka, nema ni gubitaka Izvor - Slobodna dalmacija, 22. kolovoza 2010.   Profitu Hrvatske elektroprivrede u prvih šest mjeseci ove godine od milijardu i 140 milijuna kuna kumovala je i borba protiv korupcije, ocijenio je za “Slobodnu” Dubravko Čorak, predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata. U prilog Čorkovoj ocjeni ide podatak da je polugodišnja dobit za 900 milijuna kuna veća od poslovnog rezultata koji je u isto vrijeme prošle godine ostvarila Uprava HEP-a, predvođena Ivanom Mravkom, koji je sada u pritvoru zbog istrage o zloporabi položaja i ovlasti, te počinjene štete za kompaniju od 600 milijuna kuna pri prodaji struje šibenskome TLM-u. - Veličinu štete koja se stavlja na teret bivšem predsjedniku Uprave, kao i to je li uopće bilo kriminala, tek treba utvrditi. Neosporno je da su istrage koje su pokrenute vezano uz poslovanje bivše Uprave pridonijele konsolidaciji poslovanja, a za visinu dobiti u dosadašnjem tijeku godine najvažnija je povoljna hidrografska godina, što automatski smanjuje uvoz električne energije i druge troškove poslovanja - kazao nam je predsjednik HES-a. Uprava HEP-a, predvođena predsjednikom Leom Begovićem, prijavljujući poslovni rezultat za prvih šest mjeseci Zagrebačkoj burzi, istaknula je smanjenje troškova poslovanja za 12,5 posto i povećanje prihoda od prodaje struje. - Štedi se na svim razinama poslovanja kompanije – dodaje Dubravko Čorak. Prošlu poslovnu godinu HEP je okončao s dobiti od 154 tisuće kuna, a u proljeće ove godine postavio je zahtjev Vladi i regulatornim tijelima za poskupljenjem struje za kućanstva od 13 posto. Poskupljenje se, među ostalim i zbog rasta cijena energenata na svjetskom tržištu, činilo gotovom stvari, no premijerka Jadranka Kosor na posljednjoj je sjednici Vlade u četvrtak, 19. kolovoza, najavila da se cijene struje neće mijenjati i zbog toga što, kazala je, HEP izvrsno posluje. Ako tako ostane, 2010. bit će druga godina zaredom u kojoj cijene struje nisu dirane.   8/22/2010 - Mravak će krivnju svaliti na Sanadera Izvor - tportal.hr/Večernji list 21.08.2010   Nakon što se Ivan Mravak, bivši šef HEP-a, odlučio 'braniti istinom, a ne šutnjom' i pred USKOK-om u tri sata iznio svoju obranu prema kojoj je sve radio 'po uputama s vrha', sve je jasnije na koga je Mravak misli. U svoju će obranu Mravak u slučaju TLM kao svjedoke pozvati premijerku Jadranku Kosor i bivšeg premijera Ivu Sanadera, baš kao Damir Polančec. No, Sanadera će Mravkova obrana kao svjedoka pozvati i zbog najnovije USKOK-ove istrage u slučaju Dioki u kojoj se Mravka sumnjiči da je zbog prodaje struje po povlaštenoj cijeni tvrtki u vlasništvu HDZ-ovca Roberta Ježića HEP oštetio za 6,3 milijuna kuna, neslužbeno doznaje Večernji list. Mravkova obrana će očito krivnju za prodaju struje po niskim cijenama navedenim tvrtkama svaliti na bivšeg premijera, piše Večernji list. Iako će Mravkova obrana kao svjedoke pozvati Sanadera i J. Kosor, odnosno sve koji mogu govoriti o načinu odlučivanja u spomenutim poduzećima od članova Vlade naniže, to ne znači da će se oni njegovu pozivu i odazvati. No, u tom slučaju obrana može od suca istrage, kojem će argumentirati zašto baš ti svjedoci trebaju biti ispitani, zatražiti njihovo svjedočenje, a ako ni to ne prođe, onda obrani preostaje da to zatraži od optužnog vijeća ili na glavnoj raspravi.   8/19/2010 - Struja ove godine neće poskupjeti Izvor - Večernji list, 19. kolovoza 2010.   Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor ustvrdila je večeras u razgovoru za Hrvatski radio da do kraja ove godine struja neće poskupjeti, napominjući da je o tome danas razgovarala s čelnom osobom HEP-a. Na pitanje o strahu građana vezanom uz najavljeni val poskupljenja, premijerka Kosor je odgovorila da, što se tiče cijene kruha, podupire mišljenje ministra poljoprivrede Petra Čobankovića kako to ne dolazi u obzir, već kako bi bilo dobro da kruh pojeftini. Na pitanje o rebalansu proračuna, premijerka Kosor je odgovorila da se on uskoro očekuje te da 'još predstoji puno razgovora s koalicijskim i socijalnim partnerima'. Istaknula je da rebalans proračuna za ovu godinu nije zakasnio te da nije kasnila nijedna plaća ni mirovina. Dodala je i kako se rebalansom proračuna, zbog