Javna ponuda HEP-ovih dionica (IPO):
NE dolazi u obzir!
MOŽDA, ovisno kuda će otići novci
DA, poželjna je!
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
6/10/2015 - Čeka se odluka Ustavnog suda: tko je vlasnik hidroelektrana?
Izvor - Jutarnji list, 9.6.2015.
 
  • Zakonom o vodama država preuzela vlasništvo nad najvrednijim dijelom HEP-a koji tvrdi da je to protuustavno.

    Sudbina najavljene privatizacije Hrvatske elektroprivrede u rukama je Ustavnog suda. Naime, kako se doznaje od izvora u tvrtki, pripreme za proces javne ponude kojom bi se na tržištu našlo oko 25 posto dionica nacionalne elektroenergetske kompanije zapele su na pitanju vrednovanja HEP-ovih hidroelektrana i povezane infrastrukture.

    Hidroelektrane, na koje u hidrografski dobrim godinama otpada i više od 70 posto ukupne HEP-ove proizvodnje energije, smatraju se najvrednijim dijelom njegove imovine, ali i najkvalitetnijim elektroenergetskim proizvodnim portfeljem u jugoistočnoj Europi. Ipak, od 2011. hidroelektrane koje je HEP desetljećima gradio i njima upravljao više nisu njegove. To je posljedica odredbi Zakona o vodama, na temelju kojeg su sve građevine za proizvodnju struje proglašene vlasništvom države.

    Precizno definirano, sve brane, akumulacije,odvodni i dovodni tuneli te povezane građevine i oprema više nisu vlasništvo HEP-a iako je upravo on ulagao u njihovu gradnju.

    (...)

    Dakako, u nacionalnoj elektroenergetskoj kompaniji promptno su reagirali nakon donošenja spornog zakona te podnijeli ustavnu tužbu u kojoj tvrde da on narušava ustavom zajamčeno pravo vlasništva te da država ne može preuzeti vlasništvo nad HEPovom imovinom bez adekvatnog obeštećenja unatoč tome što mu je većinski vlasnik. Ustavni sud do danas nije donio odluku o toj tužbi,niti ima formalni rok u kojem to mora učiniti. Ipak, kako je bez jasne slike o tome što je HEP-ova imovina, koliko ona vrijedi i kako se može koristiti moguće odrediti realnu vrijednost tvrtke i dionica koje će ponuditi tržištu? Na to za sada nitko nema odgovor.
 
6/8/2015 - Sumnjivi poslovi predsjednika NO HEP-a vrijedni 100 mil. eura!
Izvor - 7dnevno, 5.6.2015.
 
  • Riječ je o unosnom poslu otkupa vjetroparkova u okolici Zadra, zbog kojeg predsjednik NO HEP-a Nikola Bruketa vrši konstantni pritisak na članove Uprave. Upućeni tvrde da je riječ o krajnje sumnjivim poslovima u koje se upleo Bruketa, kojim, po tvrdnjama insajdera, upravlja bivši član Uprave HEP-a Ante Ćurković zvani Ćurak.

    Ovih je dana iz izvora bliskih HEP-u procurila informacija da Nikola Bruketa, predsjednik Nadzornog odbora te naše najveće energetske tvrtke, vrši pritisak na Upravu HEP-a da uđu u veliki posao otkupa vjetroparkova u okolici Zadra, čija je vrijednost oko 100 milijuna eura. Doista čarobna brojka, zlurado će konstatirati neki od članova Uprave koji se svakodnevno nalaze pod stalnim pritiskom gospodina Brukete i njegovih nastojanja da pod svaku cijenu progura taj posao. No, upućeni tvrde da je riječ o krajnje sumnjivim poslovima u koje se kao pile u kučine upleo predsjednik NO HEP-a Nikola Bruketa, kojim, po tvrdnjama insajdera, upravlja bivši član Uprave HEP-a Ante Ćurković zvani Ćurak.

    Inače, ime Ante Ćurkovića je prije dvije godine dospjelo u žižu javnosti i zauzelo središnja mjesta u vodećim hrvatskim medijima nakon što je USKOK 14. ožujka 2013. godine od Nijemaca zaprimio kaznenu prijavu protiv bivšeg HEP-ovog direktora Sektora za strategiju, investicije i korporativni razvoj, poznatijeg pod nadimkom kralj hrvatskog vjetra. Uz Antu Ćurkovića, prijava je podnesena i protiv njegovog sina Tomislava, supruge Jelene, kćerke Ane Ćurković Ćurić, zeta Ujka Ćurića i Vladimira Matjačića. Antu Ćurkovića se kaznenom prijavom sumnjiči da je kao HEP-ov direktor sebi i tvrtkama koje su u njegovom vlasništvu ili vlasništvu njegove uže obitelji pribavio nepripadnu financijsku korist iskoristivši svoj položaj i ovlasti te da je osigurao dobivanje prethodnih elektroenergetskih suglasnosti (PEES) za vjetroelektrane na području Hrvatske u projektima vrijednim 201,2 milijuna eura.
 
6/8/2015 - Siva zona jeftinije struje: Alternativni opskrbljivači samo prekidaju ugovor, a HEP iskapča
Izvor - Novi list, 7.6.2015.
 
  • Što je donijela liberalizacija tržišta električne energije

    Alternativni opskrbljivači ne iskapčaju svoje korisnike, već ih samo obavještavaju o prekidu suradnje nakon što nisu podmirili račune. Ti korisnici se »vraćaju« u HEP, i ako uredno plaćaju »mrežarinu« i račune, HEP ih neće iskopčati, unatoč dugovanjima alternativnim opskrbljivačima.

    Prošle su točno dvije godine otkad je, i u praksi, a ne samo na papiru, liberalizirano tržište električne energije za kućanstva. U Hrvatsku su sredinom 2013. godine stigli slovenski GENI, njemački RWE, kućanstvima ponudivši jeftiniju struju.
    Koji mjesec nakon toga se u utrku za svakog kupca preko svoje tvrtke HEP-Opskrba uključili i HEP kao dotadašnji monopolist, zatim i, primjerice, T-HT te još neki. Natječu se sa svojim »paketima« jeftine, jeftinije i najjeftinije struje, privlače potrošače raznim pogodnostima, bonusima i poklončićima.

    Dvije godine su, međutim, jako dug period, u kojem se mnogim potrošačima loš financijski status još i pogoršao, u kojem su mnogi dodatno osiromašili, ostali bez posla.
    Poslovna tajna
    Koliko su takvih potrošača, zbog neplaćanja računa, novi, alternativni opskrbljivači na tržištu do sada iskopčali - pitali smo GEN-I, RWE Energiju, HEP -Opskrbu i T-HT. Jer, makar su, sukladno Zakonu o tržištu električne energije, svi opskrbljivači u Hrvatskoj najmanje jednom godišnje podatak o neplatišama, i razloge iskapčanja, dužni javno objaviti, većina ga taji. Pitali smo i u Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA), u kojoj odgovaraju kako opskrbljivači takav podatak nisu dužni njima dostaviti, pa preostaje samo objava na njihovim vlastitim stranicama, koje nema.
    (...)
    A onda kad kupac više ne plaća ni HEP-ODS-u nakon povratka, i HEP-ODS ga isključi, u »pomoć« priskače Živi zid Ivana Vilibora Sinčića. Koliko su neplatiša do sada ponovno ilegalno ukopčali na mrežu, nije poznato, no jasno je ko dan da će ceh na kraju platiti potrošači. Kazna za nelegalno korištenje električne energije iznosi od 5.000 do 50.000 kuna, dok će kupcu-potrošaču naplaćena biti i neovlaštena potrošnja, koja će biti otkrivena kod prvog sljedećeg obračuna potrošnje. Pritom, potrošaču neće biti naplaćena potrošnja samo od dana nelegalnog ukapčanja, jer HEP taj dan ne može otkriti, već retroaktivno, za razdoblje od godine dana. Osim toga, HEP-ODS može i izmjestiti mjerno mjesto na neko nedostupnije, pri čemu će trošak izmještanja ponovno naplatiti potrošaču.
 
6/8/2015 - Mirela Holy, Puharić i Novak sumnjaju na korupciju u HEP-u
Izvor - Glas Slavonije, 5.6.2015.
 
  • Predsjednica ORaH-a Mirela Holy, Milan Puharić, energetski stručnjak i Mladen Novak, nezavisni saborski zastupnik, upozorili su na konferenciji za novinare na netransparentno trošenje novca HEP-a na različite konzultantske i marketinške usluge.

