Javna ponuda HEP-ovih dionica (IPO):
NE dolazi u obzir!
MOŽDA, ovisno kuda će otići novci
DA, poželjna je!
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
1/24/2018 - Ljubo Jurčić: HEP se ne smije dirati, on nije predmet trgovine
Izvor - Večernji list, 25. siječnja 2017.
 
  • Profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ljubo Jurčić  izjavio je da se HEP ne smije dirati, kako on nije predmet trgovine te je osnovan da proizvede dovoljnu količinu električne energije na hrvatskom teritoriju, za hrvatsku državu.

    HEP se ne smije dirati. Osnovan je da proizvede dovoljnu količinu energije na hrvatskom teritoriju za hrvatsku državu. Nedostaje mu još 30 posto kapaciteta, što će izaći idućih pet-šest godina. Znači, još nije ostvario ulogu zbog koje je osnovan. On nije predmet trgovine - kazao je Jurčić odgovarajući na novinarsko pitanje treba li otkupljivati dionice Ine i ići na IPO HEP-a.

    Elektrika je energija budućnosti, ide se na obnovljive izvore energije. Osobni automobili prijeći će vjerojatno na električni pogon, mnogi će gradovi 2025. ili 2030. početi zabranjivati ulazak automobilima na fosilna goriva. Znači, HEP ima sasvim drugi cilj nego biti predmetom trgovine, kazao je Jurčić na marginama konferencije Nova hrvatska energetska strategija, u organizaciji Jutarnjeg lista.(...)

 
1/24/2018 - HEP-u treba nova paradigma za budućnost
Sindikalci i nevladin sektor o smjerovima razvoja HEP-a
Izvor - Energetika net, 20. travnja 2017.
 
  • O izazovima, planiranju i budućnosti HEP-a se 19.4. raspravljalo na okruglom stolu u Novinarskom domu u Zagrebu, kojeg su u srijedu navečer organizirali Strukovni sindikat radnika Hrvatske elektroprivrede (TEHNOS), Institut za političku ekologiju (IPE) te Zadruga za etično financiranje (ZEF). Sindikalist Matko Utrobičić istaknuo je u uvodu negativne značajke HEP-a, među kojim su nedovoljni proizvodni kapaciteti za domaće potrebe, nestručni kadar i nedostatak mladih snaga za prenošenje znanja, neprepoznavanje trendova, zbog čega HEP nema u svojem vlasništvu niti jednu vjetroelektranu, nekorištenje jeftinih kredita i centralizirano odlučivanje koje rezultira velikom tromošću u donošenju odluka i djelovanju.

    Trenutna energetska strategija HEP-a je usmjerena prema punjenju državnog proračuna, sprječavanju socijalnog nemira i interesima privatnog kapitala, umjesto da bude na korist građana i cijelom gospodarstvu Hrvatske, a prve naznake za ozbiljne promijene će se pokazati s transparentnim javnim natječajima, zaključio je Denis Geto, predsjednik Tehnosa.

    Ivana Rogulj iz Društva za oblikovanje održivog razvoja misli kako velike probleme HEP-u stvara država koja svojim odlukama blokira njegov razvoj, a kao primjer je istaknula odredbe Zakona o vodama iz 2011. kojim je država HEP-u oduzela 80% vlasništva vezano uz hidroelektrane te se do danas ne može odrediti vrijednost tvrtke jer se još vodi pravna bitka između DORH-a i HEP-a. Dodala je kako država donosi zakone u kojima su različiti ciljevi vezani za istu stvar, npr. u  Strategiji energetskog razvoja i  Nacionalnom akcijskom planu za obnovljive izvore su bili različiti ciljevi za vjetroelektrane, kao što ni u zadnje dvije godine nije donesen podzakonski okvir za obnovljive izvore energije. Ponuđeni su neki prijedlozi i smjernice za HEP, gdje se Toni Vidan iz Zelene akcije osvrnuo na novu metodu upravljanja HEP-om, koja bi trebala važiti za sve institucije, gdje bi se omogućilo veće i šire sudjelovanje zainteresiranih, organiziranje dioničarskih skupština te dopustiti predstavnicima javnosti mjesto u upravljačkim strukturama.

    Cilj HEP-a bi trebao biti kontinuirano unapređenje usluga, ali i povećanje dostupnosti tih usluga što je dosta važno zbog njegovog položaja kao monopola na tržištu, tj. omogućavanje pristupa električnoj energiji bez obzira na veličinu naselja, dob stanovništva, etničku pripadnost i siromaštvo te sudjelovati u energetskom planiranju gradova i regija, objasnila je Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije. Isto tako, HEP treba pružati jaču podršku decentralizaciji i postati ambiciozniji u postanku ključnog nositelja vlasništva nad investicijama u obnovljivce, jer je privatizacija obnovljivih izvora je privatizacija obnovljivih resursa države. Kako tržišna konkurencija ne bi postala prejaka Robert Pašičko iz Zelene energetske zadruge upozorava na važnost investiranja u obnovljive izvore, što bi povećalo zaposlenost, a kao primjer dobre prakse izdvojio je Portugal, koji s 5000 MW instaliranih kapaciteta vjetroelektrana zapošljava 50000 ljudi u tom sektoru.

    Velika korist HEP-u u takvom novom energetskom smjeru bi pomoglo kvalitetno povlačenje sredstava iz EU fondova u idućih 5-10 godina kako se ne bi propustila jedina šansa da se financira tranzicija u novu energetiku i da većina sustava i kapaciteta ostane u domaćem vlasništvu. Hrvatske ove godine ima priliku donijeti mudru odluku da odredi ciljeve u energetskoj strategiji s velikim udjelom obnovljivih izvora u 2030., jer bi se u odnosu na ostale istočne članice EU-a, koje će politički odabrati što manje ambiciozne ciljeve, izdvojila i bila bolje pozicionirana za povlačenje EU fondova u budućnosti, istaknuo je Vidan.

 
1/24/2018 - Sindikati traže da se odustane od prodaje HEP-a:
Onaj tko misli da vrijedi 19 milijardi kuna u teškoj je zabludi.
Izvor - Večernji list, 18. siječnja 2017.
 
  •  Pet sindikata, koji okupljaju 90 posto zaposlenih u HEP-u, zatražilo je u srijedu da Vlada odmah odustane od daljnjih aktivnosti na privatizaciji HEP-a jer je interes građana da HEP ostane u stopostotnom vlasništvu Hrvatske.

    (...) Predsjednik Strukovnog sindikata radnika HEP-a TEHNOS Denis Geto ustvrdio je da bi se Vlada, umjesto privatizacijom HEP-a, trebala pozabaviti ispravljanjem niza nepravilnosti u HEP-u koje je sama uzrokovala. To se odnosi na donošenje energetske strategije, ukidanje uredbe o obvezi otkupa zelene energije, zbog čega će HEP u 2017. ostati bez milijardu kuna, i izmjene Zakona o vodama, kako bi se hidroelektrane vratile u HEP-ovo vlasništvo.

 
2/27/2017 - Kupit će Inu, neće prodati HEP
Izvor - Večernji list, 24.2.2017
 
  • Hrvatska će otkupiti udio Ine od MOL-a, ali ne ove godine. Za taj će joj manevar trebati godine, a zbog političke nesklonosti projektu vjerojatno će propasti IPO Hrvatske elektroprivrede. Zaključak je to ankete koju je proveo Bloomberg s deset analitičara iz Zagreba i Budimpešte, a koju iznose u tekstu objavljenom u četvrtak. Čak osam od 10 analitičara očekuje da će Vlada kupiti udio u Ini od MOL-a, ali samo ih je četvrtina uvjerena da je izgledno da se dogovor postigne do kraja godine. Polovica anketiranih analitičara kladi se na to da će se transakcija završiti u iduće dvije godine. Podijeljeni su i oko potencijalne cijene koju Vlada treba platiti za udjel u Ini, ali i oko cijene koju može dobiti za HEP. Naime, tržišna cijena Ine iznosi oko 4,4 milijarde eura pa bi polovica iznosila oko 2,2 milijarde eura, ali to je posljedica prenapuhane cijene dionice koju se može postići zahvaljujući niskom free-floatu. Ina realno ima manju vrijednost, što su potvrdile i neke procjene konzultanata koji gornju granicu stavljaju na 1,1 milijardu eura. S druge strane, Bloombergovi analitičari procijenili su HEP na samo 18 milijardi kuna, što bi značilo da bi za 25 posto komunalca Vlada dobila samo 4,6 milijardi kuna. Mnogi se u Banskim dvorima i na domaćem tržištu kapitala ne slažu s tom procjenom Bloomberga i tvrde da je realna vrijednost mnogo veća.