nekih mjera koje će uslijediti uz njega, 'cementira' proračun za 2011. godinu i drugačije ponašanje u idućoj godini. Govoreći o mogućem oporezivanju banaka, premijerka je rekla kako ima i nekih razmišljanja koja idu u tom smjeru. Dodala je da je jučer održan sastanak s predstavnicima vodećih banaka te s guvernerom Hrvatske narodne banke Željkom Rohatinskim, čije je mišljenje za nju, kao predsjednicu Vlade, iznimno važno te će nastojati odluke donositi u skladu sa zaključcima njihova razgovora. Važnim je ocijenila što nijedna odluka, koja se na prvi pogled čini jako dobra, ne remeti sustav. Na pitanje je li rebalans proračuna pitanje svih pitanja u ovom trenutku, Kosor je odgovorila kako u posljednjih godinu dana, otkada je na čelu Vlade, provode mnoge mjere koje, nažalost, nisu popularne, a koje ponajprije pokušavaju uvesti reda u mnoga područja. 'To ide jako teško zato što postoji iznimno puno otpora i to je, po mom sudu i iskustvu, najveći problem dosada', istaknula je Kosor. Na pitanje o spekulacijama da će se plaće zaposlenicima u državnoj upravi i javnim tvrtkama smanjiti za deset posto, premijerka Kosor je odgovorila kako je zanimljivo da o rebalansu proračuna govore svi, a posebno oporbene političke stranke, koje nikog iz Vlade nisu pitale što namjeravaju. Istaknula je kako nitko iz Vlade nije govorio ili tvrdio da bi se nešto smanjilo za ovoliko ili onoliko posto. 'Mi smo samo govorili o načelima da moramo promijeniti način ponašanja i da se mora zarezati još dublje', istaknula je, dodajući kako 'na same najave da bi se bilo što moglo promijeniti postoje silne najave kojekakvih prosvjeda i štrajkova'. Premijerka Kosor je kazala da će, kada se 'mjere za rebalans domisle do kraja', razgovarati s članovima Vlade i socijalnim partnerima te će se pokušati dogovoriti o onome što je najbolje u sadašnjem trenutku. Istaknula je da će se Vlada i ona kao njezina predsjednica zauzimati za zaštitu najosjetljivijih skupina. Dodala je da će se 'maksimalno zalagati' za zaštitu umirovljenika i onih koji teško žive te za zaštitu majki i djece. 'Tu mislim na sredstva za rodiljne naknade i doplatak za djecu koji su oko četiri milijarde kuna', kazala je.   8/19/2010 - Ivan Mravak oštetio HEP za još 6,3 milijuna kuna? Izvor - Jutarnji list, 18. kolovoza 2010.   Bivši predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak od danas je pod još jednom istragom USKOK-a zbog zloupotreba teških 6,3 milijuna kuna, a ovoga je puta za sobom “povukao” direktora HEP Opskrbe Ivana Mrljaka. Mrljak je nakon policijske obrade ispitan u prostorijama USKOK-a, a potom je pušten da se brani sa slobode. Kako je danas priopćio USKOK, Mravka, Mrljaka i više osoba iz dvaju dioničarskih društava, čiji se naziv ne spominje, tereti se da su se udružili kako bi tim tvrtkama nezakonito pribavili materijalnu korsit. Radi se o tvrtkama koje su sukladno odluci Uprave HEP-a dobivale struju po povlaštenoj tarifi. No, Mravak i Mrljak omogućili su im da u razdoblju od listopada 2008. do Mravkove smjene u jesen 2009. godine usto dobiju i dodatni popust na isporučenu električnu energiju. Radilo se o popustima od 10,99 na početku te 5,5 posto u drugom razdoblju. Mravak je, stoji u priopćenju, odobrio umanjenje cijene bez potrebne odluke Uprave HEP-a, dok je Mrljak naložio nadležnim službama da se tim tvrtkama ispostave dodatno umanjeni računi. USKOK Mravka također tereti da je jednom od tih poduzeća u ožujku 2009. odobrio zajam od 15 milijuna kuna s rokom povrata od dva mjeseca. Sumnjiči ga se da je to učinio bez odluke Uprave, protivno Statutu HEP-a, Pravilniku o poslovanju i u situaciji nepovoljne likvidnosti HEP-a. Unatoč svemu još je u više navrata osobno produžavao rok povrata novca. Tako je neimenovanoj tvrtki omogućio da od ožujka do listopada, kada je zajam vraćem, raspolaže s 15 milijuna HEP-a iako je HEP u to vrijeme bio u lošoj financijskoj situaciji. Nastavak kriminalističkog istraživanja, kojim se zaključuje USKOK-ovo priopćenje, odnosi se očito na identificiranje odgovornih osoba iz dvaju dioničarskih društava koje su sudjelovale u dogovorima s Mravkom i suosumnjičenim direktorom. Ispitivanja Ivana Mravka vezano za najnovije optužbe najavljeno je za sutra.   