    Na postavljeno zastupničko pitanje o ovoj temi, Vlada RH, osim golog priznanja da je HEP sklopio ugovore o suradnji koje je zastupnica Holy navela u pitanju, nije iznesena nijedna konkretna informacija. Stoga su zastupnici i Milan Puharić izrazili sumnju da je riječ o korupcijskim poslovima jer je potpuno nejasno zašto HEP koristi konzultante kada na raspolaganju ima 12.000 zaposlenika svih struka (inženjera, pravnika, ekonomista itd.)

    Radi se o sljedećim ugovorima koje i Vlada RH priznaje u odgovoru: angažman vanjskih konzultanta za evaluaciju ponuda za Plomin C; studija restrukturiranja HEP-a; studija operativnog i strateškog restrukturiranja HEP Operatora distribucijskog sustava, te podrška u implementaciji; angažman vanjskih savjetnika za pokušaj kupoprodaje već sagrađenih vjetroelektrana (ukupno osam); angažman marketinške tvrtke Real grupe od strane sektora HEP-a za razvoj proizvoda i usluga koji je za pridobivanje 16.000 kupaca iz kategorije kućanstava platio Real grupi dvadesetak milijun kuna u 2014. godini, rečeno je.

    Zastupnik Mladen Novak posebno se osvrnuo na pokušaj privatizacije HEP-a uz pomoć IPO modela. U proceduri je izbor financijskog savjetnika za privatizaciju HEP-a prema IPO modelu. Ova odluka nije uslijedila nakon provedene sveobuhvatne rasprave unutar Hrvatske elektroprivrede d.d., a postavlja se pitanje i je li Uprava HEP-a izvijestila Vladu RH o tijeku i rezultatima gore spomenutih studija restrukturiranja, odnosno ima li uopće smisla angažirati savjetnike za privatizaciju, a da se ne znaju obrisi novog ustroja HEP-a i njegove prilagođenosti trećem energetskom paketu 2009/72/EU, rekao je Novak.
 
6/1/2015 - Radnici HEP-a članove Živog zida nazvali lopovima
Izvor - N1, 28.5.2015.
 
  • Živom zidu savjetujemo da svoje članove ne čine lopovima i ekshibicionistima, jer je vrlo izvjesno da će ih idući puta dočekati HEP-ovi radnici i pokazati im što misle o prozivanju uhljebima, kažu u Strukovnom sindikatu radnika HEP-a.

    Strukovni sindikat radnika HEP-a smatra vrlo štetnom kampanju koju posljednjih dana provode aktivisti Živog zida protiv HEP-a. Protuzakonitim ukapčanjem potrošača čine štetu.
    Naročita lakrdija su optužbe iz Živog zida da HEP krši zakone i Ustav RH prilikom redovnog obavljanja svoje djelatnosti. Električna energija je proizvod i mora se platiti kao i svaki drugi proizvod. Za probleme siromašnih trebaju se brinuti ustanove za socijalnu skrb, a ne lopovi-ekshibicionisti. Živom zidu savjetujemo da svoje članove ne čine takvima, lopovima i ekshibicionistima, jer je vrlo izvjesno da će ih idući puta dočekati HEP-ovi radnici i pokazati im što misle o prozivanju uhljebima.

    Radnicima HEP-a nitko neće pod prozorom urlati da su uhljebi ili lopovi! Osobe koje štite interese HEP-a nisu lopovi, već savjesni radnici, a pravi lopovi su čelnici Živog zida. Otkud im pravo da kradu od HEP-a, i potiču druge na krađu i anarhiju?! - pita se sindikat, piše Večernji list.
 
6/1/2015 - Hepovci Sinčiću najavili obračun, ali ne struje
Izvor - Slobodna Dalmacija, 29.5.2015.
 
  • KONTRA ŽIVOG ZIDA - SINDIKAT TEHNOS NAJAVIO KAKO NEĆE TOLERIRATI PONOVNA UKLJUUČIVANJA NEPLATIŠA

    Dok iz Živog zida najavljuju nastavak akcije ukapčanja potrošača Hrvatske elektroprivrede kojima je HEP uskratio struju zbog neplaćanja, sindikat TEHNOS jučer je najavio kako će se članovi sindikata suprotstaviti daljnjim pokušajima Živog zida da radnike HEP-a predstave kao lopove i uhljebe. Mogući su, izgleda, obračuni aktivista Živog zida i sindikalaca HEP-a kojima se ne sviđa najnovija akcija pristaša Ivana Vilibora Sinčića.
    -Umjesto prijetnji našim aktivistima, Denisu Geti bilo bi bolje da nam se pridruži - poručio je Ivan Vilibor Sinčić, komentirajući prijetnje iz TEHNOS-a.
    Sinčić nam je izrazio razočaranje stavovima sindikalista HEP-a koji, ističe, ne razumije osnovne postulate socijalne države i brige za ljude. Tijekom tekućeg tjedna Živi zid ukopčao je nekoliko neplatiša HEP-a i o tome izvijestio javnost videoklipovima koji su izazvali zgražanje i uprave HEP-a i TEHNOS-a. Uprava HEP-a pobrojala je čak osam prekršaja i kaznenih djela koje je Živi zid, prema priopćenju HEP-a, počinio ilegalnim uključivanjem zapečaćenih brojila.
    -Iz javno objavljene snimke neovlaštenog uključenja električne energije jasno je vidljivo da je mjerno mjesto ostalo tehnički neispravno i dostupno za slučajni dodir dijelova pod naponom, što je izravno ugrožavanje sigurnosti ljudi s mogućom smrtnom ugrozom - poručuju iz Uprave HEP-a.

    -Živom zidu savjetujemo da svoje članove ne čine takvima, lopovima i ekshibicionistima, jer je vrlo izvjesno da će ih idući put dočekati HEP-ovi radnici i pokazati im što misle o prozivanju uhljebima - zaprijetili su iz TEHNOS-a. V. MARJANOVIĆ
 
5/18/2015 - ANALIZA TRŽIŠTA DVIJE GODINE OD LIBERALIZACIJE: U HEP-u se hvale da im se vratila velika većina od 35.000 kupaca struje
Izvor - Jutarnji list, 11.5.2015.
 
  • RWE, koji ima 100 tisuća korisnika, tvrdi kako ljude odbija to što dobivaju dva računa za struju

    Hrvatska će uskoro obilježiti dvije godine od početka liberalizacije tržišta električne energije. Uz sve nedaće ona je korisnicima ipak donijela pozitivne pomake. Pojavila se konkurencija, monopol HEP-a je ukinut, a cijene električne energije su pale. Na hrvatskom tržištu struju prodaju četiri velika igrača - HEP-Operator distribucijskog sustava, RWE Energija, GEN-I i Hrvatski telekom. Od ukupno oko 2,2 milijuna kućanstava, samo su 153 tisuće odabrale nekog tržišnog opskrbljivača. To se pripisuje ustaljenim navikama potrošača, strahu od promjena i intertnosti. Cijena je glavni razlog promjene distributera.

    Tajni broj korisnika
    U HEP ODS-u tvrde kako su oni i dalje najveći opskrbljivači kućanstava električnom energijom u Hrvatskoj s dva milijuna kupaca. Ti su kupci i dalje vjerni univerzalnoj usluzi HEP-ODS-a. S liberalizacijom tržišta HEP je pokrenuo Hepi paket s posebnim pogodnostima koji je dosad ugovorilo oko 23.500 kupaca. Prema dostupnim brojkama sljedeći najveći opskrbljivač je RWE Energija, koja ima oko 100 tisuća korisnika. U GEN-I-ju ne otkrivaju broj svojih kupaca, ali tvrde da su osigurali značajan tržišni udio. HT posljednji je krenuo na tržište električne energije i također ne žele govoriti o broju kupaca. Čeka se kvartalni izvještaj o poslovanju tvrtke u kojem će biti objavljen i taj podatak.