    – Prodajom HEP-a Vlada bi izgubila politički kapital koji je dobila otkupom Ine. Nije jasno kako će Hrvatska prikupiti novac kojim bi privukla MOL na prodaju – komentar je mađarskog analitičara Ferdinanda Varge, starijeg partnera specijaliziranog za energetiku u Boston Consulting Group, koji očekuje izdašnu ponudu s hrvatske strane. Hrvatski analitičar Damir Novotny pak tvrdi da je prodaja HEP-a preosjetljivo pitanje i da se odluka o IPO-u na kraju ipak neće donijeti.

 
1/25/2017 - NOVA ENERGETSKA STRATEGIJA Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović iznijela 5 ključnih smjernica za energetsku budućnost Hrvatske
Izvor - Jutarnji list, 24.1.2017.
 
  • U hotelu Esplanade okupilo se 300 sudionika, čelnika vodećih kompanija, državnih institucija te poslovnih savjetnika

    U hotelu Esplanade u tijeku je konferencija ""Nova hrvatska energetska strategija"" u organizaciji Hanza Medije i PwC-a. Na konferenciji se vodi rasprava o donošenju novog strateškog dokumenta energetskog razvoja Hrvatske, kao i o ključnim aspektima energetske budućnosti iz perspektive glavnih aktera koji rade na tom području. Uz prisutstvo 200 sudionika, predstavnika ključnih državnih institucija, domaćih kompanija i ostalih dionika, uvodni govor održala je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.

    Sudionike je pozdravio Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, naglasivši kako je energetska strategija ključna strategija svakog društva, a njena izrada zahtjevan posao. Ova konferencija, rekao je, početak je angažmana Hanza Medije u izradi nove energetske budućnosti. Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović pozdravio je sve u ime premijera Andreja Plenkovića i Vlade RH:

    - Hrvatska kreće u zaokret u energetskoj politici. Moramo odlučiti koji sustav ćemo primijeniti u našoj državi, omogućiti sigurnost opsrkbe prema cjenovnim mogućnostima sukladno zaštiti okoliša. U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike planiramo siguran razvoj energetske politike i prometnog sektora. Dogodile su se značajne promjene u Europskoj uniji u području energetike: imamo europske ciljeve 20-20-20, u listopadu 2016. na snagu je stupio Pariški sporazum, a dogodile su se i promjene u američkoj administraciji. Unatoč tome, Hrvatska treba biti fokusurana na svoje ciljeve putem strateških dokumenata kao što je niskougljična strategija. To treba učiniti hrabrim koracima kao što su razvoj neiskorištenih potencijala i obnovljivih izvora energije (ne samo vjetra, već i energije sunca koja je zanemarena, što je neobično za mediteransku zemlju poput Hrvatske) i financijski zdravog sustava poticanja. Tu su i projekti na europskoj energetskoj karti poput LNG terminala na Krku, plutajućeg terminala koji je prihvaćen od strane Vlade RH koji omogućava sigurnost opskrbe i alternativna rješene. Putem jadranskojonskog plinovoda možemo diverzificirati izvore, a tu je i veliki nacionalni projekt o korištenju Save, tzv. Zagreb na Savi, koji omogućava zaštitu od poplave, poticanje turizma, reguliranje vodotoka, ali ima i energetski aspekt. U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike želimo ekološki održiv energetski sustav RH uz korištenje ljudskih potencijala i ekspertize - naglasio je ministar Dobrović.

    Uvodni govor održala je Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske. Njezin govor donosimo vam u cijelosti:

    - Poštovane dame i gospodo, cijenjeni uzvanici, srdačno vas pozdravljam. Zadovoljstvo mi je što se mogu obratiti ovome, u današnjim okolnostima, rekla bih, potrebnom i važnom skupu. Jer kada govorimo o energetici – govorimo o području ključnom za gospodarski rast i društveni razvoj, u kojem moramo razriješiti niz postojećih loših rješenja, posebno u segmentu sigurnosti opskrbe energijom.
    Mislim kako se svi možemo složiti kako u razdoblju što je pred nama moramo pokazati više spremnosti i odlučnosti u stvaranju dobro osmišljene i ambiciozne energetske politike - politike koja će, prije svega, dati odgovore na izazove pred nama, uvažiti realnosti sve bržih i intenzivnijih promjena te u cijelosti valorizirati naše razvojne potencijale. No, kako to učiniti? Koji su ključni izazovi pred nama? I kakva bi nova energetska strategija morala biti? – pitanja su na koja ću pokušati odgovoriti kroz pet smjernica:
    Prvo, hrvatska energetska politika morala bi dinamičnije i konzistentnije pratiti i primjenjivati zahtjeve europske energetske politike. Hrvatskoj nedostaju ključni strateški dokumenti za razdoblje do 2050. Postojeći dokumenti nisu aktualni, ne sagledavaju razdoblje nakon 2020. i ne nude rješenja za aktualne, ali ni za predvidive probleme.
    Drugo, hrvatska energetska strategija morala bi uvažiti promjene koje donosi velika tranzicija energetskog sektora, od ugljičnog prema niskougljičnom. Ti procesi duboko mijenjaju odnose u energetici, potiču tehnološki razvoj i industrijalizaciju. Dobro osmišljena i ambiciozna energetska politika prepoznat će ove promjene i iskoristiti ih za napredak i razvoj ne samo energetike nego gospodarstva u cjelini.
    Treće, hrvatska energetska strategija mora predvidjeti ključne energetske projekte u koje će se investirati. Ako se ne varam, zajednički nazivnik svih naših hidroelektrana, izuzevši HE Lešće, jest starost postrojenja. Strategijom se, također, moraju dokinuti lutanja u integraciji obnovljivih izvora energije, sustavno razmotriti njihova primjena u proizvodnji toplinske i rashladne energije te unijeti korjenite promjene u sektor biogoriva.
    Četvrto, strategija bi morala prepoznati važnost povezivanja hrvatskog plinskog sustava s istočnim susjedstvom (Srbija, BiH). Isto tako, za energetsku sigurnost Hrvatske i srednje Europe od posebnog je interesa izgradnja jadransko-jonskog plinovoda i povezivanje s plinovodnim sustavom TAP. U tom kontekstu, vjerujem kako će nova hrvatska energetska strategija predvidjeti (za Hrvatsku) najprihvatljiviju opciju i model izgradnje LNG-terminala.
    Peto i posljednje, ali i prilično važno: strategija bi morala prepoznati kako nam članstvo u Europskoj uniji omogućava bolje iskorištenje geostrateškog položaja. U tom smislu je važno geostrateški položaj države staviti u funkciju energetskog razvoja Europske unije, što od početka mandata zagovaram kroz Inicijativu triju mora i to u još širem kontekstu.

