Javna ponuda HEP-ovih dionica (IPO):
NE dolazi u obzir!
MOŽDA, ovisno kuda će otići novci
DA, poželjna je!
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
12/19/2010 - Hrvati jučer potrošili najviše struje u povijesti
Izvor - Business.hr, 17. prosinac 2010.
 
  • Ukupna dnevna potrošnja iznosila je 63.400 megavatsati (MWh), dok je dosadašnji rekord, zabilježen 21. prosinca 2009. godine, iznosio 62.838 MWh, izvijestili su iz Hrvatske elektroprivrede.

    Uz najveću dnevnu potrošnju jučer je ostvareno i dosad najveće vršno opterećenje elektroenergetskog sustava od 3121 megavata (MW) u 18-tom satu. Dosadašnji maksimum od 3120 MW zabilježen je također 21. prosinca prošle godine.

    Iz HEP-a ističu kako je hrvatski elektroenergetski sustav stabilan, a Hrvatska elektroprivreda ima dovoljne količine osnovnih energenata i zadovoljavajuću raspoloživost svojih postrojenja te ne očekuju probleme u opskrbi svojih kupaca.
 
12/19/2010 - INDUSTRIJALCI NE KRIJU NEZADOVOLJSTVO UGOVOROM S TALIJANIMA: Industrija predana na milost Ini i MOL-u
Izvor - Novi list, 18. prosinac 2010.
 
  • U prosjeku 750 milijuna kubika godišnje, koliko će Ina od 2011. do kraja 2013. godine kupovati od talijanskog ENI-a, manje je od uvezenih količina plina prethodnih godina – odgovor je Ine našem listu na upit gdje će nabaviti preostale količine od oko milijardu kubika plina, koliko je uvoza Hrvatskoj prijašnjih godina trebalo. Inin odgovor, međutim, ne poklapa se sa službenim podacima te tvrtke, u kojima stoji kako je tih, prethodnih godina, primjerice 2008., u Hrvatsku uvezeno 1,22 milijarde kubika, a lani pak milijarda, dok je Hrvatska unatrag nekoliko godina kod Rusa lobirala, zbog buduće povećane potrošnje ovog goriva, da se uvoz plina poveća na čak 2,5 milijardi kubika.

    Opravdanja iz Ine
    Novougovoreni, mali uvoz od Talijana, iz Ine pak opravdavaju povećanom domaćom proizvodnjom plina, i smanjenom potrošnjom.

    »Pa potrošnja je smanjena upravo zato što nam je plin unatrag godinu i pol dana poskupio za 120 posto!«, odgovara Ivan Miloloža, predsjednik uprave »Munje« i Vijeća članica Hrvatske udruge poslodavaca.
    Prema njegovim riječima, hrvatska industrija koja koristi plin ne može se više nositi s previsokim cijenama plina, a ulaziti u rat s Inom, kaže Miloloža, »ravno je borbi između miša i slona«. Na upit smatra li da Ina ovom malom ugovorenom količinom plina iz uvoza poručuje hrvatskoj industriji da se okrene drugim dobavljačima, Miloloža odgovara kako pravog tržišta plina i struje u Hrvatskoj nema.

    Sramota za državu
    Baš kao ni u HEP-u, ni u kutinskoj Petrokemiji ne smatraju da će za njih biti premalo plina, odnosno da će biti prisiljeni plin nabavljati negdje drugdje. Petrokemija je, odgovaraju iz tog poduzeća, potpisala ugovor o isporuci plina s Ininom tvrtkom Prirodni plin d.o.o., koji osigurava nastavak proizvodnje mineralnih gnojiva u 2011. godini.

    Kako zaključuje Miloloža, sramotno je to da Hrvatska – koja bi, da nema ugovora o isporuci jadranskog plina Talijanima, mogla i 90 posto svojih potreba zadovoljiti vlastitim plinom – domaćoj industriji tako skupo naplaćuje plin. »Mi ćemo plaćati 'realnu' cijenu plina onda kad Ina državi bude plaćala i realnu cijenu koncesija i rudarskih naknada«, zaključuje direktor »Munje«.
 
12/19/2010 - Eni pobijedio na natječaju i istisnuo Gazprom iz Hrvatske
Izvor - Poslovni dnevnik, 17. prosinac 2010.
 
  • Ina je u četvrtak izvijestila da je njezina tvrtka Prirodni plin, nakon provedenoga javnog natječaja za nabavu plina, s Enijem zaključila ugovor prema kojem će se Hrvatskoj godišnje isporučivati u prosjeku 750 milijuna kubičnih metara plina.
    Isporuke započinju 1. siječnja 2011. godine.