    Poput mobitela
    Dolaskom novih opskrbljivača na tržištu se među kompanijama razvila bitka slična onoj među teleoperaterima. Nude se povoljni paketi, popusti, niže cijene i korisnicima se ponekad teško snaći u tim ponudama. Otežavajuća su okolnost i dva računa. Korisnici koji nisu na univerzalnoj usluzi HEP-ODS-a na kućnu adresu dobiju jedan račun za mrežarinu i drugi za potrošenu električnu energiju od svog opskrbljivača. U RWE Energiji tvrde kako je to glavni razlog što kupci raskidaju ugovore te se nadaju da će uskoro biti usvojene zakonske mjere za uvođenje jedinstvenog računa za struju. U GEN-I-ju napominju kako su dosad imali samo 799 raskida ugovora, što je manje od 5 posto korisnika. Kao glavni razlog navode nerealne akontacijske rate koje je HEP DOS odredio kupcima. U HEP-u tvrde kako je do sada više od 35 tisuća kupaca raskinulo ugovore s nekim od tržišnih opskrbljivača, a velik broj njih se vratio u HEP-ODS. Prema njima jedan od glavnih razloga raskida ugovora je zabluda u koju su kupci dovedeni lažnim predstavljanjem akvizitera na njihovom kućnom pragu prilikom sklapanja ugovora.
    Pogodnosti svakog od opskrbljivača ovise o duljini potpisanog ugovora i odabranom paketu te je nemoguće utvrditi kolika je zapravo cijena kilovatsata kod pojedinog opskrbljivača.
    Promjene zakona

    Osim kriterija duljine ugovora, korisnicima se nude i druge pogodnosti. HT tako nudi 5 posto nižu cijenu u odnosu na HEP te bonus dobrodošlice od 187,50 kuna. U HT-u tako tvrde kako uz obavezno trajanje ugovora na 24 mjeseca korisnik može ostvariti uštedu veću od 545 kuna.
    RWE Energija u startu nudi uštedu do 12 posto u odnosu na cijenu koju nudi HEP. Kućanstvima trenutačno nude tri modela, a ovisno o duljini ugovora cijene mogu bi niže od 5 do 10 posto u odnosu na HEP. U toj kompaniji tvrde kako su protekle dvije godine svojim korisnicima donijeli oko 30 milijuna kuna uštede. Iako je dosadašnja liberalizacija tržišta dala svoje pozitivne rezultate, u HT-u, HEP-u i RWE Energiji smatraju da je potrebno promijeniti zakonsku regulativu kako bi liberalizacija potpuno zaživjela.
 
5/5/2015 - HEP je jedan od najvećih pokretača gospodarstva
Izvor - Glas Slavonije, 2.5.2015.
 
  • Potpisivanje ugovora o početku gradnje novih elektrana u Sisku i Osijeku, obje na biomasu (BE-TO), znak je sve izraženije HEP-ove orijentacije prema proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora.
    U isto vrijeme u HEP-u pozorno analiziraju i mogućnosti širenja poslovanja i na druga regionalna tržišta, ali i u očekivanju su najave privatizacije. Dovoljno tema za razgovor s Pericom Jukićem, predsjednikom Uprave HEP d.d. Prvo pitanje ipak ima lokalni karakter.

    Osim BE-TO-a koji ovime ulazi u proces realizacije, kakva je sudbina one veće, po Osijek i cijeli sustav HEP-a, vrjednijeg - novog proizvodnog bloka kombi kogeneracijske elektrane?
    - U tijeku je drugi stupanj pregovaračkog postupka za KKE Osijek-500, kada očekujemo od sposobnih ponuditelja da dostave ponude. Postupak nabave odnosi se na gradnju i održavanje elektrane. U prvom stupnju pregovaračkog postupka s prethodnom objavom nije bila uključena cijena ponude, nego je svrha bila ocjena sposobnosti natjecatelja. Formalno pravno također su napravljeni kvalitetni koraci, za KKE Osijek ishođena je lokacijska dozvola i priključak na elektroenergetski sustav RH. U tijeku je realizacija predugovora o priključenju potpisanog s Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava, odnosno ishođenje građevinskih dozvola za dijelove priključka. Također, radimo na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na nekretninama koje su u zahvatu projekta, a počinju i arheološka istraživanja na trasi cjevovoda rashladne vode prema Dravi u koridoru određenim lokacijskom dozvolom i posebnim uvjetima konzervatorskog odjela.

    Čeka se odluka Vlade

    Kakve su nove informacije oko dokapitalizacije HEP-a, odnosno očekivanja vezano uz inicijalnu javnu ponudu?
    - Plan upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2015. godinu navodi da će se u skladu sa stanjem na tržištu kapitala razmotriti opcija inicijalne javne ponude ograničenog opsega dionica HEP-a. Stoga je sukladno navedenom planu Hrvatska elektroprivreda d.d. provela postupak odabira financijskih savjetnika. Zadatak savjetnika je upravo pronaći odgovor na pitanje postavljeno u Planu upravljanja imovinom u vlasništvu RH, a to je pitanje postoje li i kakve su mogućnosti prikupljanja kapitala u javnoj ponudi. Odabrani konzultanti su Morgan Stanley, Sberbank i Unicredit grupa, Zagrebačka banka. HEP za sada nema službenu odluku Vlade o pokretanju procesa dokapitalizacije. Kada i ako do konkretne odluke dođe, spremni smo provesti aktivnosti prema toj odluci. Do tada, naš je posao da tvrtkom upravljamo što bolje, na zadovoljstvo naših kupaca, radnika i vlasnika.

    Milijarde kuna za investicije

    Dugo se prigovaralo HEP-u na nedostatku investicija. Rekli ste da ste imali mnogo prepreka. Jesu li potpisani ugovori u Osijeku i Sisku za BE-TO elektrane znak da se događaju pomaci?
    - Rekao sam više puta otvoreno da nije bilo lako doći do realizacije ovih projekata vrijednih više od 35 milijuna eura. Ova je uprava usmjerena na investicije i rezultati su za sada vrlo ozbiljni. Međutim, ne odustajemo. Intenzivno radimo na akvizicijama projekata u području obnovljivih izvora energije koji su u fokusu našeg poslovanja. Također, potpisali smo Sporazum o ekskluzivnosti s Marubenijem, a projekt Plomin C investicija je od milijardu eura. No, tu su i drugi tekući projekti velikih investicijskih vrijednosti. HEP je pokrenuo ciklus revitalizacije i rekonstrukcije hidroelektrana, vrijedan 3,6 milijardi kuna, čime ćemo dobiti povećanje snage od 110 MW. To je jedna nova velika hidroelektrana. Samo do 2019. godine u tu svrhu namjeravamo investirati 2,1 milijardu kuna. U obnovu i snaženje distribucijske mreže samo u 2015. godini ulažemo milijardu kuna. To nisu najave nekih budućih projekata. To su investicije koje se realiziraju. Na njima već rade mahom hrvatske tvrtke i proizvođači, pa evo i kooperanti iz Slavonije i Baranje. Oni su otvorili nova radna mjesta. HEP pokazuje svoju snagu i kada zbrojimo sve milijarde ulaganja, sa zadovoljstvom mogu reći da je HEP sada doista jedan od najvećih pokretača hrvatskog gospodarstva. HEP postaje ono što i zaslužuje, a to je snažna energetska regionalna tvrtka koja odolijeva svim tržišnim izazovima.
 
5/5/2015 - HEP udvostručio dobit iz 2013. godine
Izvor - Jutarnji list, 2.5.2015.
 
  • Izrazito povoljne hidrološke okolnosti s velikim dotocima vode, odnosno obilne padaline, te značajno smanjenje troškova restrukturiranja, najzaslužniji su za to što je grupa poduzeća u sastavu Hrvatske elektroprivrede (HEP) lani ostvarila dvostruko veću dobit nego godinu dana ranije.

    Prema financijskim izvješćima objavljenim na web stranicama Zagrebačke burze, HEP grupa je u 2014. ostvarila neto dobit od 2,47 milijardi kuna, dok je u 2013. ostvarila 1,3 milijardi kuna profita.

    HEP u vlasništvu ima 14 tvrtki kćeri te 26 hidroelektrana i osam termoelektrana ukupne snage 4000 megavata (MW). Uz električnu, HEP proizvodi i isporučuje i toplinsku energiju iz postrojenja snage 1242 MW.

    Lani je HEP-Proizvodnja uspjela iz hrvatskih rijeka i akumulacija proizvesti rekordnih 8,4 teravatsati (TWh) struje. Ponovila se izvrsna 2010., kada je HEP “iz vode” proizveo 8,3 TWh. Visoku dobit HEP može zahvaliti smanjenju troškova kupljene struje te goriva, ali i završetku restrukturiranja: lani više nije morao isplaćivati otpremnine i stvarati pričuve za sudske sporove. Osim toga, HEP je uspio smanjiti i ukupnu zaduženost za čak 17 posto, na oko pet milijardi kuna.
 