    Inicijativa triju mora, koju zastupam zajedno s predsjednikom Republike Poljske, s jedne strane respektira činjenicu da je energetska infrastruktura u Europi uglavnom izgrađena u smjeru istok – zapad. No, s druge strane, Inicijativa upućuje na potrebu izgradnje i uvezivanja energetske infrastrukture u smjeru sjever – jug, za koju se, u cilju sigurnosti i diversifikacije opskrbe energentima, već zauzima i Višegradska skupina. I to u tako važnom području kao što je energetika.
    Podsjetit ću vas na događaje unatrag nekoliko godina, točnije tijekom zima 2006. i 2009. kada su građanima i gospodarstvima pojedinih europskih država bile uvedene redukcije plina. Inicijativa triju mora zagovara energetske projekte koji bi takve događaje dokinuli zauvijek.
    Inicijativa, u kontekstu europske politike energetske sigurnosti, respektira i važnost diverzifikacije opskrbe energijom i rizike prevelike ovisnosti pojedinih država o uvozu energije iz jednog dobavnog pravca. Stoga Inicijativa nudi dodatne kapacitete za ukapljeni plin u Poljskoj i u Hrvatskoj. Njihovim povezivanjem bi se zauvijek dokinula neizvjesnost i nesigurnost za Baltik i kompletan srednjoeuropski prostor.
    Kako bismo realizirali sve navedene ciljeve i odgovorili na sva postavljena pitanja, moramo se riješiti jednog problema s kojim smo suočeni već jedno duže vrijeme. Problema zakočenosti sustava i nemogućnosti donošenja odluka. Borba protiv korupcije bila nam je nužna i potrebno ju je sustavno i dalje provoditi. Nedostaju nam jasno postavljeni kriteriji, procedure, pravila ponašanja, pa i postavljeni ciljevi i strategije, na svim razinama. Takav prazan prostor prepušten je špekulacijama, izrazito naglašenom neargumentiranom i populističkom nastupu interesnih skupina. To je stvorilo klimu u društvu koja nas koči u donošenju odluka i dovodi do opetovanog propuštanja pozitivnih prilika za Republiku Hrvatsku. Taj se krug opstrukcije treba prekinuti kako bi se svi u državi, od dužnosnika do namještenika, trebali prestati bojati odrađivati svoj posao i donositi odluke o svojim svakodnevnim zadacima i aktivnostima.

    O ovome ovisi i pravovremeno donošenje i provođenje nove hrvatske energetske strategije i svih relevantnih povezanih projekata. Dame i gospodo, duboko vjerujem, a sigurna sam da i vi dijelite moje uvjerenje: da u ujedinjenoj Europi ni u jednoj državi ne smiju biti uskraćene prednosti povezane sa sigurnošću opskrbe energentima.
    Europa mora biti zajednica sigurnih, prosperitetnih i neovisnih država, u svakom pogledu i u svakom njenom dijelu. Hrvatska će stoga nastaviti s politikom zalaganja za jačanje europskog projekta i smanjivanje razvojnog jaza između starih i novih članica Europske unije. Hrvatska će nastaviti pratiti i poticati sve projekte koji pridonose čvršćem povezivanju europskog sjevera i juga i to u području gospodarstva, ulaganja, poslovanja, prometnog i energetskog povezivanja, u čemu i sama nalazi svoj interes i u čemu može dati svoj veliki doprinos.
    Poštovane dame i gospodo, zahvaljujem vam na pažnji kojom ste pratili ovo izlaganje. Želim vam uspješan nastavak rada.

    U nastavku je govor održao Giorgio Biscardini, PWC. Istaknuo je kako će do 2020. postojati visoka potreba za ukapljenim prirodnim plinom, kao i da će se smanjiti ovisnost o ruskoj opskrbi. Ugljen i nuklearna energija sve će se manje koristiti, no i dalje će biti glavni energent u opskrbi:
    - Vodeće zemlje kao što su SAD, Rusija, Kina i Ujedinjeni Arapski Emirati imaju jasnu energetsku strategiju, dok je strategija europskih zemalja još ju izradi. Do 2030. cilj EU je smanjiti emisiju štetnih plinova za 40 posto te koristiti obnovljive izvore energije u razmjeru od 27 posto. Nova energetska strategija Hrvatske mora se temeljiti na definiranju uloge plina i ugljena i smanjenu domaće proizvodnje. Treba se diverzificirati izvori, razmisliti o uvođenju LNG terminala. Rješiti problem upravljanja nad INA-om ili je razvijati kao dio globalne naftne kompanije. Treba odlučiti hoće li se HEP komercijalizirati ili održati pod državnom kontrolom.

    Panel diskusija - U potrazi za idealnim energetskim miksom budućnosti

    Pitanje: Energetska strategija je politički dokument i dijelom definirana međunarodnim obavezama. Već ste naznačili određene agende, no kada će strategija krenuti, koje su osnovne postavke? Da li od nekih energenata odustajemo ili dajemo prioritet?
    Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša i energetike:
    Energetska strategija je u izradi. Izrada smjernica čini dobar dio toga posla, moramo se uhvatiti s izazovima novog vremena, a to je prvenstveno potreba zaštite okoliša. Kao europska zemlja želimo jačanje obnovljivih izvora energije i na njoj zbog geostrateškog položaja može graditi svoju strategiju. Mi možemo biti lider u Europi u jačanju tog sektora. Do tranzicije u niskougljično ili bezugljično doba premosnica će moći biti plin.

    Pitanje: Što vi želite i trebate od nove strategije? Imate li vi projekte koje čekaju stategiju?
    Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a:
    Dokumenti i stručno osoblje HEP će pomoći u izradi strategije. Mi imamo termoelektranu Plomin u koju ulažemo i smanjujemo štetne emisije, što može biti primjer dobre prakse. Mi imamo projekte u koje smo sigurni da će biti u skladu sa strategijom poput revitalizacije hidroelektrana u kojoj smo uložiti 3,5 mlrd kuna.

    Pitanje: Plin se nameće kao prijelazno gorivo. Iz perspektive Ine to je dobra i loša vijest.
    Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine:
    Mi moramo gledati na sve proizvode s istom težinom. Kada sam pričao s vodećim naftašima prije desetak godina, oni su rekli da to nije budućnost, ali ipak je bila. Mi smo tradicionalni i još imamo puno toga za raditi do korištenja obnovljivih izvora. U Hrvatskoj potrošnja za naftom je pala za nekoliko posto, a za plinom za trećinu. Imamo dobru suradnju s Vladom i investiramo u puno toga.

    Pitanje: Što moramo raditi da naša energetska strategija ne zastari?
    Dejan Ljuština, partner u PWC-u, SEE energy leader:
    Treba djelovati u skladu s novim kontekstom. Investicije u nove tehnologije su jako skupe, a ja kao partner za JI Europu kažem da u tom području ima puno prilika za konsolidaciju energetike. Imamo nacionalne šampione. Cijene su različite u odnosu na proteklih pet godina i trebamo razvijati nove projekte. Potrebna nam je niska cijena, opskrba, kvaliteta usluge. Treba napraviti detaljnu analizu i vidjeti koji su nam ciljevi. Energetika može biti prilika za rast BDP-a, ona stvara nova radna mjesta. Energetika je većinom u vlasništvu države i zato se goruće teme moraju riješiti. Povezane industrije su bitan element. Plin, obnovljivi izvori, nuklearna energija – kakva je naša vizija u tome? Naš sektor zaostaje u razvoju novih tehnologija. Jako bitna stvar je konsenzus oko dokumenta, mora biti implementabilan i fleksibilan da se prilagodi tržištu...

    Pitanje: U izradi je niskougljična strategija, koliko ona definira buduću energetsku politiku?
    Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša i energetike:
    Čvrsto se opredjeljujemo za jačanje udjela obnovljivih izvora energije na jedan zdrav način, a ne kao do sada. Hrvatska može na njima graditi svoju strategiji zbog svojih prednosti, no energetska sigurnost pritom ne smije bit ugrožena i cjenovno mora biti usklađena s tržištem. Sigurno je da ćemo u tranziciiji morati konzumirati fosilna goriva, a tu je plin dobra premosnica. Energetika je povezana s niskougljičnim aspektima, no naš sustav mora biti realan i moramo još puno toga napraviti.

    Pitanje: Da li bi se morali fokusirati i na uvoz u našoj strategiji?
    Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a:
    Na godišnjoj razini potrošimo 16-17 teravat sati energije. 85% tržišta mi držimo, a ostatak je uvoz. Narasla je cijena energije pogotovo u ovo hladno doba. Imamo hidroenergetske projekte u svom rukavu, no svjesni smo činjenice da moramo i uvoziti električnu energiju.

    Pitanje: Koji je odnos domaće proizvodnje i uvoza u vašoj perspektivi? Koliko je bitno imati sve pod vlastitom kapom?
    Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine:
    2010/11. strategija Ine bila je fokusirana na zadržavanje kupaca. Možemo biti ponosni što imamo najveću maloprodajnu mrežu u Hrvatsku. Veleprodaja je različita nego prije 15-20 godina, tržište je otvoreno i nema više toliko monopola. Naš fokus je na jednom pogonu riječke rafinerije u kojeg smo puno investirali. Mislimo da imamo još prostora i do 2030. želimo ostvariti još jedan investicijski ciklus. Totalna proizvodnja derivata je oko 3 milijuna i želimo ga povećati na barem 5 milijuna.