8/19/2010 - HEP opet traži pregovore s TLM-om o cijeni struje Izvor - Poslovni dnevnik, 19. kolovoza 2010.   Problem cijene struje za šibenski TLM ponovno se aktualizira. Prema informacijama iz Šibenika, iz HEP-a je uoči godišnjih odmora TLM-u odaslana obavijest da odbacuju prijedlog ugovora o novoj formuli za izračun cijene električne energije, te predlažu da ponovno sjednu za stol. Slučaj se, drugim riječima, vraća na početnu poziciju iz siječnja ove godine, kada je HEP jednostrano raskinuo sporazum s TLM-om. ...   8/18/2010 - Do 2020. građani za energetiku moraju davati 35 € svake godine Izvor - Večernji list, 12. kolovoza 2010.   Za srbijanskog energetskog mogula Vuka Hamovića hrvatska javnost čula je prije dvije godine kada je od njegove kompanije EFT Group Hrvatska elektroprivreda, pod vodstvom tadašnjeg direktora Ivana Mravka, kupila struju po cijeni od 81 eura za megavat, da bi se cijena uskoro prepolovila. EFT je vodeći trgovac električnom energijom na tržištu srednje i jugoistočne Europe. Energiju isporučuju elektroprivredama, operatorima i industrijskim potrošačima u 19 zemalja, a svakodnevno trguju i na osam burzi električnom energijom. Kompanija godišnje isporuči energije kolika je ukupna hrvatska potrošnja, odnosno blizu 18 teravatsati. Jeftino za HEP Od Hamovićeve tvrtke HEP je nedavno kupio struju i za 2011. godinu po povoljnoj cijeni od 47 eura za megavat. – Više od 65 posto našeg poslovanja realiziramo na tržištima EU. Prošle godine isporučili smo više od 17 teravatsati energije i ostvarili više od milijardu eura prihoda. Trgovina električnom energijom nesumnjivo je najvažniji katalizator razvoja energetskog sektora u regiji – kazao je glasnogovornik EFT-a Nenad Savić. EFT nije samo trgovac. Strateško opredjeljenje tvrtke je da postane prva privatna elektroprivreda u regiji koja je nastala organskim razvojem. U tom smjeru aktivno ulažu u razvoj novih proizvodnih kapaciteta. – Do sada smo investirali više od 75 milijuna eura, a svi naši projekti zasad su u BiH. Uspješno smo završili dovodni tunel Fatničko polje – akumulacija Bileća, preuzeli smo rudnik lignita Stanari, u blizini kojeg gradimo istoimenu termoelektranu. Odnedavno smo počeli i radove na gradnji hidroelektrane Ulog, na gornjem toku Neretve. Usporedno s tim, razmatramo još nekoliko projekata u regiji – kazao je Savić. Hrvatsku ocjenjuje važnim tržištem. EFT je već godinama najveći opskrbljivač HEP-a i nadaju se da će se suradnja nastaviti i u budućnosti. Deficitarna regija – Do sada nismo ulagali u Hrvatsku, iako postoje projekti koji su zanimljivi po više osnova. Investitori će ulagati u hrvatsku energetiku kada se za to stvori odgovarajući ambijent. Tu prije svega mislimo na uspostavljanje cjenovne politike koju u većoj mjeri određuje tržište i prekid državnih subvencija za sve potrošače, kao i stvarna primjena već usvojenih pravnih okvira i donesenih podzakonskih akata. Pristup EU među ostalim nameće i ovu vrstu reforme energetskog sektora, koja je Hrvatskoj prijeko potrebna – kazao je Savić. Po projekcijama iz EFT-a, da bi se mogao ostvariti željeni ekonomski rast, do 2020. bit će nužno izgraditi novih elektrana s instaliranih 16.700 megavata. – Da bi se postigao željeni investicijski cilj, svaki građanin regije do 2020. morao bi izdvoji 35 eura na godinu samo na investicije u energetiku. Građani Njemačke izdvajaju 50 eura godišnje za investicije u energetiku, ali je njihov BDP sedam puta veći od regije. Usporedno s tim, ekonomije regije energetski su veoma intenzivne. Da bi stvorile jedan euro dodatne vrijednosti, industriji naše regije potrebno je dvostruko više energije od industrije Njemačke. Dakle, izazov je zaista golem i upozorava na to da će energija u regiji ostati deficitarna i veoma skupa roba – zaključio je Savić.   8/18/2010 - Hrvatska bi jeftinu struju od 2014. trebala uvoziti iz Doboja Izvor - Večernji list, 12. kolovoza 2010.   