4/23/2015 - HEP ostao i bez elektrana na vodi
Izvor - Slobodna Dalmacija, 17.4.2015.
 
  • UZ NAJAVE 0 PRIVATIZACIJI NACIONALNE ENERGETSKE TVRTKE, POKAZUJE SE DA NJEZINA IMOVINA OZBILJNO KOPNI

    PIŠE FRENKI LAUSIC

    I ravnatelj Državnog ureda za upravljanje državnom k imovinom Mladen Pejnović u četvrtak nije bio raspoložen za službeni komentar činjenice da je Uprava HEP-a, u godini kad se predviđa privatizacija, svela knjigovodstvenu vrijednost sedam termoelektrana na nula kuna. Ni Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva i jedini član Skupštine HEP-a, nije odgovorio na našu zamolbu da objasni tu koincidenciju.
    Podsjetimo, Bloomberg je u srijedu objavio Pejnovićevu izjavu da će Hrvatska ove godine na prodaju ponuditi 25 posto dionica HEP-a u Londonu i Zagrebu, čime bi se moglo namaknuti dvije do tri milijarde kuna, koje bi bile upotrijebljene za reinvestiranje u kompaniju. Dakle, 25 posto dionica HEP-a za dvije do tri milijarde kuna, a mediji su nedavno prenijeli informaciju kako njemački E.ON želi prodati svoju najvrjedniju imovinu u Italiji, hidroelektranu Terni snage 531M W (nešto jača od HE Zakučac, snage 476 MW), čija se vrijednost procjenjuje na minimalno milijardu eura. A HEP ima 26 hidroelektrana, doduše, ostale su manje snage u odnosu na Zakučac. Tu, očito, nešto ne štima.

    Oduzimanje

    Možda je stvar u tome što je HEP-u Zakonom o vodama 2011. oduzeto 80 posto vrijednosti svih hidroelektrana, jer je utvrđeno da se sve vodne građevine za proizvodnju električne energije prenose u vlasništvo Hrvatskih voda bez naknade HEP-u, koji je na taj način postao korisnik-koncesionar brana i postrojenja svojih hidroelektrana.
    Tako je, na primjer, čitava HE Peruča, koja je pribranska elektrana (nalazi se u sklopu brane), vlasnički izmještena u Hrvatske vode. HEP je još prije dvije godine podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti tog zakona, ali sud se još nije očitovao o tome. Iz ove zakonsko-vlasničko-korisničke peripetije može se izvući mali milijun zaključaka, ali jasno je kako HEP, kad su u pitanju hidroelektrane, ne bi više bio umogućnosti prodavati energetsku infrastrukturu, nego koncesionarsko pravo, pa je jasno da onda i cijena mora biti niža. Ili bi, pak, budući suvlasnik HEP-a mogao tužiti državu za obeštećenje.
    Nalazimo se u situaciji u kojoj je otpisana vrijednost sedam termoelektrana, u kojoj se očekuje otpisivanje vrijednosti nekoliko distribucijskih područja i toplana, u kojoj HEP nije vlasnik oko 80 posto imovine svojih hidroelektrana, te kada još nije izvršeno certificiranje HOPS-a - i baš u toj godini namjerava se privatizirati 25 posto HEP-a. Baš u vrijeme kad će vrijednost tvrtke (knjigovodstveno nešto više od 20 milijarda kuna) biti drastično smanjena. Veliki, nezgodni upitnik širi se oko privatizacije HEP-a.

    Jadranko Berlengi, predstavnik Radničkog vijeća u NO-u HEP-a, u svojem je Izdvojenom mišljenju napisao da HEP planira umanjiti vrijednosti imovine neprofitabilnih distribucijskih područja (Elektra Vinkovci, Elektra Sisak, Elektra Šibenik, Elektrolika Gospić i Elektra Požega), kao i imovine centralnih toplinskih sustava (CTS Zagreb, CTS Dubrava, CTS Osijek, CTS Sisak, CTS Samobor i CTS Velika Gorica). Uz to, već godinu i pol dana HEP nikako da Hrvatskoj energetskoj regulatomoj agenciji dostavi sve dokumente vezane uz isknjiženje zemljišta i drugih objekata koji trebaju pripasti Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (u vlasništvu HEP d.d.) kako bi od HERA-e dobio certifikat da kao neovisna kompanija može obavljati svoj posao.

    A rekli su da neće...
    Treba podsjetiti na nedavne informacije iz DUUDI-ja da se neće ići u dokapitalizaciju 25 posto HEP-a, jer bi to uključivalo privatizaciju reguliranih sektora prijenosa i distribucije, ali i najvećeg preostalog proizvodnog blaga - hidroelektrana. Iz DUUDI-ja su tada poručivali kako se može ići samo u projektne IPO-ove, na način da se ulaže u nove investicijske projekte, ali ne da se kupuju HEP-ove dionice. No, nekoliko mjeseci kasnije, ove srijede, Pejnović je u intervjuu Bloombergu ustvrdio da se ide u privatizaciju HEP-a, a nama je u četvrtak iz DUUDI-ja poručeno da ne mogu ništa konkretnije reći o privatizaciji HEP-a prije nego što savjetničke kuće daju svoje prijedloge za modele inicijalne javne ponude HEP-a.
 
4/22/2015 - HEP-u Vlada uzima dobit kako bi spasila proračun i izbjegla sankcije Bruxellesa
Izvor - Jutarnji list, 17.4.2015.
 
  • Osim povećanja prihoda u proračunu, očekuje se i smanjenje rashoda za oko milijardu i pol kuna
    PISE MARINA KLEPO
    Iako je povećanjem trošarina na duhan i naftne derivate izazvala veliki gnjev javnosti, Vlada će na taj način riješiti tek manji dio preblema s manjkom a proračunu. Od oko tri milijarde kuna, koliko ovaj put iznosi potrebna fiskalna prilagodba, računa se da će većim trošarinama osigurati najviše oko 500 milijuna kuna. Kao druga važna mjera na strani prihoda spominje se povlačenje dijela dobiti iz državnih poduzeća.

    S obzirom na prošlogodišnje rezultate najozbiljniji kandidat za to je HEP koji je u prvih devet mjeseci prošle godine ostvario dobit od gotovo dvije milijarde kuna, dok je u istom razdobolju godinu ranije ona iznosila 855 milijuna kuna. Od ostalih poduzeća koja su imala nešto veći profit izdvajaju se Plinacro s dobiti od 125,2 milijuna kuna, Hrvatske šume s 91,5 milijuna kuna i Janaf koji je ostvario 65,9 milijuna kuna dobiti. S liste strateških tvrtki njih je 39 ostvarilo ukupnu dobit od četiri milijarde kuna, što je 42 posto više nego u devet mjeseci godinu ranije kada slfi dobitaši zaradili 2,8 i kuna. No,u toj grupi su i institucije poput Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te Agencija za obvezne zalihe nafte, a one zacijelo nisu u kategoriji onih od kojih se može uzeti malo.

    Glavni Vladin ovogodišnji adut nesumnjivo je HEP koji se pojavljuje u različitim planovima. Jedan od njih je i izlazak na burzu, a da bi se inicijalna javna ponuda dionica lakše provela, prema pisanju Slobodne Dalmacije, država ide na otpisivanje knjigovodstvene vrijednosti sedam termoelektrana HEP proizvodnje. Problem neadekvatnosti kapitala koji time nastaje riješio bi se povećanjem kapitala i to pretvaranja dobiti u temeljni kapital. Vlada će, očito, morati dobro odvagati što želi i što može. Višegodišnja praksa povlačenja dobiti iz državnih poduzeća, osiboto HEPa,već je ostavila traga na kvalitetu njegova poslovanja. Osim povećanja prihoda, očekuje se i smanjivanje rashoda proračuna za oko milijardu i pol kuna. Ono što je sigurno, neće se dirati plaće, mirovine i socijalna davanja, već se i ovaj put uštede tražiti u području subvencija, materijalnih rashoda i investicija. Konkretne mjere trebale bi biti poznate idućih dana, a krajem mjeseca vlada će programe reformi i konvergencije poslati u Bruxelles.

    Vladin plan da deficit smanji za samo 1,5 milijardi kuna očito nije prošao i povjerenik Komisije za ekonomske i financijske poslove Pierre Moskovici zatraži je dodatne uštede od 0,4 posto, odnosno za 1,3 milijarde kuna. Stoga Vladi nije preostalo drugo nego hitno povećati trošarine.
 