    Pitanje: Razvoj i sigurnost energetskih postrojenja košta, hoće li dugoročno cijena energije morati rasti?
    Dejan Ljuština, partner u PWC-u, SEE energy leader:
    Treba napraviti detaljnu analizu. U Europi je cijena većinom ostala ista za krajnjeg kupca. Treba paralelno razvijati i financirati nove izvore, i balansirati veću efikasnost igrača u energetskom sektoru. Trebamo stalno restrukturiranje u poduzećima. Mislim da trebamo iskoristiti nove resurse, ali i trgovinu s drugim tržištima, a to može uključivati i optimizirani uzvoz. Ne možemo očekivati da ćemo imati zatvoreno tržište i fokusirati se istovremeno na izvoz. Svi politički akteri moraju imati jasne ciljeve.

    Pitanje: Imamo puno slučajeva u kojima su napravljeni projekti iako se na kraju nisu uklapali s trendovima, postoji li takva bojazan oko izgradnje plinovoda?
    Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša i energetike:
    Mislim da ne, iako plin nije atraktivan, mi ga možemo takvim učiniti. Ono je najčišće fosilno gorivo i u malim jedinicama može postići puno. Vrlo lako ulazi u segment transporta na duže distance. Važno je spomentu da naš ekonomski sustav ne obuhvaća sve troškove, koje energetika ne vidi. Npr. utjecaj štetnih efekata na prirodi, koji naposljetku imaju trošak za društvo.

    Pitanje: Sad ste na tržištu i konkurirate, kako uskladiti tradicionalnu ulogu i tržišni element otvorenog tržišta?
    Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a:
    Nekoć smo držali svo tržište i izgubili smo dio, na što smo bili spremni. Krenuli smo u smjeru tržišne utakmice i dalje nam dobit raste zbog dobrog korporativnog upravljanja. HEP ima osiguran uvoz po povoljnoj cijeni. U Sloveniji smo prisutni preko 12 posto. Naš miks ne smije biti iznad tržišne cijene i zato smo orijentirani na revitalizaciju hidroelektrana. U fazi smo razvoja i obnovljivih izvora električne energije i to si može priuštiti jer ima dobar energetski miks, poput hidroenergetskog sustava Kosinj/Senj koji je dugotrajan proces. Nama je cilj do 2030. povećati proizvodnju obnovljivih izvora i zainteresirani smo za akvizicije.

    Pitanje: Perspektiva Ina je došla ponovno u fokus javnosti, kako vi ocjenjujete perspektivu Ine u narednih 20 godina?
    Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine:
    Čujemo svašta u trenutnom dijalogu oko Ine. Čujemo stvari poput toga da je kompanija uništena, ali za dobrim konjem prašina se diže. U zadnjih 10 godina investirali smo 15 milijardi kuna. Mi smo imali tri velika šoka. Prvi, Sirija s gubitkom od milijardu kuna. Drugi, regulative koje su također uzrokovale milijardu kuna gubitka. Treće, rast cijena nafte i plina. To su ogromni šokovi, no Ina i dalje pozitivno posluje. Naša perspektiva je jasna – povećati prozivodnju, obnoviti rezerve u Hrvatskoj, investiranje u rafinerije.

    Pitanje: Koji mora biti okvir naše strategije u smislu restrukturiranja?
    Dejan Ljuština, partner u PWC-u, SEE energy leader:
    Treba se investirati u tehnologije kako bismo oslobodili nova sredstva. No, to je stvar individualne strategije kompanije. Ipak, naglašavam da bez investiranja nema budućnosti.

    Druga panel diskusija - U potrazi za idealnom strukturom nacionalnog energetskog sustava budućnosti (taktika strategije)

    Pitanje: Kakvi su planovi Ministarstva o samom procesu donošenja energetske strategije?
    Ante Čikotić, državni tajnik zaštite okoliša i energetike:
    To je proces koji mora uključivati sve bitne sudionike energetskog sektora. Mora imati ekonomske i pravne temelje što do sada nije bio slučaj. Stav je da svi moraju biti uključeni u izradu projektnog zadatka i u smjernicama mora biti postignut konsenzus. Nadamo se da će biti donesen do kraja ove godine.

    Pitanje: Dosadašnja strategija nije ostvarila planirane efekte. Gdje vidite probleme i što se mora promjeniti?
    Slavko Krajcar, redoviti profesor na FER-u:
    Ne bih se složio da se nije ostvarila strategija. Ono što nije ostvareno je povećanje potrošnje. Podaci su u strategiji bili prije krize i na tome se bazirala. Zbog recesije i neostvarenja velike proizvodnje brojke nisu pogođene, no smjer nije. Nacionalni akcijski planovi su doneseni relativno kasno što je stvorilo tržišne stresove.
    Jasminko Umičević, direktor Oil&Gas Consulting:
    Današnja strategija se mora staviti u vremenski okvir 2009. godine, razdoblje krize. Akcijski plan bio je prvi plan koji se morao donijeti. Politika mora biti inkluzivna i utvrditi pravce i nakon toga nastupa samo struka i nitko više.

    Pitanje: Što vi očekujete od nove strategije?
    Karl Kraus, glavni izvršni direktor RWE Croatia&Slovakia:
    Svjesni smo da politika kroji okvire energetske politike i drago nam je da se diskutira o ovoj temi. U implementacji želimo imati prostora za rad, a uz to i jasne upute kako mi možemo djelovati. Pravi energetski miks se u Hrvatskoj mora definirati kao i problemi koji muče Hrvatske, kratkoročno i dugoročno.

    Pitanje: Vi ste najveći domaći privatni investitor energetskog sustava. Što biste vi voljeli vidjet u novoj strategiji?
    Pavao Vujnovac, direktor Prvog plinarskog društva:
    Mora biti sklop više aktivnosti, mi smo članovi EU i preuzimamo njene obaveze, ali i regije koja je ovisna o istočnim izvorima. Sa strane vanjske politike ne možemo biti neovisni. To je moguće samo ogromnim ulaganjima. Naša strategija mora biti dio regionalne slike i na najbolje načine moramo iskoristiti naše benefite. Mi kao privatni investitori imamo cilj profitirat, ali želimo i da nas država gleda kao partnera, želimo ići uz njen bok i da nam ona pokaže dugoročni put za buduće projekte. Želimo da ona prvenstveno definira našu poziciju u Europi i regiji.

    Pitanje: Kakva je komplementarnost svih vladinih dokumenata koji se tiču enegetike?
    Ante Čikotić, državni tajnik zaštite okoliša i energetike:
    Energetska strategija je samo dio mozaika energetske politike. Idealna struktura nije samo nacionalna stvar, već i gledanje na susjede jer nismo izolirani. Tražiti ćemo od uprava državnih tvrtki da idemo u širenje infrastruktrure i oprskrbe tržišta jer je to garancija sigurnosti i rasta gospodarstva. Želimo njihovu ambicioznost i proaktivnost. Ja sam zadovoljan što smo odlučili da vratimo Inu u naše vlasništvo. Primio sam sve subjekte kojih se to tiče na razgovor do sada i nadam se da ćemo se držati dogovorenih okvira.

    Pitanje: Kako osigurati sigurnu liniju državnih i privatnih interesa?
    Slavko Krajcar, redoviti profesor na FER-u:
    Na dva načina: moramo biti originalni i ugledati se na druge. Interesi moraju biti ravnopravni, iako su oni konkuretni. Ta dva subjekta vrlo kvalitetno mogu poslovati skupa. Hrvatska je veliko tržište s velikim igračima, a širenjem možemo imati mjesta za sve. Ne smijemo zanemariti konkurentnost unutar regulatornog okvira.

    Pitanje: Da li je nužno da Ina bude državna ili vertikalno integrirana?
    Jasminko Umičević, direktor Oil&Gas Consulting:
    Donešenjem odluke vlade o vraćanju Ine htjelo se utjecati na sprječavanje urušavanja te kompanije. Mora se definirati je li Ina strateška kompanija, što mislim da jest. Ina je jedina kompanija koja proizvodi naftu u Hrvatskoj. Inina vrijednost danas je znatno manja nego kad ju je Mol preuzeo. Od 2011. otpustila je 25% radnika, njih 5700. Za Hrvatsku je to krucijalno jer ona ne smije biti samo platforma za proizvodnju svojih proizvoda.