Hrvatska je najveći uvoznik energije od svih zemalja članica Energetske zajednice jugoistočne Europe, a potrošnju će do 2015. godine povećati 36 posto, pokazuje studija konzorcija Seetec. U Energetskoj zajednici jugoistočne Europe uz Hrvatsku su još Bugarska, BiH, Rumunjska, Albanija, Makedonija, Srbija, C. Gora i Kosovo. U regiji su samo tri izvoznika energije - BiH, Rumunjska i Bugarska, dok sve ostale zemlje jugoistočne Europe ovise o uvozu energije. Tako je 2004. Hrvatska uvezla energije za zadovoljenje 23% svojih energetskih potreba. Generator rasta Hrvatska je 2004. proizvela 12.432 gigavatsati, a potrošila 16.094 gigavatsati energije, dok su instalirani kapaciteti iznosili 3746 megavata. Najveći proizvođač energije u regiji je Rumunjska, a izvoznik Bugarska. Zanimljiva je bosanska energetska priča. Zemlja u kojoj je zbog rata, ali i loše provedene tranzicije došlo do kraha cijele industrije, dovedena je do toga da potrošnja energije u BiH danas iznosi samo otprilike 45 gigadžula po stanovniku, dok je prosjek zemalja OECD-a 236 gigadžula. – Geografski profil, vodeni resursi i rezerve ugljena u Bosni upućuju na to da je riječ o zemlji koja je u veoma povoljnom prirodnom položaju za proizvodnju energije, i dobivene termalnim putem (iz ugljena) i iz hidroenergije. Zahvaljujući potencijalu da dramatično proširi domaću proizvodnju energije, BiH postaje središnji sudionik u budućem energetskom planiranju u jugoistočnoj Europi – piše u izvještaju sa 4. foruma Svjetske banke. Upravo se u BiH realizira najveći energetski projekt u regiji. Kompanija EFT u vlasništvu srbijanskoga poslovnjaka Vuka Hamovića u Stanarima kod Doboja gradi prvu privatnu termoelektranu na Balkanu. – Projekt rudarsko-energetskog kompleksa Stanari svakako je naš najveći i najvažniji pothvat. Do sada smo u razvoj rudnika, izradu studija, dokumentacije i ostale radove koji spadaju u prvu fazu projekta gradnje elektrane uložili više od 50 milijuna eura. Ukupna vrijednost projekta inače je više 500 milijuna eura. U svibnju smo potpisali ugovor s isporučiteljem opreme, Dongfang Electric Corporationom, koji se obvezao da će objekt sagraditi i isporučiti u roku od 45 mjeseci. Očekujemo da će TE Stanari početi s radom potkraj 2013. Ta elektrana imat će 300 megavata instalirane snage i godišnje će proizvoditi otprilike dva teravata sati električne energije – kazao je glasnogovornik EFT-grupe Nenad Savić. Gradnjom termoelektrane u Stanarima BiH će postati energetska sila u regiji. U biltenu Energija u istočnoj Europi ističe se da se u BiH realizira ili priprema tridesetak projekata, a svi se nalaze u BiH. Ograničeni potencijali Zahvaljujući svojemu središnjem geografskom položaju BiH je izvrsno pozicionirana tako da može opskrbljivati energijom svoje susjede na sjeveru (Hrvatsku i Sloveniju), kao i one na jugoistoku (Crna Gora, Srbija, Albanija, Grčka, Makedonija i Kosovo). Gradnjom novih proizvodnih kapaciteta Bosna i Hercegovina će se naći u prirodnom položaju da pridonese ekonomskom napretku cijele regije. Hrvatska ima izražen energetski deficit, koji na godišnjoj razini trenutačno varira između 4 i 5 teravatsati. Ukupna godišnja potrošnja u Hrvatskoj trenutačno je na otprilike 18 teravatsati. S ekonomskim oporavkom i rastom Hrvatska će biti prisiljena uvoziti još veće količine energije. Osiguranje energije koja joj nedostaje zato je Hrvatskoj strateški značajno. Razvoj energetike u srednjem i dužem roku utjecat će na dinamiku općega gospodarskog rasta regije. – Neiskorišteni energetski potencijali kojima Hrvatska raspolaže na svome teritoriju relativno su ograničeni, tako da očekujem da će Hrvatska aktivno ulagati u nove proizvodne kapacitete izvan svojih granica. Na taj način Hrvatska, odnosno Hrvatska elektroprivreda, može povoljnije i brže doći do energije koja joj nedostaje. Projekt Stanari dobar je primjer u tom pogledu. Sudjelovanjem u tom projektu HEP bi mogao osigurati značajne količine energije po atraktivnim uvjetima. Siguran sam da bi to mogla biti veoma zanimljiva tema, i za HEP i za EFT – zaključio je Savić.   8/10/2010 - U 480 državnih tvrtki u NO-e ulaze stručnjaci umjesto političara Izvor - Večernji list, 07. kolovoza 2010.   