4/20/2015 - 25% HEP-a ide u prodaju!
Izvor - index.hr, 15.travanj 2015.
 
  • Hrvatska će do kraja godine putem inicijalne ponude (IPO) prodati 25 posto dionica Hrvatske Elektroprivrede, potvrdio je za Bloomberg predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović.

    Pejnović je u intervjuu održanom 14. travnja u Zagrebu rekao da vlada od IPO-a očekuje između dvije i tri milijarde kuna koje će reinvestirati u tvrtku i koje će HEP-u omoguiti akviziciju imovine u Sloveniji, Crnoj Gori i BIH.

    Hep je prošle godine imao dobre rezultate i sad je važno da tvrtku okrenemo prema razvoju na domaćem i regionalnom tržištu, rekao je Pejnović i dodao da su interes za IPO pokazale invetsticijke banke u Sjedinjenim državama i Europi. Hrvatska je kao savjetnike za prodaju dionica unajmila stručnjake iz Morgan Stanleya, Zagrebačke banke i ruskog Sberbanka.

    Predstojnik je u razgovoru najavio novi tender za Hrvatsku Poštansku banku, zadnju veliku banku u državnom vlasništvu, rekavši da bi se s prodajom moglo krenuti već u lipnju. Posljednji put kad smo prodavali HPB mi smo ciljali na punjenje proračnuna, ali prodaja nije krenula dobro jer banka nije bila dovoljno kapitalizirana, rekao je 61-godišnji Pejnović.
    Ovaj put bi trebali biti zadovoljni s povećanjem kapitala. HPB treba dodatni kapital u iznosu između 550 i 800 milijuna KN, a u tenderu će moći sudjelovati i državne tvrtke.
    Pejnović je podsjetio da Hrvatska traži investitore u Petrokemiju i da razmišlja o zamjeni postojećih dugova za vlasništvo u tvrtci.
    Najveći kreditor Petrokemije je INA čije su dionice u posljednja dva dana porasle za 5,5 posto.
    Vlada traži investitore s dugoročnim interesom u tvrtku i regiju, kakvi su proizvođači plina, rekao je predstojnik i najavio nastavak prodaje hotela u državnom vlasništvu i druge imovine povezane s turizmom.
 
1/29/2012 - Politika bira upravu? To je rani kapitalizam
Izvor - t-portal, 26. siječanj 2012.
 
  • O Vladinoj odluci da ukine javne natječaje i politički imenuje članove uprava i nadzornih odbora razgovarali smo s Anamarijom Musom, docenticom s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Ova stručnjakinja za javnu upravu smatra da bi u nadzornim odborima većinu mjesta trebali imati profesionalci, a u manjini bi bile politički imenovane osobe. Što se tiče uprava, nema dvojbe - treba angažirati profesionalce, čije se obaveze definiraju ugovorima.

    Iako se činilo da je, doduše tek na samom kraju HDZ-ove vladavine i nakon brojnih primjera isisavanja novca iz državnih poduzeća, stručnjacima i poslodavcima, pa i većini javnosti jasno da konačno treba prekinuti s hrvatskom praksom političkog imenovanja uprava i nadzornika, s novom vlašću došlo je do zaokreta. Mantra nove vlasti kaže da natječaji ne jamče bolje upravljanje. Upozoravaju da su HDZ-u natječaji, koje je Jadranka Kosor uvela za izbor nadzornika u javna poduzeća, služili samo kao izlika za politička imenovanja, pa oni sada otvoreno odustaju od te procedure. S obzirom na to da preuzimaju odgovornost za ta tvrtke, žele da ih vode njihovi ljudi od povjerenja.

    Je li odluka Milanovićeve Vlade korak unazad, upitali smo docenticu s Pravnog fakulteta, Anamariju Musu? 'U svakom slučaju, lutanje od jedne do druge opcije je nepotrebno, treba principijelno definirati stvar', kazala je.

    Što se tiče uprava, ona bi ih definirala na način da budu u potpunosti profesionalne kod državnih i javnih poduzeća. 'Vrijeme kada su vlasništvo i upravljanje bili spojeni u istoj osobi je vrijeme ranog kapitalizma, danas je pravilo da se za menadžerske poslove (uprava) angažiraju profesionalci, a ugovorom se određuju obaveze i kontrola', upozorila je.

    Apsolutna primjena i jednog i drugog koncepta –imenovanje članova nadzornog odbora po političkom odnosno profesionalnom kriteriju, nije po njoj najbolje rješenje, jer u prvom slučaju imamo čistu politizaciju, a u drugom nedostatak političke kontrole.

    'Oba elementa su nužna. S obzirom na to da javna poduzeća djeluju u području službi od općeg interesa, tj. obavljaju poslove koje su u javnom interesu (npr. isporučuju električnu energiju, pružaju željezničke usluge), a za koje u konačnici odgovara javna vlast, potreban je određen oblik kontrole političke vlasti (centralne za one koja su državna, lokalne za lokalna poduzeća)', objašnjava.

    S druge strane, upozorava ova stručnjakinja s Pravnog fakulteta, profesionalni element treba osigurati da se organizacija vodi u skladu s ekonomskim i financijskim načelima koja odgovaraju dobrom gospodarenju. S obzirom na to da javni natječaj može, ako je dobro osmišljen, osigurati takvu ekspertizu, potrebno je i da jedan dio nadzornih odbora bude profesionalan.

    'U tom smislu, predložila bih, kao što je slučaj u nekim drugim europskim zemljama, da nadzorni odbori budu sastavljeni od neparnog broja članova u kojem bi u većem dijelu bili zastupljeni profesionalci (uključujući funkciju predsjednika), a u manjem politički imenovane osobe', kazala je Musa, naglasivši da sastav odbora nije bitan ako sve zajedno ne funkcionira po načelima profesionalne odnosno političke odgovornosti i naravno osobnog integriteta.
 
1/29/2012 - Hrvatski radnici vole strane gazde, ali i raditi za državu
Izvor - Poslovni dnevnik, 24. siječanj 2012.
 
  • Domaći privatni poduzetnici imaju slab rejting kod većine hrvatskih građana. Zaključak je to najnovijeg istraživanja portala MojPosao, prema kojem čak 32 posto ispitanika želi raditi u privatnoj tvrtki u pretežito stranom vlasništvu.

    Istraživanje je provedeno u prosincu prošle godine na tisuću ispitanika, a, zanimljivo, osim u stranim tvrtkama Hrvati najviše žele raditi i u državnim tvrtkama (njih 19 posto) ili u nekoj javnoj instituciji (njih 18 posto). Samo 13 posto ispitanika bi, kad bi moglo birati, odabralo privatnu domaću tvrtku. "Kod nas ljudi nisu navikli biti poduzetnici i vlasnici koji imaju primjeren odnos sa zasposlenicima. Hrvati nažalost nisu navikli imati privatnog poslodavca koji ih ne vara, u kojeg mogu imati povjerenja i s kojim imaju ljudski odnos", kaže Branko Roglić, vlasnik distributerskog biznisa Orbico, koji posluje u 14 država, a zapošljava 2350 radnika. "Naši ljudi žele raditi za državu jer su ta radna mjesta sigurna, država teško može bankrotirati, a pritom ne moraju ništa raditi ako neće. Bilo bi bolje kad bismo u Hrvatskoj sve privatizirali, i to je nešto što nas čeka ako se ne mislimo više zaduživati. Država nije dobar vlasnik jer da jest, onda bi opstao socijalizam", misli Roglić. Robert Škifić, predsjednik Uprave privatnog brodogradilišta Viktor Lenac, koje zapošljava više od 600 djelatnika, smatra da rezultati ankete portala MojPosao zapravo govore o nepovjerenju u domaće poslodavce koje u Hrvatskoj traje već 20 godina. "Ljudi nemaju poverenje s obzirom na to da su domaći poduzetnici tvrtke kupovali iz špekulantskih razloga, najčešće zbog njihovih nekretnina, a ne proizvodnje i poslovanja. S obzirom na nesigurnost koja vlada kod malih tvrtki i činjenice da kod nas prevladavaju strane banke, trgovačke i uslužne tvrtke, dakle one koje ne proizvode, ovakvi rezultati ne čude. Građani nemaju povjerenja u domaće privatne poslodavce izuzev možda Agrokora, Atlantic grupe...", kaže Škifić. Viktor Lenac dobiva molbe za posao i ljudi pokazuju zanimanje za tu kompaniju. "No dok god radnici u državnim brodogradilištima budu primali plaću bez obzira na realizirano, vjerojatno će radije raditi tamo nego kod nas", misli Škifić.

    Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HUS) Ozren Matijašević kaže da rezultati ankete govore o "neraščišćenim grijesima iz prošlosti prema kojoj je dobar dio domaćih poduzetnika sumnjiv, kao i način na koji su stekli vlasništvo u tvrtkama". "Neodgovorno i bahato ponašanje jednog dijela domaćih poslodavaca također je kumovalo tome jer neki kupuju skupe automobile i jahte, a pritom radnike plaćaju ispod prosjeka", upozorava Matijašević. "Privatni sektor bi trebao biti lokomotiva razvoja. Nažalost, male i srednje poduzetnike muči velika nelikvidnost i ne mogu naplatiti svoja potraživanja. U Hrvatskoj imate dva svijeta rada: zaposlenike u javnom sektoru koji imaju regulirana prava i potpisane kolektivne ugovore i privatni sektor u kojem vlada nesigurnost", poručuje prvi čovjek HUS-a. Na popisu najpoželjnijih poslodavaca portala MojPosao sa 13,4 posto glasova je (treću godinu zaredom) drogerijski lanac DM, poznat po najvećem prosjeku plaća u trgovačkom sektoru i različitim pogodnostima za radnike. Slijedi ga T-HT (3,6 posto) te koncern Agrokor koji je najveći poslodavac u Hrvatskoj (3,4 posto). Među 20 najpoželjnijih poslodavaca su još Ina, HEP, Google, Vipnet, Zagrebačka banka, PBZ, Pliva, Zagrebački holding, Microsoft, Podravka, Erste banka, Lidl, Atlantic grupa, Coca-Cola, Ericsson Nikola Tesla, Hrvatska pošta i Končar. Među prvih 50 je i Ikea, koja još nije ni započela s radom kod nas, ali i H&M koji na hrvatskom tržištu još nije ni godinu dana. Ispitanici su kao najsigurnije ocijenili Inu i HEP, dok prema visini plaće misle da su najbolji DM i Pliva. Agrokor je tvrtka u kojoj se može najbolje napredovati, smatra čak 17 posto ispitanika.

 
1/29/2012 - Najpoželjniji poslodavac opet DM, Hrvati bi rado radili i u H&M-u i Ikei
Izvor - Poslovni dnevnik, 23. siječanj 2012.
 
  • Tko su najpoželjniji poslodavci i koji su razlozi njihove atraktivnosti otkriva osmo po redu istraživanje portala MojPosao o poslodavcima prvog izbora. Treću godinu zaredom prvo mjesto zauzela je tvrtka dm drogerie-markt, a među 50 najpoželjnijih poslodavaca našli su se i švedski modni brend H&M te robna kuća Ikea.

    Istraživanje je pokazalo da je sigurnost radnog mjesta glavni kriterij u odabiru poslodavca prvog izbora te da je petina ispitanika zaposlena kod svog poslodavca prvog izbora. U istraživanju je sudjelovalo više od 1.000 ispitanika tijekom prosinca 2011. godine.

    Rezultati se temelje isključivo na percepciji ispitanika: nema unaprijed ponuđenih odgovora; ispitanici sami redom navode tri poslodavca kod kojih bi se najradije zaposlili, poručuju s portala MojPosao. Treću godinu za redom prvo mjesto zauzela je tvrtka dm drogerie-markt s 13,4% bodova, što je u odnosu na prošlogodišnjih 12.5% bodova. Na drugom mjestu je T-HT Grupa s 3,6%, a na trećem mjestu Agrokor s 3,4% bodova.

    Među prvih 50 poslodavaca, koji su ispitanici naveli kao svoje poslodavce prvog izbora, nalaze se još (abecednim redom): Adris Grupa, Carlsberg Croatia, Croatia Osiguranje, Dalekovod, Dukat, Elektrokontakt, FINA, Franck, H&M, HAC, HGK, HNB, HRT, Hrvatske ceste, Hrvatske šume, Hrvatske vode, HŽ, IBM, IKEA, Jadran Galenski Laboratorij, Kaufland, Kraš, Müller, Nestle, Nova TV, Philip Morris, Procter & Gamble, RBA, Siemens, Vipnet, Vindija. Zanimljivo je da su svoje mjesto među 50 najpoželjnijih pronašla dva nova poslodavca: švedski modni brend H&M i robna kuća IKEA, vjerojatno zbog dugogodišnjeg iščekivanja njihovog dolaska na hrvatsko tržište. Po prvi puta prošle se godine na listi deset najpoželjnijih našao i Google, koji je zadržao svoju prošlogodišnju poziciju (šesto mjesto).
    Privatne tvrtke u stranom vlasništvu najpoželjnije su radno mjesto za većinu ispitanika (32%). Poražavajuća je činjenica da bi u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu htjelo raditi svega 13% ispitanika.

    Sigurnost radnog mjesta najvažniji faktor – izdvajaju se HEP i INA

    Unatoč uvriježenom mišljenju, visina plaće nije presudan faktor privlačnosti nekog poslodavca. Za najviše ispitanika, njih 34%, sigurnost radnog mjesta glavni je kriterij u odabiru poslodavca prvog izbora. Prema tom čimbeniku, ispitanicima su najatraktivniji HEP i INA. Harmonične odnose na radnom mjestu i socijalnu odgovornost poslodavca trećina ispitanika (30%) stavila je na drugo mjesto. Te kriterije najviše zadovoljavaju PBZ i dm drogerie-markt, kod kojeg ispitanici ističu i visinu plaće te socijalnu odgovornost.

    Visina plaće i ostale beneficije zauzimaju četvrto mjesto, zajedno s vodstvom u sektoru (26%). Prema visini plaće ističu se dm drogerie-markt i Pliva, a zbog vodstva u sektoru poželjna je T-HT Grupa. Napredovanje smatra važnim 17% ispitanika pa je, prema tom kriteriju, njihov poslodavac prvog izbora Agrokor.

    Muškarci biraju IT, a žene bankarski sektor

    Najatraktivnija tvrtka za oba spola je dm drogerie-markt, iako je žene ( 17,5%) preferiraju u odnosu na muškarce (6,8%). Na listi najpoželjnijih poslodavaca muškarci su istaknuli i dva poslodavca koji nisu ušli u uži izbor kod žena: Google (na petom mjestu) i Microsoft (na osmom). S druge strane žene su u svom odabiru top deset tvrtki označile dvije banke: Privredna Banka Zagreb (sedmo mjesto) i Erste Steiermärkische Bank (deseto mjesto). Muškarcima su jednako važna (31%) čak tri faktora: socijalna odgovornost poslodavca, harmonični odnosi na radnom mjestu i sigurnost radnog mjesta. Ženama su najvažniji sigurnost radnog mjesta (35%), ugodna radna atmosfera (30%) i socijalna odgovornost poslodavaca (28%).

    Prilika za napredak u struci bitnija je muškarcima nego ženama; njih 28% označilo je ovaj faktor kao presudan, dok je isto učinilo 24% žena. Hijerarhijsko napredovanje ženama (18%) i muškarcima (17%) nije toliko važno. Petina ispitanika (21%) zaposlena je kod svog poslodavca prvog izbora što je povećanje od 6% u odnosu na rezultate prošlogodišnjeg istraživanja. Nije poznato je li riječ o novozaposlenim ispitanicima, promjeni percepcije ili boljim radnim uvjetima. Čak i u ovo doba gospodarske krize polovica ispitanika (51%) često razmišlja o promjeni poslodavca, dok njih 31% taj problem muči povremeno. Svega 17% ispitanika zadovoljno je svojim poslom i ne razmišlja o promjeni tvrtke.
 
1/29/2012 - Mravak optužen da je oštetio HEP za više od 650 mil. kuna
Izvor - t-portal, 23. siječanj 2012.
 
  • Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je, nakon provedene istrage, podiglo optužnicu protiv Ivana Mravka, Ivana Kapulara i Zdenka Jurčića zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti te poticanja na zlouporabu položaja, izvijestio je DORH na svojim internetskim stranicama navodeći inicijale optuženih.

    Predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak tereti se da je, suprotno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, Statutu HEP-a, odluci Uprave HEP-a iz 2004. godine te bez odluke Skupštine HEP-a koji je u državnom vlasništvu, postupajući po traženju i zaduženju dobivenom od bivšeg predsjednika vlade Ive Sanadera, zaključio ugovore na štetu HEP-a, a u korist društva Aluminij Mostar.

    Na sjednicama Uprave i Nadzornog odbora HEP-a održanima 12. travnja 2007. prvookrivljenik je zaključivanje ugovora s društvima Aluminij i TLM predstavio kao dobru i opravdanu odluku u interesu HEP-a te je na taj način, neistinito prikazujući stvarno stanje, ishodio suglasnost Uprave i Nadzornog odbora i istog dana potpisao ugovor o prodaji električne energije između HEP-a i Aluminija, uz fiksnu, za HEP štetnu cijenu, od 34,33 eura po MWh, za razdoblje od 14. travnja 2007. do 31. prosinca 2007.

    Istovremeno je potpisao ugovor između HEP-a i TLM-a kojim se, za razdoblje od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca 2011., određeno da je 100 MWh isključivo namijenjeno društvu Aluminij Mostar, uz izračun cijene električne energije prema cijeni aluminija, iako ta cijena nije mjerodavna za formiranje cijene električne energije.

    Zbog ugovorenih obveza HEP je u navedenom razdoblju morao povećati udio uvezene električne energije koju je plaćao po tržišnim cijenama koje su bile znatno veće od ugovorenih prodajnih cijena iz zaključenih ugovora. Zbog toga je, do raskida ugovora 19. siječnja 2010., HEP-u prouzročena šteta u iznosu od 650.420.405,20 kuna. Istraga protiv okrivljenika Ive Sanadera se nastavlja.

    Nadalje, optužnicom se drugookrivljeniku Ivanu Kapularu stavlja na teret da je od prvookrivljenika tražio da mu na teret HEP-a omogući ljetovanja za njega i njegovu obitelj, što je prvookrivljenik odobrio i drugookrivljeniku pribavio nepripadnu imovinsku korist od 41.058,20 kuna. Osim toga, prvookrivljenik je, na traženje i u dogovoru s trećeookrivljenikom Zdenkom Jurčićem , članom Nadzornog odbora HEP-a, u više navrata, bez stvarne potrebe i osnove, naložio i odobrio razna plaćanja trećeookrivljeniku zaključivanjem fiktivnih ugovora o djelu i tako mu pribavio nepripadnu materijalnu korist u iznosu od 131.186,77 kuna, a HEP-u je prouzročena šteta od 266.018,16 kuna. Na opisani način HEP je ukupno oštećen za 307.076,36 kuna.
 
1/29/2012 - HEP - Skuplja struja u Mostaru zatrest će TLM i Luku Ploče
Izvor - Slobodna dalmacija, 22. siječanj 2012.
 
  • Najava poskupljenja struje za mostarski “Aluminij” od 33 posto mogla bi prepoloviti proizvodnju i ostaviti bez posla 500 zaposlenih, a u perspektivi bi moglo doći i do gašenja mostarskog diva.

    - Županija živi od “Aluminija”, uplaćuje doprinose, carine i puni proračun, pa tek onda isplaćuje plaće radnicima. Zbog toga morate znati što bi značilo gašenje “Aluminija”. To bi značilo gašenje Županije, drastično smanjenje prihoda u federalnom proračunu i narušavanje odnosa s Republikom Hrvatskom, koja je 12-postotni vlasnik “Aluminija”.

    Umanjio bi se promet “Luke Ploče” i “Hrvatskih željeznica”, a u pitanje bi došao i rad TLM-a Šibenik - kazao je u petak novinarima Ivo Bradvica, direktor mostarskog “Aluminija”.

    Sindikat i Uprava suglasni

    Prije rata, pripomenuo je Bradvica, “Aluminij” je imao status posebnog potrošača, što sada nije slučaj, pa cijenu određuje Regulatorno povjerenstvo za električnu energiju Federacije BiH. Do sada je ta cijena iznosila 48 eura po KWh, pa “Aluminij” plaća najskuplju struju u Europi u svojoj branši.
    - Dok mi štedimo na sebi, sva javna poduzeća ogrezla su u totalni javašluk i nerad. Znači, oni sve to namjeravaju pokriti povećanjem cijena struje samo za “Aluminij” - bio je oštar direktor Bradvica.

    Podsjetimo, u Federaciji djeluju dvije Elektroprivrede - EP BiH i EP HZ Herceg-Bosne, preko koje se “Aluminij” opskrbljuje strujom. U sadašnjoj situaciji EP BiH izvozi struju po nižoj cijeni nego što je EP Herceg-Bosne uvozi, što znači da nove vlasti ne poštuju zaključak Skupštine Federacije BiH iz 2009. godine o zabrani izvoza struje sve dok se ne podmire sve potrebe domaćih potrošača. Zbog toga iz “Aluminija” najavljuju zahtjev da im opskrbljivač bude EP BiH po cijeni kakvu ima indijska kompanija “Mittal Steel” iz Zenice.

    Mostarski je “Aluminij” najveći izvoznik u BiH (150 milijuna eura godišnje), tvrtka koja ima svjetski ugled i od koje živi 40.000 ljudi. I kao što u BiH obično biva, takva uspješna tvrtka postala je problem od završetka rata, dok u isto vrijeme nisu problem brojne propale tvrtke ili one koje su prodane za marku. A “Aluminij” tijekom rata nije spasila država, nego njegovi radnici, niti je država sudjelovala u obnovi “Aluminija” nakon rata.

    Hrvatska vlasnik Aluminija

    No, preko njega se lome politička koplja, problematizira se pitanje vlasništva, privatizacije, nacionalne strukture zaposlenika..., Gašenje “Aluminija”, jedine kompanije u BiH koja ima sve europske atribute, imalo bi nesagledive negativne posljedice na brojne tvrtke s kojima posluje kako u BiH, tako i Hrvatskoj, kao što su “Feal”, “Presal”, “TT kabeli”, “Alloy Wheels”, “Alpro Vlasenica”, “Luka Ploče”, šibenski TLM...

    Treba također znati da željeznička pruga Mostar-Ploče većinu prometa ostvaruje od “Aluminija”, dok je za “Luku Ploče” “Aluminij” najjači poslovni partner. Opstanak šibenskoga TLM-a također je uvjetovan opstankom “Aluminija”. Ako se zna da država Hrvatska u mostarskom “Aluminiju” posjeduje 12 posto dionica, onda je jasno da je problem “Aluminija” i problem Hrvatske.

    Najviša cijena električne energije u Europi

    Vijest da bi najavljeno poskupljenje struje mostarskom “Aluminiju” od čak 33 posto moglo prepoloviti proizvodnju, a u perspektivi možda i potpuno ugasiti mostarsku elektrolizu, ozbiljno je zabrinula šibenske aluminijaše.
    - “Valjaonice” i “Prešaonice” ove godine iz Mostara očekuju oko 60.000 tona aluminija. Ta količina definirana je međusobnim ugovorima i u cijelosti pokriva naše potrebe. Dogodi li se da zbog skupe struje - a nedvojbeno je da oni u Mostaru s 48 eura po megavatsatu plaćaju najskuplju struju u Europi - dođe do obustave ili se reduciraju isporuke, “Prešaonica”, a ponajprije “Valjaonica” koja troši većinu tih ugovorenih količina, našle bi se u teškoj situaciji.
    Kažem u teškoj situaciji, ali to ne bi ugrozilo opstojnost ovdašnjih tvornica u cijelosti. Vjerujem da bismo uspjeli prebroditi tu neočekivanu situaciju i da ne bi došlo do otpuštanja radnika. Istina, bili bismo prisiljeni takoreći preko noći potražiti nove dobavljače, što nije nimalo lako i sasvim je sigurno da bi to poremetilo planirani ritam proizvodnje, a to znači da bi se u konačnici odrazilo kako na proizvodnju, tako i na izvoz, pa i na financijske rezultate - kaže Matjaž Gorjup, predsjednik Uprave TLM-ove “Tvornice valjanih proizvoda”.