    Pitanje: Kako funkcionira razdjeljivanje segmenata?
    Karl Kraus, glavni izvršni direktor RWE Croatia&Slovakia:
    RWE je vertikalno integrirana i on je bio oportuni model u ovoj regiji što smo i mi osjetili. Naravno da treba naći najbolji i najjasniji oblik za svaku situaciju. Sve ostale industrije to rade, tržište se stalno mjenja.

    Pitanje: Mora li energetska infrastruktura biti državna ili ne?
    Pavao Vujnovac, direktor Prvog plinarskog društva:
    Danas ne postoji dugoročna sigurnost u biznisu bez diverzifikacije. Morate stalno ulagati i pratiti tržište. Velike megakompanije ulažu u više segmenata i tako i mi radimo. Mi smo pobornici liberalizacije tržišta, no država mora držati određenu kontrolu nad infrastrukturom i aktere na tržištu. Nisam za potpunu liberalizaciju i infrastrukture i tržišta. Naša regija nije spremna na to da državni šampioni rastu na tom području jer ne mogu dobiti isti tretman kao privatne kompanije s obzirom da dolazi do sukoba političkih odluka.

    Pitanje: Hrvatska u određenim projektima želi biti predvodnik u regiji, kako će se to omogućiti?
    Ante Čikotić, državni tajnik zaštite okoliša i energetike:
    Naši geografski resursi mogu nam omogućiti da budemo čvorište energije, na primjer, LNG terminal koji je dobio jednoglasnu odluku Vlade što može biti prvi korak za to.

    Pitanje: Potrošači nisu vidjeli benefite liberalizacija naftnih derivata, mora li država utjecati na energetiku kako bi do toga došlo?
    Jasminko Umičević, direktor Oil&Gas Consulting:
    Liberalizacija tržišta je potakla konkurenciju i u nekim europskim zemljama se triput dnevno znaju mjenjati. U Hrvatskoj je Ina i dalje tržišni predvodnik, dok ju ostali slijede. Kada je došlo do pada cijene nafte, marže trgovaca su rasle. Država ne može to nažalost predvidjeti, no može raditi na tome...

 
12/9/2016 - IZMEĐU HDZ-a I MOSTA U TIJEKU JE BITKA ZA KONTROLU NAD DRŽAVNIM GIGANTOM Obje stranke žele HEP za sebe, evo koja su sve imena u igri za novog šefa
Izvor - Jutarnji list, 6.12.2016.
 
  • Prije nekoliko dana u Jutarnjem listu objavljen je tekst o ""bitci za kontrolu nad državnim gigantom"" - našim poduzećem, HEP-om. Slijedi komentar sindikata na spomenuti tekst i ponašanje političke vlasti u njemu, originalni tekst dostupan na:

    http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/izmedu-hdz-a-i-mosta-u-tijeku-je-bitka-za-kontrolu-nad-drzavnim-gigantom-obje-stranke-zele-hep-za-sebe-evo-koja-su-sve-imena-u-igri-za-novog-sefa/5349571/

    ""Na primjerima ovakvih vijesti najbolje se može vidjeti koji su glavni problemi, ne samo sa upravljanjem u HEP-u, nego i svim drugim javnim poduzećima i resursima. Spominje se 10-ak imena iz dvije vladajuće stranke, sve sami teškaši u potrazi za ""zasluženom nagradom"" zbog obavljenih zadaća, a ispod njih još deseci anonimaca sa sličnim ambicijama. Koliki je ukupan trošak za HEP svakog pojedinog kadrovskog ""rešetanja"" nakon izbora? Razgovara li se uopće na tim ""visokim razinama"" o situaciji u samom poduzeću, o problemima, o manjku radnika? Radi li itko od ovih glavešina na nekakvom programu, strategiji za oporavak i jačanje HEP-a? Da li je uopće takav program dio procesa, ili se samo namještaju ""podobni"" nakon što se političke elite dogovore o podjeli plijena?

    Ova pitanja su naravno, nažalost, retorička. Ne radi se ništa, programi i strategije ne postoje, postoji jedino nagrađivanje zaslužnih unosnim pozicijama. Zbog toga ćemo opet ponoviti, ne samo svoje oštro protivljene eventualnoj privatizaciji HEP-a, nego i ovakvom ""rodijačkom"" načinu vođenja poduzeća. Bez transparentne, demokratske kontrole rada uprave (tko god u njoj sjedio), HEP će i dalje ostati tek servis za namirivanje stranačkih zaslužnika, igračka u rukama političkih elita.""
 
12/9/2016 - Radnike tjeraju, političare zapošljavaju
Izvor - Novosti, 8.12.2016. (INTERVJU - DENIS GETO)
 
  • PIŠE Dragan Grozdanić

    Smanjenje broja radnika u HEP-u smatraju uspješnim restrukturiranjem: Dok HEP neuspješno motivira zaposlenike da odu, nastavlja se degutantno političko kadroviranje, kaže sindikalist Denis Geto

    Nakon što je prije tri godine izvedeno u gotovo svim dijelovima Hrvatske elektroprivrede (HEP), restrukturiranje se ponovno provodi u HEP-u ODS, djelatnosti distribucije električne energije. Uprava HEP-a od listopada provodi odluku o poticajnim mjerama za prestanak radnog odnosa za zamalo sedam tisuća radnika tog dijela HEP grupe. Poticajne mjere uključuju otpremninu koju mogu ostvariti radnici stariji od 63,5 godina, ali na dobrovoljnoj osnovi.
    - S obzirom na stotine milijuna kuna koje su u nekoliko posljednjih godina restrukturiranja nepotrebno potrošene na otpremnine, poslodavac je odlučio kolektivnim ugovorom to rasipanje limitirati. Inače, redovna otpremnina u HEP-u je jedna osmina, odnosno 12,5 posto bruto plaće po godini staža, što za radnika s tridesetak godina staža i prosječnom plaćom iznosi između 55 i 60 tisuća kuna neto. U slučaju otkaza otpremnina je gotovo pet puta veća, dakle 60 posto bruto plaće po godini radnog staža. Tako su neki radnici dobivali i po 200 do 300 tisuća kuna otpremnine samo zato što ih je zadesilo restrukturiranje koje se provodi uz sporazumno otkazivanje postojećeg ugovora o radu i to baš u trenutku kada su trebali ići u mirovinu - kaže Denis Geto, predsjednik TEHNOS-a, strukovnog sindikata radnika u HEP-u.
    Zbog toga je, nastavlja on, poslodavac inzistirao, a većina sindikata prihvatila, ugrađivanje odredbe u kolektivni ugovor po kojoj radnici stariji od 63,5 godina, kada su blizu redovnog odlaska u mirovinu, ne mogu dobiti otkaz kojim bi ostvarivali te ogromne otpremnine. Istovremeno je poslodavac obećao da će za kategoriju radnika starijih od 63,5 godina donijeti poticajne mjere u smislu da se radniku dodatno isplaćuje 55 posto neto plaće za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu.
    - No te su mjere zapravo vrlo slabe jer većina radnika će ipak ostati raditi do kraja radnog vijeka i zarađivati sto posto plaće. Samo malom broju ljudi će ta mjera biti prihvatljiva. Ova odredba u kolektivnom ugovoru je stimulativna za poslodavca, a ne za radnika, odnosno njome su ostali sindikati napravili velik ustupak poslodavcu i uštedjeli mu znatan novac. Premda su tzv. poticajne mjere na snazi tek mjesec-dva, koliko je meni poznato, njihovu konzumaciju do sada je zatražila doslovce tek nekolicina radnika - ističe Geto. Dodaje da uprava HEP-a smanjenje broja radnika smatra uspješnim restrukturiranjem.
    - Osobno smatram da je riječ o neuspjehu, pogotovo jer su deficitarna radna mjesta, kao što su održavanje postrojenja i smjenski rad, odlascima tih radnika došla do točke neodrživosti, kada se više ni nezakonitim prekovremenim radom ne mogu pokriti. Naravno, politički sponzoriran nepotreban kadar i dalje se nesmetano zapošljava - kaže sindikalac. Tako će očito biti i dalje jer upravo traje politički grabež između HDZ-a i Mosta, koji se trebaju dogovoriti čiji će ljudi zasjesti na važne pozicije tog strateškog državnog poduzeća.