Od sljedećega tjedna počinju se raspisivati javni natječaji za odabir članova nadzornih odbora u državnim tvrtkama, a u skladu s odlukom Vlade koja ne želi da u NO-ima više sjede državni dužnosnici nego stručnjaci. Nadležna će ministarstva tako za oko 20 javnih tvrtki, njih oko 60 u kojima država ima većinski udjel te za oko njih 400 s manjinskim udjelom putem javnog natječaja morati u roku od 45 dana naći stručnjake za NO-e, a prema procjenama profesora Jakše Barbića, za taj bi posao bilo potrebno od 150 do 200 stručnih osoba. Stručnjaci u NO-ima – No pretpostavka je da jedan vrsni stručnjak sjedi u dva ili tri nadzorna odbora i da NO nema više od pet članova – kaže Barbić. – Ako je primjerice bivši financijski direktor umirovljen, a još sposoban za rad, imat će vremena odgovorno i stručno obavljati svoju funkciju nadzornika. Također, kaže, treba uzeti u obzir da samo u malom broju tvrtki država može imati sve svoje predstavnike. Uvijek je jedan predstavnik radnika, a ako uz državu udjel imaju i drugi dioničari, predstavnika moraju imati i oni. Uglavnom dioničari mogu imati predstavnika u NO-ima ako im je udjel u društvu veći od 10 posto. Barbić se već dulje zauzima za takvu politiku u kojoj će stručnjaci sjediti u NO-ima te pozdravlja Vladin prijedlog. Podsjeća i kako je potrebno pri odabiru tih ljudi imati na umu da su stručni, neovisni, da mogu raditi taj posao i žele ga raditi te da iza njihova imena stoji povjerenje. Za sadašnje je upitno koliko stoje iza svih tih potrebnih kvaliteta. Zbog toga su i nastajale različite afere. Primjerice, bivši ministar gospodarstva Branko Vukelić bio je predsjednik NO Brodosplita koji je prije nekoliko godina potresla afera, Polančec je predsjedao NO HEP-a ... Trenutačno ministri Božidar Kalmeta i Ivan Šuker sa svojim ljudima imaju najviše predstavnika u NO-ima. Primjerice ministar Šuker predsjeda u NO-ima Ine i Croatia osiguranja, dviju snažnih kompanija na domaćem tržištu. Pristojne naknade No poslije ove odluke sadašnje bi predstavnike, njih oko sto, među kojima su ministri, državni tajnici, dužnosnici ili predstavnici stranaka zamijenili neovisni i stručni članovi, ali i koji bi za razliku od sadašnjih za svoj posao primali naknadu. Drukčije je i teško očekivati da bi netko prihvatio taj posao. Ali za razliku od sadašnjih članova, koji u nizu slučajeva iza kojih je stajala korupcija nisu odgovarali, budući imati veću odgovornost. I ne bi se kao sadašnji članovi mogli opravdati nedostatkom vremena za dobar nadzor. Uglavnom su naknade članovima u NO-ima u visini prosječne plaće u kompaniji, ovisno o njezinoj poslovnoj poziciji i snazi. – Ta naknada ne bi trebala biti problem ako članovi budu stručni i spriječe moguću korupciju jer ona će u konačnici sigurno biti niža, nego što je primjerice cijena svih posljednjih afera u državnim tvrtkama – kaže Esad Čolaković, predsjednik Crome. Lista kandidata Vlada je svojom uredbom odredila nekoliko osnovnih uvjeta koje bi trebali zadovoljiti kandidati za NO-e. Oni će tako morati imati završen studij, pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci, ne smiju se baviti poslovima koje su predmet poslovanja društva ili biti suvlasnici, članovi uprave ili NO-a društva koje se bavi djelatnošću povezanom s društvom za čiji bi se NO natjecali kako bi se izbjegao sukob interesa. Povjerenstvo za provedbu koje će se osnovati na razini svakog ministarstva ministru će poslije provedena natječaja predložiti suženu listu kandidata koje će on pozivati na razgovor. Poslije obavljena intervjua odlučit će o kandidatima i predložiti ih Vladi, a ona će skupštini društava naložiti njihovo imenovanje.   8/10/2010 - Dobit HEP-a u samo pola godine dosegla 1,4 milijarde kuna Izvor - Bussines.hr, 03. kolovoza 2010.   Ukupni prihodi HEP-a u prvom polugodištu ove godine iznose 6,25 milijardi kuna i na godišnjoj razini povećani su za 2,9 posto. Poslovni prihodi povećani su za 2,3 posto, na 6,05 milijardi kuna. Porast poslovnih prihoda rezultat je povećanja prihoda od prodaje, u kojima najveći udjel imaju prihodi od prodaje električne energije, kaže se u izvještaju. Ukupni HEP-ovi rashodi u prvom polugodištu iznosili su 5,1 milijardu kuna i smanjeni su na godišnjoj razini za 12,2 posto. Troškovi poslovanja iznose 4,92 milijarde kuna i smanjeni su za 12,5 posto na što je utjecalo smanjenje troškova nabave električne energije od HEP proizvodnje d.o.o. i uvoza električne energije. Osim toga, provođenjem mjera povećanja efikasnosti poslovanja, uštede su ostvarene i na upravljivim troškovima poslovanja, kaže se u izvještaju. Smanjenje troškova poslovanja, uz