    Prvi čovjek “Valjaonica” oprezan je kad su u pitanju procjene dugoročnijeg učinka prekida isporuka aluminija iz Mostara. - Šibenčani su veliki borci, što su pokazali i do sada nastojeći sačuvati aluminijsku industriju. Nije isključeno da bismo u dogledno vrijeme na međunarodnom tržištu uspjeli osigurati aluminij i po povoljnijim cijenama, a postoji i realna opasnost da te cijene budu i osjetno više, što bi bio dodatni udar na poslovanje.
    Podvlačim, za nas je to sasvim nova situacija kojoj bismo se morali preko noći prilagoditi - ističe Gorjup. Ako bi se uistinu dogodilo da dođe do prekida isporuka aluminija iz Mostara, valja kazati da se to događa u trenutku kad aktualni vlasnik “Tvornice valjanih proizvoda” TLM-a, Hypo Alpe-Adria Bank, privodi kraju pregovore o prodaji tvornice. Koliko bi to utjecalo i na potencijalne kupce koji ovih dana obavljaju posljednje poslove uoči potpisivanja ugovora, teško je reći.

    Veliki udarac - Mostarski “Aluminij” jedan je od naših najvažnijih partnera, jer njihovi tereti čine 15 posto našeg prometa. Oni preko Ploča uvoze glinicu, a izvoze aluminij kao gotov proizvod. Za nas bi bio veliki udarac ako bi “Aluminij” smanjio proizvodnju zbog poskupljenja električne energije u susjednoj državi – kazao nam je kap. Ivan Pavlović, direktor “Luke Ploče”.
 
1/29/2012 - Platit će 5-6 milijuna eura da u lipnju saznaju što su naslijedili
Izvor - Poslovni dnevnik, 20. siječanj 2012.
 
  • Do kraja siječnja Vlada će raspisati javne natječaje za odabir stručnih savjetnika za opsežan posao analize financijskog i operativnog stanja u 21 državnom ministarstvu i javnom poduzeću, u kojima do lipnja želi steći uvid u zatečeno stanje i moguće implikacije za buduća proračunska razdoblja. Premda se projekt, koji je u četvrtak prihvaćen na sjednici Vlade, povezuje s prvim potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva Radimirom Čačićem, koji ga je u predizborno vrijeme najavljivao kao "Clean start", za koordinatora je odabran potpredsjednik Neven Mimica.

    Nije revizija

    Predstavljajući cilj projekta, Mimica je pojasnio kako utvrđivanje stanja u državnim institucijama i tvrtkama "nije posao revizije". Državna revizija utvrđuje točnost financijskih podataka iz prošlog razdoblja, a ovaj projekt prema danom pojašnjenju nije usmjeren na utvrđivanje nepravilnosti ili ekonomske opravdanosti odluka, već na budućnost. Natječaje će se tako raspisati po četiri područja, a za sve će se tvrtke i institucije tražiti opća financijska analiza, u smislu usporedbe plana i izvršenja proračuna za prošlu godinu te utvrđivanja odstupanja. Kod javnih poduzeća dodatno će se pratiti profitabilnost, novčani tokovi, imovina i obveze u prošloj godini, kao i financijski planovi i njihova ostvarenja. Operativna će analiza obuhvatiti procedure upravljanja, organizacijsku strukturu, ljudske resurse, troškove plaća, procese ostvarivanja prihoda, upravljanje narudžbama, pregled procesa nabave i ostale podatke koji će dati sliku stanja u pojedinom društvu. U Vladi nerado govore o cijeni koju će proračunu predstavljati takav projekt, no neslužbeno se čuju procjene da će njegov trošak biti 5-6 milijuna eura. No jedan od članova Vlade novinarima je nakon sjednice Vlade posebno istaknuo kako se istodobno računa da će izborom vodećih svjetskih kuća, za koje očekuju da će se javiti na javne natječaje, ovakvim analizama osigurati neprocjenjiv pozitivan efekt.

    Ulaznica za nove projekte

    Osim dubinskog uvida koji će Vlada dobiti o stanju pojedinog ministarstva ili javne kompanije, to će, kaže taj izvor, biti i referencija svakome od njih i ulaznica za nove projekte. Komentira i da to nije klasičan "due diligence" te da te poslove ne mogu odraditi postojeće institucije. "Odgovorna i pametna Vlada će angažirati najbolje u obrani interesa. Pa i u Zagrebačkoj banci ne povjeravaju takve poslove običnim činovnicima, nego se angažira najbolje, vanjske stručnjake koje se plaća po zadatku, što se i vidi na njihovom poslovanju", smatra sugovornik iz Banskih dvora, koji će u drugoj polovici veljače birati stručnog savjetnika za ovaj zadatak.
 
1/29/2012 - Cijene energenata morat će rasti
Izvor - Poslovni dnevnik, 20. siječanj 2012.
 
  • Porast cijene energenata glavna je promjena koju će Hrvati osjetiti ulaskom u Europsku uniju. Stručnjaci se slažu kako će do nje sigurno doći. "Teško je nagađati što će se dogoditi, neki kupci energije će proći bolje, a neki lošije. Bit će veća ovisnost o promjenama cijena na tržištu izvan Hrvatske i cijene će biti realna ekonomska kategorija. Očekuje se da će se razviti dobar i efikasan model socijalne pomoći za obitelji koje ne mogu plaćati svoje troškove", kaže Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta "Hrvoje Požar".

    Sadašnje cijene energenata Marijan Kalea iz Hrvatskoga ogranka međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave - Cigre ocjenjuje nerealno niskima i kaže da se baš zbog takvih cijena ne događa toliko potreban razvoj energetskog sustava. Dodaje kako je još ne razumnije to što su u Hrvatskoj prosječne cijene za industriju veće (za plin) ili podjednake (za električnu energiju) prosječnim cijenama za kućanstva s obzirom na ionako problematičnu konkurentnost naše industrije u odnosu na europske prilike. Odnos prosječne cijene električne energije za kućanstva i industriju u EU prema podacima Eurostata za 2011. godinu je, kaže, 0,1275 prema 0,0936 centa/kWh, a u Hrvatskoj je 0,0918 prema 0,0900 centa/kW. Dakle, u EU je prosječna cijena za kućanstva 36% viša od one za industriju, a u nas su te cijene gotovo izjednačene.

    "Dakle, neminovno, ali ne kao rezultat ulaska u EU, trebat će promijeniti omjer cijena kućanstvo/industrija podizanjem cijena kućanstvima ili snižavanjem cijena industriji", napominje Kalea. S njim se slaže i profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Igor Dekanić koji kaže da su sadašnje niske cijene energenata "kao bumerang koji vam se vrati". Dodaje da je nekoliko vlada do sada vodilo lošu politiku kada je o cijenama energenata riječ pa je nužno njihovo približno izjednačavanje s cijenama ostalih članica Unije. Što je s ostalim promjenama? Što se zakonodavnih rješavanja pitanja energetike tiče, Kalea smatra kako se neće ništa mijenjati jer smo primijenili sve direktive koje primjenjuju i ostali u EU.

    Druga stvar je, kaže, što ćemo provedbu tih rješenja morati postrožiti, primjerice bez daljnjeg odgađanja primijeniti tvz. treći energetski paket. Što se ekologije tiče, Granić vjeruje da će do bolje zaštite okoliša sigurno doći. No ciljevi koje je Unija zadala članicama izgledaju prilično nerealno. Naime, plan je da Unija do 2020. za 20% snizi potrošnju svih energenata, za jednaki postotak snizi emisiju stakleničkih plinova te također za 20% poveća udio obnovljivih izvora energije. Iako je, primjerice, potrošnja svih energenata u 2010., a vrlo vjerojatno i prošle godine, u Hrvatskoj padala, stručnjaci navode kako je to posljedica krize te da treba očekivati kako bi potrošnja u budućnosti mogla rasti. Kada se govori o udjelima obnovljivih izvora energije (OIE) u odnosu na finalnu potrošnju, Kalea spominje kako bi Hrvatska u sljedećih 11 godina trebala postotak dignuti za 6-postotnih poena, sa sadašnjih 14 posto. U mnogo većim problemima nalazi se npr. Velika Britanija koje želi dosegnuti 15% udjela OIE, a do 2009. godine ostvarili su samo 2,9%.
 
1/29/2012 - Kritika HEP-a zbog nabava
Izvor - Poslovni dnevnik, 20. siječanj 2012.
 
  • Zakon o javnoj nabavi dobio je podzakonske akte kojima se, kako ističe prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, neće spriječiti zlouporabe, ali će se omogućiti veća transparentnost.

    Kritizirao je to što najveća državna tvrtka, HEP, nije surađivala s razvojnim bankama jer su one tražile transparentnost u javnim nabavama.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
 
 
  Sva prava pridržana A design