    - To su već degutantne priče. Sramota je što se počelo smatrati sasvim normalnim da su javna poduzeća plijen, samo je pitanje čiji. Ne, to nije normalno i najveći je problem u poslovanju HEP-a. Sindikat TEHNOS već duže priprema ozbiljan obračun s političkim kadroviranjem. Pitanje je samo tko će natrčati kada sijevne naša ljevica. Zaslužili su je otprije Radimir Čačić i Ivan Vrdoljak - zaključuje Denis Geto.
 
1/11/2016 - Grade bioplinsku elektranu vrijednu 7 milijuna eura
Izvor - Radio Slatina, 8.1.2016.
 
  • SLATINA – Nakon godina gospodarske stagnacije i administrativne pripreme značajnih projekata, čini se da Slatinu čekaju bolji dani, bar kad je riječ o proizvodnji i korištenju energije iz obnovljivih izvora.

    U poduzetničkoj zoni Kućanica-Medinci tvrtka Biointegra vlastitim sredstvima gradi bioplinsku elektranu vrijednu gotovo sedam milijuna eura, snage 2,4 MW, od kojih će 2 MW prodavati HEP-u, a preostalih 0,4 koristiti za potrebe postrojenja. Vlasnik i direktor tvrtke Franjo Hoić planira završetak elektrane i početak proizvodnje električne energije 1. svibnja ove godine. U toj modernoj elektrani, kojom će se upravljati računalom iz dispečerskog centra, bit će stalno zaposlene tri osobe i šest sezonskih radnika, a silažni kukuruz kao sirovinu proizvodit će tridesetak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na približno 400 hektara zemljišta. Proizvedena električna energija isporučivat će se preko HEP-ove mreže, kupac je Hrvatski operator tržišta energije (HROTE), a HEP će biti distributer.

    – Planiramo sagraditi plastenike za proizvodnju povrća, a toplinske energije bit će dovoljno za dva hektara plastenika. U njima bi se moglo zaposliti više od dvadeset radnika – kaže direktor Hoić. Uz elektranu čija je gradnja u poodmakloj fazi, tvrtka Bioplin proizvodnja Franje Hoića i njegovih partnera započinje početkom sljedeće godine, također u poduzetničkoj zoni Kućanica-Medinci, gradnju još jedne elektrane snage 1MW, vrijedne 4,4 milijuna eura. Ukupna ulaganja toga poduzetnika u Slatini, koja obuhvaćaju dvije elektrane i plastenike, procjenjuju se na gotovo 14 milijuna eura.

    Nedaleko od Hoićeve bioplinske elekrane početkom studenoga puštena je u proizvodnju sunčana elektrana Sinerot ukupne vrijednosti 6,9 milijuna kuna. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira prihvatljive troškove s 80 posto udjela, odnosno s 4.811.000 kuna, dok Virovitičko-podravska županija kao nositelj projekta osigurava preostalih 20 posto i dio troškova koji ne mogu biti predmet sufinanciranja.

    To je najveća elektrana u vlasništvu jedne jedinice lokalne samouprave, a stručnjaci su projekt Sinerot ocijenili jednim od najboljih projekata u 2015. godini u Republici Hrvatskoj. Solarni paneli postavljeni su na površini od 6000 četvornih metara na betonske stupove visine 2,5 metra u razmaku od četiri metra, s dovoljno svjetla na zemlji ispod njih za poljoprivrednu proizvodnju. Investitor i nositelj projekta je Virovitičko-podravska županija, a partneri su Grad Slatina, Srednja škola Marka Marulića Slatina, Poljoprivredni fakultet iz Osijeka i županijska Razvojna agencija VIDRA, koja je operativno pripremila i provodi projekt. Prema riječima ravnatelja agencije Tomislava Petrica, iznimne vrijednosti elektrane Sinerot su promocija energetske učinkovitosti, godišnja proizvodnja oko 560.000 kWh, edukacija srednjoškolaca u povrtlarskoj kao strateškoj proizvodnji na području županije i zaštita okoliša smanjenjem proizvodnje ugljičnog dioksida.
 
12/14/2015 - HEP ulaže 370 mil. kuna u obnovu HE Varaždin
Izvor - Poslovni dnevnik, 14.12.2015.
 
  • Do 2021. godine Hrvatska će dobiti novi energetski objekt u vidu revitalizirane hidroelektrane Varaždin u koju će HEP uložiti 370 milijuna kuna.

    To je najavljeno u petak prilikom obilježavanja 120 godina postojanja električne rasvjete u tom gradu i 40 godina rada HE Varaždin.

    Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a, ističe kako je samo u ovoj godini HEP ODS na području cijele Hrvatske uložio gotovo milijardu kuna, a HEP Proizvodnja nastavila s ulaganjima u revitalizaciju hidroelektrana u sklopu višegodišnjeg ciklusa vrijednog 3,6 milijardi kuna. Time je, kaže Jukić, HEP zadržao ulogu jednog od najvećih investitora hrvatskog gospodarstva.
 
11/23/2015 - Šest hrvatskih projekata na listi strateških
Izvor - Večernji list, 20.11.2015.
 
  • Na listu 195 strateških energetskih projekata Europske unije uguralo ih se šest iz Hrvatske.

    (...)

    dva su proizvod rada Hrvatskog operatera prijenosnog sustava (HOPS) i suradnje domaće tvrtke sa slovenskim kolegama

    (...)

    HOPS ima dva projekta, od kojih je prvi nastavak gradnje elektroenergetske interkonekcije Hrvatska-Mađarska-Slovenija i dalekovodne mreže, a drugi je pametna mreža Sincro.Grid koju gradimo u suradnji sa Slovenijom. Riječ je o sustavu koji bi riješio problem previsokih napona u 400 i 220 kV prijenosnim mrežama Hrvatske i Slovenije te lakšu i efikasniju integraciju obnovljivih izvora energije.
 
11/23/2015 - 'HEP do kraja godine otpremnine za još 1500 zaposlenika'
Izvor - Lider, 20.11.2015.
 
  • Ovim putem želimo reagirati na tekst novinarke Ksenije Puškarić objavljen u Lideru u izdanju od 5. studenoga 2015. pod naslovom 'HEP do kraja godine otpremnine za još 1500 zaposlenika', koji nije utemeljen na točnim informacijama, a novinarka nije korektno prenijela odgovor koji joj je upućen iz HEP-a na njezin upit. Nisu točne brojke kojima barata novinarka, a iznesene su u tekstu, niti je točan kontekst članka vezan uz tvrtku HEP-Operator distribucijskog sustava. Vezano uz tvrtku HEP-Operator distribucijskog sustava, iz HEP-a smo novinarki jasno i nedvosmisleno odgovorili da je 'projekt poslovnog restrukturiranja HEP ODS-a pokrenut tek nedavno te do kraja ove godine neće biti novih odlazaka zaposlenika kao rezultata procesa restrukturiranja.' HEP Grupa se od 2013. nalazi u procesu poslovnog restrukturiranja i on se nastavlja, a dio tog procesa je i nastavak smanjivanja broja zaposlenih. HEP d.d. Sektor za korporativne komunikacije
 
11/16/2015 - Pokusni rad Bloka C
Izvor - Novi Sisački tjednik, 12.11.2015.
 
  • Petog studenoga počeo je pokusni rad novoga plinskog postrojenja Bloka C Termoelektrane-Toplane Sisak, a do kraja ove godine postupak preuzimanja bloka C treba biti završen. Pet godina trebalo je za ostvarenje ove HEP-ove investicije koja će osigurati 10 posto snage hrvatskog elektroenergetskog sustava i omogućiti proizvodnju oko 10 posto ukupne električne energije za sadašnje potrebe tog sustava. Uz struju, proizvodit će i oko 85 posto energije za sustav grijanja Toplinarstva grada Siska.

    Novi blok C trebao bi raditi do 7000 sati na godinu, blok B će se koristiti u slučaju potrebe, a najstariji blok A, izgrađen 1970. godine postupno će se gasiti. Termoelektrana Sisak će sa 650 megavata (MW) ukupno instalirane nazivne snage prestavljati najveći i najpouzdaniji energetski kompleks Hrvatske elektroprivrede (HEP). Ishođene su i građevinske dozvole za BE-TO Sisak koji će imati snagu 3 MW električne i 10 MW toplinske energije, a bit će izgrađeni i toplovodi.
 