stabilne prihode od prodaje električne energije, omogućilo je da se obveze prema dobavljačima u prvom polugodištu smanje te su krajem razdoblja bile 349,4 milijuna kuna manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dodaje se. Ujedno se napominje da u cilju poboljšanja strukture ročnosti kredita, nova kreditna zaduženjima ugovorena u prvom polugodištu imaju duži rok otplate, a kratkoročni krediti su dijelom otplaćeni te da je ukupno dugovanje po kreditima i obveznicama povećano za 206,9 milijuna kuna.   8/10/2010 - Smanjenje broja zaposlenih po naputku Vlade: Iz HEP-a mora otići 510, iz Croatia osiguranja 200 ljudi Izvor - Novi list, 02. kolovoz 2010.   Program zbrinjavanja viška radi se i u »3. maju« i drugim tvrtkama, a čak tisuću radnika HŽ-a dobrovoljno se izjasnilo da želi otići iz sustava uz poticajne otpremnine Vladin naputak o smanjenju broja zaposlenih u javnim poduzećima i tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu, uprave tih kompanija, kako se čini shvatile su puno ozbiljnije nego prošlogodišnju naredbu da trošak plaća smanje za deset posto. I dok je rezultat naputka o smanjenju troškova za plaće bio polovičan, jer se dio uprava pravdao kolektivnim ugovorima zbog kojih ne mogu rezati plaća, na izradi kriterija za smanjenje broja zaposlenih i programu zbrinjavanja viška radnika radi se u svim državnim poduzećima. Uz to javna poduzeća koja lani nisu smanjila masu za isplatu plaća čine to ove godine. Tako je i u tvrtkama kojima upravlja Hrvatski fond za privatizaciju i u javnim poduzećima, pa je »3. maj« već ranije najavio da će u sljedeća dva mjeseca izraditi program zbrinjavanja viška zaposlenih. Na istom programu već rade i u HEP-u. Ta je tvrtka od početka godine smanjila broj zaposlenih za 217, a najavljuju da je cilj da u HEP-u ukupno radi 13.600 ljudi, što znači da će u sljedećih 12 mjeseci iz HEP-a otići još 510 radnika. – Troškovi zbrinjavanja su još u izradi, ali pouzdano znamo da će biti veći od 150 milijuna kuna, odgovaraju iz HEP-a na naše pitanje koliko će ih koštati smanjenje broja radnika. Što se tiče druge Vladine odluke o smanjenju mase za plaće za deset posto iz Elektroprivrede kažu da bi prema Vladinom zaključku trebali na godišnjoj razini smanjiti izdatke za plaće za 180 milijuna kuna i vjeruju da će do kraja godine ispuniti taj cilj. U prvom polugodištu ove godine HEP je masu plaća smanjio za 70 milijuna kuna. Hrvatske željeznice, jedno od najvećih državnih poduzeća koje i zapošljava najviše ljudi, također radi na provođenju Vladine odluke, koja se samo nastavlja na već započeti proces restrukturiranja i zbrinjavanja viška radnika dobrovoljnim odlaskom putem poticajnih otpremnina ili prelaskom u Željeznički fond. – Uprave društava u HŽ Holdingu početkom ove godine napravile su anketu i zaprimile su oko 1.000 zahtjeva radnika iz pet matičnih društva i 14 ovisnih društava koji su se dobrovoljno izjasnili da bi željeli otići iz sustava uz poticajne otpremnine. Konačnu odluku o odobrenju sporazumnog prestanka ugovora o radu uz isplatu poticajne otpremnine donijet će uprave društava HŽ Holdinga za svakog radnika koji nije neophodan u procesu rada ili je zdravstveno nesposoban za obavljanje poslova na svom radnom mjestu, pojasnili su iz HŽ-a koji je već ranije smanjio izdatke za plaće za deset posto. Dogovor sa sindikatima Smanjenje troškova za plaće provedeno je i u Croatia osiguranju, tvrde u toj kompaniji, čiji je nadzorni odbor nedavno potvrdio i plan o smanjenju broja zaposlenih za pet posto, što je oko 200 ljudi, ali troškovi će, poručuju iz najvećeg hrvatskog osiguravateljskog društva ovisiti o tome koji od četiri izrađena scenarija će se provoditi. Podatke tome koliki su precizno troškovi zbrinjavanja i koliki je broj radnika koji će njima biti obuhvaćeni nisu nam dali ni u Plinacrou i Hrvatskoj lutriji, ali ističu kako su pripremili planove za provođenje Vladinih mjera, te da su ih dostavili resornim ministarstvima na uvid. U Plinacrou objašnjavaju i to da su u dogovoru sa sindikatima od siječnja ove godine sredstva potrebna za isplatu plaća manja za deset posto. U Hrvatskoj pošti su smanjenje broja zaposlenih odradili već u prošloj godini pa je broj radnika sa 12,5 tisuća pao na 10.480, a uz to je dvije tisuće djelatnika iz administracije prebačeno u operativni dio poslovanja. – Udio plaća u prihodima tvrtke smanjen je za 12 posto te sada iznosi 64 posto, poručuju iz Hrvatske pošte.   8/10/2010 - Premijerka zna zašto se ne igra sa strujom Izvor - Poslovni dnevnik, 02. kolovoza 2010.   Predsjednica Vlade u četvrtak je bila zaokupljena daleko osjetljivijim pitanjem - pokušajem da se sindikati javnih službi konačno privoli na ustupke oko kolektivnih ugovora, kako bi ministar financija Ivan Šuker mogao složiti prihvatljiviji rebalans proračuna. Iako cjelodnevni sastanak u Banskim dvorima nije iznjedrio očekivani dogovor, Kosor sindikalne čelnike toga dana nije željela iritirati, što bi se svakako dogodilo da je na sjednici Vlade, održanoj u pauzi pregovora, donesena odluka o novim cijenama struje. Nakon takve odluke sindikaliste nitko ne bi vratio za pregovarački stol jer bi bili zaokupljeni davanjem izjava o Vladinoj potpunoj socijalnoj neosjetljivosti. No, znakovito je što se sama premijerka nije pohvalila odbijanjem prijedloga ministra gospodarstva. U sličnoj situaciji Jadranka Kosor ne bi propustila objavili da struja neće poskupjeti, što ukazuje da će se preporuka za poskupljenjem nešto nižim od 10 posto ponovo naći na sjednici užeg kabineta Vlade. Samo je pitanje koji će trenutak vladajući odabrati za donošenje te nepopularne odluke i u kojoj mjeri će to koincidirati sa strategijom HEP-a. Ni ministar gospodarstva, ni predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović, naime, ne oklijevaju javno objašnjavati da je zadržavanje HEP-ove dobiti na razini od milijardu kuna pretpostavka da iduću godine pred kreditore dođu sa zahtjevom za zajam od milijardu kuna, kako bi osigurali preduvjeti za ulazak u investicije od 3,5 milijarde kuna. Dobar poslovni rezultat dosad su jamčili gotovo idealni hidrološki uvjeti, no oni teško mogu biti uzdanica dugoročne investicijske politike. Zato HEP od zahtjeva za poskupljenjem sasvim sigurno neće odustati, a pitanje je može li Vlada odbaciti jedini veliki investicijski plan na obzoru. Makar to bilo nepopularno.   8/10/2010 - Kljakoviću Gašpiću mjesec dana zatvora zbog mita od 16 mil. kn Izvor - Večernji list, 31. srpnja 2010.   Željku Kljakoviću Gašpiću, bivšem članu HEP-ove uprave te jednom od najbližih suradnika pritvorenog bivšeg šefa HEP-a Ivana Mravka, sudac istrage zagrebačkoga Županijskog suda danas je odredio jednomjesečni istražni zatvor zbog mogućeg utjecaja na svjedoke te opasnosti od ponavljanja djela. Karika u lancu korupcije USKOK ga sumnjiči zbog zloporabe položaja i ovlasti, pokušaja zloporabe položaja i ovlasti te davanja mita, a njegovo uhićenje u petak u Splitu, odakle je poslije ispitivanja prevezen u Zagreb, zapravo je proširenje istrage o financijskim malverzacijama vezanim uz poslove s Termoelektranom Sisak. Tom su istragom zbog mita od vrtoglavih 16 milijuna kuna prije bili obuhvaćeni Ivan Mravak i Petar Čubelić, bivši direktor HEP Proizvodnje s trenutačnom adresom u Remetincu. Bivši član HEP-ove uprave uhićen je pošto su iz zatvora na USKOK-ov zahtjev pušteni dr. Ljubo Bušić, direktor Montinga, i Ante Matić, predsjednik uprave Montinga, kojima je Mravak pogodovao pri sklapanju posla za spomenutu termoelektranu. Sumnja se da su dogovorili snižavanje natječajne cijene, zbog čega je Mravku kao protuusluga ponuđeno izdašno mito. Kljaković Gašpić sumnjiči se da je iskoristivši svoj položaj, uz već pritvoren dvojac iz HEP-a, kao posrednik također sudjelovao u cijeloj operaciji u vezi s mitom. Prijavljivali ga hepovci Kako su dr. Bušić i Matić na slobodu izišli nakon što su pred istražiteljima USKOK-a dopunili svoju obranu, lako je moguće da su u svojim iskazima spomenuli Kljakovića Gašpića kao još jednu kariku u lancu preko koje su i došli do Mravka te na kraju i dogovorili uvjete pod kojima su sklopili posao s HEP-om. Protiv Kljakovića Gašpića, doznajemo, zaposlenici HEP-a podnosili su prijave USKOK-u opisujući prilično detaljno kriminalne radnje u koje je navodno bio upleten još dok je bio na čelu Proizvodnog područja Hidroelektrana jug. Navodi tih prijava provjeravaju se pa nije isključeno da bi istražitelji Kljakovića Gašpića ponovno mogli “češljati” u još nekom od proširenja istraga o malverzacijama u HEP-u.   8/10/2010 - Alo, Jaco, što da radim s ovim mitom? Izvor - Dnevnik.hr, 27. srpnja 2010.   