11/16/2015 - Manji računi za struju obrtnicima
Izvor - Jutarnji list, 13.11.2015.
 
  • Prestavnici HEP Opskrbe i Hrvatske obrtničke komore potpisali su sporazum o suradnji koji će obrtnicima omogućiti povoljnije cijene električne energije. Potpisivanjem sporazuma, istaknuto je, osigurana je pravna podloga za povoljnije uvjete opsrkbe električnom energijom za članove HOK-a u cijeloj državi. Sporazum stupa na snagu odmah. Direktorica HEP Opskrbe Tina Jakaša rekla je da obrtnike koji potpišu ugovor očekuju dvoznamenkaste uštede.
 
9/30/2015 - Od Vladinih igara sa strujom građanima bi uskoro mogao pasti mrak na oči
Izvor - Poslovni dnevnik, 29.9.2015.
 
  • Trošak vaučera za struju snosit će opskrbljivači strujom, ali su istovremeno od Banskih dvora dobili dar u vidu niže otkupne cijene zelene električne energije. Zato fond za poticanje obnovljivih izvora energije ostaje bez dvjesto milijuna kuna, što će u konačnici platiti građani na višim računima za struju.

    Osim zaoštravanja retorike, predizbornu utrku očekivano prate obećanja kojima aktualna vlast u nadi za još jedan mandat pokušava proračunskim poklonima dodvoriti se biračima. Iako se u medijima gotovo svakodnevno mogu pronaći teme koje imaju zajednički nazivnik predizborne kupovine, od posljednjih igara s vaučerima za struju čovjeku padne mrak na oči.

    Prije dva tjedna Vlada je slavodobitno objavila da je u borbi protiv energetskog siromaštva poput ostalih savjesnih država u Europi odlučila uvesti vaučere od 200 kuna kako bi struja postala dostupnija socijalno ugroženim građanima. Pritom je premijer izričito napomenuo da se tu ne radi ni o kakvom "jeftinom populizmu", da ga točno citiramo, jer će se trošak izdavanja vaučera za 125.000 pojedinaca, odnosno između 60.000 i 70.000 kućanstava, prebaciti na opskrbljivače strujom što bi oni, valjda iz čiste empatije i protivno duhu racionalnog biznisa trebali prihvatiti kao normalnu pojavu. Zašto su onda opskrbljivači pristali Vladin plan ne skrivajući pritom zadovoljstvo?

    Tinta na sporazumu Nije se tinta na sporazumu njih i Vlade stigla ni osušiti, a odgovor na to prostrujao je energetskim krugovima - stigao je novi zakon o obnovljivim izvorima energije. Njime je opskrbljivačima snižena cijena otkupa struje iz obnovljivih izvora za dvadeset posto. Premda poznavatelji prilika ističu da je otkupna cijena proizvedene zelene energije bila iznimno skupa, pritišćući nevelike marže u opskrbi, tajming je prilično sumnjiv. Posebno kad se zna da se taj novac slijeva u fond za isplatu poticaja svima koji proizvode zelenu električnu energiju. Prve procjene govorile su da će u fondu manjkati između 100 i 150 milijuna kuna, no u HROTE-u kažu da će ta cifra biti i značajno veća, gotovo 200 milijuna kuna jer u sustav poticaja svake godine ulaze novi proizvođači.

    Štoviše HROTE će 2016. poticajima morati obuhvatiti dodatnih 619,4 megavatsati pa će ukupna proizvodnja koja se potiče iznositi 1,801 teravatsata. To znači, da ako realizacija bude u skladu s planom tijekom 2016., na ime cijene od 0,42 kuna po kilovatsatu koju će plaćati opskrbljivači fond bi trebao prikupiti 756,5 milijuna kuna što je za 198,1 milijuna kuna manje nego da je cijena ostala 0,53 kune po kilovatsatu, poručuju iz HROTE-a. Tko će platiti tu razliku? S obzirom da se fond za isplatu poticaja u praksi puni iz dva izvora, od opskrbljivača te građana koji na mjesečnim računima po potrošenom kilovatsatu plaćaju 3,5 lipe naknade za zelenu energiju, odgovor se čini više nego jasan.

    Podsmjesi struke Da bi na adrese svih kućanstava uskoro mogli stići veći računi za struju zahvaljujući višoj naknadi uvijeno su potvrdili u Ministarstvu gospodarstva. U HROTE-u očekivano nisu htjeli govoriti o mogućem rastu te naknade o kojoj ionako odlučuje Vlada, i to bi se prema nacionalnom akcijskom trebalo dogoditi do kraja listopada. O tome koliko bi naknada za obnovljive izvore mogla skočiti može se tek nagađati, no stručnjaci pretpostavljaju da će sa sadašnjih 3,5 lipe najmanje porasti 5 lipa po kilovatsatu. Dodatnu nevjericu izazivaju i podsmjesi struke o vaučerima za struju kao instrumentima borbe protiv energetskog siromaštva. Upućeni kažu da su vaučere trebali popratiti poticaji za promjenu ponašanja, poput obveznog uvođenja štednih žarulja.

    Također, definicija socijalno ugroženih građana ostavlja mjesta za doradu jer ne pokriva scenarij u kojem osoba koja hrani kućanstvu iznenada ostaje bez posla i to kućanstvo postaje preko noći socijalni slučaj, što pod upitnik stavlja i kredibilnost uvjeravanja da se na vaučerima radilo mjesecima... S izborima pred vratima Vlada je svjesna kako je svaka vijest o rastu cijena struje gorka pilula građanima pa se njezino serviranje očito tempira nakon zatvaranja birališta. A tada će ionako uslijediti susret s realnošću kada na naplatu dolaze sva predizborna obećanja.
 
9/30/2015 - HROTE ostao bez 150 milijuna kuna, slijedi poskupljenje struje
Izvor - Večernji list, 29.9.2015.
 
  • Građani za zelenu energiju lani dali više od pola milijarde kuna

    Dok su Banski dvori benevolentno najavili vaučere za struju socijalno ugroženim građanima, uvjeravajući da se ne radi o jeftinom populizmu jer će teret snositi opskrbljivači, gotovo neprimjetno je prošla vijest o novom zakonu o obnovljivim izvorima energije.

    Slučajno ili ne, tim istim opskrbljivačima njime je snižena cijena otkupa struje iz obnovljivih izvora za dvadeset posto. Kako se taj novac slijeva u fond za isplatu poticaja proizvođačima za zelenu električnu energiju, procjenjuje se da će manjkati između 100 i 150 milijuna kuna što bi već naredne godine hrvatski građani mogli platiti višom cijenom struje, doznaje Poslovni dnevnik.

    Veći poticaji

    Iz izvora bliskih Ministarstvu gospodarstva neslužbeno saznajemo da se razmatra novi plan o reguliranju naknade za obnovljive izvore energije koji plaćaju građani. Prema nacionalnom akcijskom planu odluka bi se trebala donijeti do kraja listopada, no upućeni kažu da je to teško očekivati s izborima pred vratima. Iako zasad nitko ne želi spominjati mogućnost rasta tereta građanima, a time i računa za struju, to je čini se izgledno u narednoj godini. Iako neki naši sugovornici uvjeravaju da će s nižom otkupnom cijenom država moći nastaviti plaćati poticaje, drugi su skeptični smatrajući da će naknada građanima morati rasti sa sadašnjih 3,5 na najmanje 5 lipa po kilovatsatu.
    Novi zakon, koji struka naziva možda i najvažnijim propisom u energetici u posljednjih 10 godina, stupa na snagu 1. siječnja iduće godine.
    Njime je država snizila otkupnu cijenu koju opskrbljivači plaćaju Hrvatskom operatoru tržišta električne energije (HROTE) sa 0,53 kune po kilovatsatu na 0,42 kune za obvezni otkup zelene energije. Prošle godine u HROTE-ov fond za poticanje proizvodnje zelene električne energije opskrbljivači su uplatili 492,5 milijuna kuna, a građani još 505,2 milijuna kuna kroz naknadu za obnovljive izvore od 3,5 lipe za svaki kilovatsat potrošene struje.
    Fond je prošle godine isplatio gotovo 825 milijuna kuna poticaja, čak 50 posto više nego godinu ranije. Osim što će ubuduće ostati kraći za dvadeset posto onog što su dosad plaćali opskrbljivači, rupu bi dodatno mogla produbiti činjenica da je količina otkupljene zelene energije u kontinuiranom porastu. Prema portalu energetika-net.hr računa se da će ove godine trebati otkupiti 1,2 teravatsata, a iduće godine 1,8 teravatsata, ovisno o broju postrojenja koji će ući u sustav poticaja. Hoće li u fondu za to biti dovoljno novca, u resornom ministarstvu i u fondu nisu htjeli komentirati. Podsjetimo, oko 125.000 građana, odnosno između 60.000 i 70.000 kućanstava od prvog listopada imat će pravo na vaučere za podmirivanje troškova struje od 200 kuna.

    Vrdoljakov manevar

    Kad je Vlada s opskrbljivačima dogovorila vaučere, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ustvrdio je da trošak izdavanja vaučera, koji će se pokrivati tzv. solidarnom naknadom od tri lipe po kilovatsatu utrošene električne nergije, neće biti prebačen na cijenu struje već će ga snositi opskrbljivači.
    Prema Vrdoljakovim riječima, oni su "prostor za to našli u nižim troškovima poslovanja, a kroz cijeli paket mjera za daljnji razvoj i liberalizaciju tržišta električne energije". Oduševljenje dogovorom s Vladom nisu skrivati ni sami opskrbljivači pa i je čelnik GEN-I-ja Robert Golob rekao da zbog uvođenja vaučera neće biti povećanja cijena struje.
    Premda se nijedna strana direktno nije prstom uprla u zakon o obnovljivim izvorima energije, Golob je indirektno potvrdio da potpisnici sporazuma s Vladom, HEP, RWE i GEN-I, zbog vaučera neće izvući deblji kraj.
    Na ovu smo mjeru pristali, jer smo u dijalogu s Vladom uspjeli unaprijediti rješenja liberalizacije tržišta, na način koji nama snizuje troškove rekao je prije dva tjedna Golob.
 
9/21/2015 - Vaučeri padaju na Ustavnom sudu?
Izvor - Novi list, 19.9.2015.
 
  • Način na koji je jučer Sabor izglasao izmjene Zakona o tržištu električne energije mogao bi dovesti u pitanje Vladin projekt vaučera za socijalno ugrožene kupce električne energije.

    Naime, moguće je da ako netko podnese zahtjev za ocjenu ustavnosti Ustavni sud sruši izmjene jer nisu izglasane s potrebnom većinom svih zastupnika u Saboru, odnosno sa 76 ruku. Radi se ovdje o takozvanom organskom zakonu.

    Kada je u siječnju 2014. Sabor izglasavao neke druge izmjene ovog istog Zakona on je tada proglašen organskim. Bio je to poznati slučaj kad je Mirela Holy svojim suzdržanim glasom srušila izmjene jer je za njih bilo samo 75 ruku. Tadašnjom sjednicom predsjedavala je potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec koja je prije glasovanja upozorila zastupnike da se radi o organskom zakonu, a nakon njega ustvrdila da izmjene nisu prošle jer je nedostajao jedan glas.

    Zgrabec je predsjedala i jučerašnjim izmjenama istog Zakona koje bi trebale omogućiti uvođenje vaučera. Međutim, ovaj put Zgrabec nije upozorila zastupnike da se radi o organskom Zakonu već se krenulo s glasanjem. Ona je nakon glasanja rekla da je za glasalo 76 zastupnika što bi bilo dovoljno. Međutim, uvidom u službenu statistiku Hrvatskog sabora koja se može naći na službenim saborskim Internet stranicama može se vidjeti da je za glasovalo 75 zastupnika, odnosno moguće da je Zgrabec krivo pročitala rezultare.
 
9/17/2015 - Crodux i Švicarci u pohodu na tržište električne energije
Izvor - Večernji list, 17.9.2015.
 
  • Na tržištu električne energije pojavio se još jedan igrač. Naime, Crodux je počeo prodavati struju u strateškom partnerstvu sa švicarskim energetskim divom Alpiqom. Struju od Croduxa mogu kupovati svi segmenti i kategorije potrošača na hrvatskom tržištu, a u planu je širenje na regiju.
 
9/9/2015 - HEP još jednom kao samoposlužna blagajna
Izvor - Večernji list, 5.9.2015.
 
  • Vaučeri za struju

    PREDIZBORNA SUBVENCIJA

    HEP je vladi još jednom poslužio kao samoposlužna blagajna, ali ovoga puta za financiranje predizborne kampanje, optužuje Krešimir Sever uime Nezavisnih hrvatskih sindikata. U otvorenom pismu premijeru Zoranu Milanoviću navodi kako će odluku o subvenciji struje siromašnima, sada ili nešto kasnije, platiti građani i naziva je ""inovativnim iskorakom u pristupu predizbornoj kampanji"".

    - I to je jedan od dokaza kako hitno zakonom treba depolitizirati nadzorne odbore i uprave državnih poduzeća. Ne privatizirati ih zbog poslovanja ispod razine očekivanja i mogućnosti, uzrokovane političkim uhljebljivanjem i utjecajima, nego depolitizirati i povjeriti na upravljanje sposobnima, a ne podobnima - poručuje Sever.
 
9/7/2015 - Za 125 milijuna kuna HEP-Opskrba će osigurati javnu rasvjetu u Zagrebu
Izvor - zagreb.info, 3.9.2015.
 
  • HEP-Opskrba dobila je posao koji je zbog nejavljanja na natječaj izgubila prije četiri godine.

    Naime, HEP-Opskrba dobila je posao opskrbe električnom energijom javne rasvjete u gradu Zagrebu vrijedan 125 milijuna kuna. Tako je HEP vratio posao bez kojeg je ostao prije četiri godine iz jednostavnog razloga – tada se uopće nije javio na natječaj, a javnu rasvjetu u Zagrebu opskrbljivala je slovenska tvrtka GEN-I Zagreb, piše Večernji.

    HEP Opskrba sada je dala najpovoljniju cijenu i Zagrepčane će javna rasvjeta za četiri godine opskrbe koštati 125 milijuna kuna, dok su GEN-I Zagreb, koji su se na natječaj javili uz Nox Grupu i Proenergy, dali najskuplju ponudu vrijednu 144,6 milijuna kuna. Zanimljivo je da je posao koji će sada HEP-Opskrba naplatiti 125 milijuna kuna u proteklom četverogodišnjem razdoblju koštao 250 milijuna kuna.
 
7/23/2015 - U Baškoj napadnut radnik HEP-a koji je ukapčao struju
Izvor - t-portal, 16.7.2015.
 
  • Na poziv napadnutog djelatnika na teren su izašli policijski djelatnici i napravili očevid, a iz HEP-a najavljuju da će više informacija o okolnostima događaja moći dati nakon izrade policijskog izvješća.

    U HEP-u smo zgroženi ponovim teškim napadom na radnika HEP-a. Podsjećamo da su u siječnju ove godine teži fizički napad doživjela dva radnika HEP ODS-a u Karlovcu. Nažalost, naši su radnici prilikom obavljanja svojih redovnih radnih zadataka, najčešće uz vezi s iskapčanjima s mreže zbog neplaćanja obveza kupaca, često izloženi vrijeđanju, prijetnjama, pa i fizičkim napadima, navodi se u priopćenju.

    Primjećujemo da su incidenti postali učestaliji nakon što su u medijskom i javnom prostoru Hrvatske određeni pojedinci i skupine počeli pozivati potrošače na neplaćanje računa, sprječavanje iskapčanja, nelegalno ukapčanje i druge metode građanskog neposluha. Pozivamo stoga medije, kupce i građane da osude neprihvatljivo nasilničko ponašanje prema radnicima HEP-a i da time pomognu da im se omogući nesmetano obavljanje poslova utemeljeno na zakonskim propisima RH, kažu u HEP-u nakon ovog incidenta.

    Iako iz HEP-a ne govore jasno na koga misle kada spominju pozivanje na otpor, čini se da misle na akcije Živog zida, koji je prije mjesec dana poručio kako nastavlja svoju akciju uključivanja struje potrošačima, kojima je ona isključena zbog dugova.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridržana A design