Javno priznanje o ilegalnom financiranju HDZ-a nije nimalo iznenadilo javnost. HDZ nije izdao oštar demantij, a postoje i svjedoci i prijava Državnom odvjetništvu te Uskoku! Mito je, na žalost za istraživane, ponuđeno Leu Begoviću pa su uhvaćeni u zamku... Predsjednik Nadzornog odbora zagrebačke tvrtke Monting Pim, Ljubo Bušić, priznao je kako su on i još trojica njegovih partnera prikupili 600.000 kuna koje su donirali HDZ-u da bi osigurali posao s Hrvatskom elektroprivredom. Cijela stvar - današnjem HDZ-u mrska praksa ilegalnog financiranja koju je uspostavio a tko drugi nego Ivo Sanader - raskrinkana je zahvaljujući novom šefu HEP-a Leu Begoviću i premijerki Jadranki Kosor, piše Jutarnji list. Begović na mukama - nastavlja li se po starom ili da se prijavi? Evo kako su u Jutarnjem rekonstruirali neuspjeli pokušaj davanja mita HDZ-u u razgovoru s nekoliko visokih dužnosnika te stranke: "Nakon što su Bušić i njegovi kompanjoni zatražili od novog predsjednika Uprave HEP-a Lea Begovića da nastavi s praksom njegova prethodnika Ivana Mravaka te da im, nakon što mu oni daju novac za HDZ, osigura nove poslove, on je odlučio o tome obavijestiti vlasnika tvrtke, odnosno Jadranku Kosor. Kad je premijerka čula što je posrijedi, zatražila je od Begovića da ode u USKOK i Državno odvjetništvo te tamo ispriča sve što je i njoj rekao. Ustvrdila je, kažu, da to nije slučaj za Vladu, nego za policiju i USKOK", navodi list te dodaje da je nakon toga Begović je pristao biti USKOK-ov pouzdanik i ubrzo je cijela akcija "provaljena". "Uvijek kad je nestalo novca, netko ga je u stranci brzo pronašao. Nitko nije znao kako su nabavljena ta sredstva. No, kao što je na razini Vlade postojao paralelni sustav upravljanja, tako je i u stranci bivši predsjednik Ivo Sanader uspostavio mehanizme, s ljudima kojima je najviše vjerovao, preko kojih je držao pod kontrolom sve stranačke strukture", rekao je za Jutarnji list jedan od visokopozicioniranih HDZ-ovaca. Nitko osim Sanaderove ekipe nije imao pojma što se događa, zašto imaju novaca na računu. List, naime, piše kako je Sanader bio šef ekipe za nabavljanje sredstava iz "alternativnih" izvora financiranja, da je Mladen Barišić bio zadužen za stranačku blagajnu, dok su Mario Zubović i Josip Petrović imali zadaću prikupljati novac. Ostali HDZ-ovci o tome, pak, nisu imali pojma: "Nitko u stranci nije znao na koji način oni nabavljaju novac, je li to zakonito ili nezakonito, koliko je na takav način prikupljeno sredstava i, na kraju, na što se ona troše", piše Jutarnji.   8/10/2010 - Bivši predsjednik Here dobio posao u HEP-u Izvor - Bussines.hr, 26. srpnja 2010.   Galić je s mjesta predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (Hera) smijenjen zato što mu je premijerka Jadranka Kosor zamjerila što je odobrio poskupljenje grijanja bez konzultacija s Vladom. Bivši čelnik Here nije dugo bio bez posla, već je svega desetak dana nakon smjene našao novo radno mjesto "na referentskim poslovima samostalnog inženjera" u Obnovljivim izvorima, tvrtki kćeri HEP-a. U HEP-u kažu da je Galić radni odnos zasnovao po sporazumu koji je s tom tvrtkom sklopio 2005. i po kojem je nakon razrješenja u Heri imao pravo povratka u HEP na radno mjesto u skladu s potrebama poslodavca i njegovom stručnom spremom. Galićev nastavak karijere ne bi bio sporan da Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti ne kaže kako se član Upravnog vijeća Here godinu dana od razrješenja s dužnosti ne smije zaposliti u tvrtki koju Hera regulira. Galić tvrdi da je sve po zakonu budući da se on nije zaposlio u tvrtki koju Hera regulira, odnosno HEP-u, nego u tvrtki koja je u njegovu vlasništvu. "Zakon ništa ne govori o vlasništvu, odnosno da se ne može zasnovati radni odnos u tvrtki koja je u vlasništvu reguliranog subjekta, u ovom slučaju HEP-a", izjavio je Galić. No član Nadzornog odbora HEP-a Jadranko Berlengi smatra da je Galićevo zapošljavanje u Obnovljivim izvorima u sukobu sa Zakonom o regulaciji energetskih subjekata.   Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
Sva prava pridržana A design