    U Ini napominju da su u odabiru novog dobavljača plina presudili najpovoljniji uvjeti. Eni je dao najpovoljniju cijenu i fleksibilne uvjete s obzirom na količine, a neslužbeno se doznaje da to podrazumijeva plus minus 10 posto u odnosu na ugovorenu količinu. Ugovor također omogućava korištenje dva pravaca: iz Slovenije i hrvatsko-mađarskog interkonektora. Tako je 10-ak dana prije isteka petogodišnjeg ugovora, prema kojem je Ina plin uvozila iz Rusije, potpisan novi ugovor kojem se, kažu upućeni, nema što prigovoriti. Iza Gazproma i Gas de Franca Eni je najveći potrošač, ali i trgovac plinom u ovom dijelu svijeta.
    Ključna prednost te kompanije u ulozi dobavljača za Hrvatsku je to što ima puno različitih izvora plina, od afričkog (najviše alžirskog) preko nordijskog do nizozemskog i ruskog, a na kraju i hrvatskog (iz polja u Jadranu), što mu daje mogućnost da najbolje iskoristi svoj portfelj i bude vrlo konkurentan cijenom te da jednako tako jamči sigurnost opskrbe. Taj aspekt potpisanog ugovora je, kaže ministar gospodarstva Đuro Popijač, Vladi u ovome trenutku i najvažniji jer osigurava neprekinutu opskrbu plinom.

    "Ako je pritom ugovor i komercijalno najisplativiji, a nema razloga u to ne vjerovati, Vlada, koja je ujedno i suvlasnik u Ini, taj ugovor samo može pozdraviti. Eni je velika svjetska tvrtka i sigurno je kvalitetan partner", poručio je ministar gospodarstva. S obzirom na medijske spekulacije kako će potpis ovoga ugovora dovesti u pitanje odnose s Rusijom jer je, navodno, Rusima obećano potpisivanje novoga dugoročnog ugovora, ministar je samo komentirao kako Vlada nikad nije pregovarala niti potpisivala ugovore o nabavi plina, nego je to uvijek radila Ina. "Mi smo s ruskim predstavnicima o tome razgovarali u dobroj vjeri, kao o jednom u nizu projekata na kojima možemo surađivati, ali ne može Vlada preuzimati na sebe komercijalne poslove niti garantirati potpisivanje ugovora", rekao je ministar.

    Cijena po kojoj će se plin nabavljati nije poznata, no i u ovom slučaju će, kao što je bilo i u slučaju ugovora s Rusima, osnova za formiranje cijene biti formula, uz vjerojatnost da će njezine varijable biti drukčije. Hrvatska je od Rusa do sada kupovala otprilike milijardu kubika plina. Stoga su se pojavile informacije kako će se "manjak" namirivati ili uvozom od mađarskog Eona ili otvaranjem mogućnosti da veliki potrošači poput HEP-a ili Petrokemije plin za svoje potrebe sami nabavljaju. No u Ini se doznaje da je točno izračunato kolike količine su Hrvatskoj potrebne. Jednako tako su, doznaje se, neosnovane konstrukcije prema kojima bi Eni u Hrvatsku jednostavno mogao preusmjeriti sav plin koji se izvlači iz plinskih polja u Jadranu umjesto da pola plina uzima sebi i tako namiruje svoje ulaganje u njih.
    Doznaje se, naime, da je udio plina koji ide Eniju iz sjevernog Jadrana sve manji.

    "Ni to ne bi bilo sporno. Uostalom, da nije bilo Enija, nikad i ne bismo imali plin iz Jadrana. Vremena u kojima su se potpisivali višegodišnji ugovori o dobavi su iza nas. Pokazalo se posljednjih godina da je plin sa spot tržišta znao biti i jeftiniji od onog iz ugovora. Osim toga važno je i da imamo mogućnost telefonski dogovoriti dodatne isporuke ako zatreba, a to s Enijem možemo", kaže Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.

    Zoltan Aldott: Odabir Enija dokaz uspjeha
    "Unatoč nekim otvorenim pitanjima vezanima uz budućnost plinskog poslovanja, Ina je kontinuirano poduzimala sve potrebne mjere kako bi osigurala stabilnu i neprekinutu opskrbu plinom u Hrvatskoj tijekom ogrjevne sezone te je u tom smislu i zaključila ugovor o dobavi s najboljim mogućim uvjetima dostupnima na tržištu. Odabir Enija kao pouzdane i kredibilne kompanije dokaz je našeg uspjeha u osiguranju sigurnosti opskrbe za hrvatske građane i industriju", rekao je Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine.
 
12/19/2010 - Istok grada već danima se muči s opskrbom struje
Izvor - Slobodna dalmacija, 17. prosinac 2010.
 
  • Čak četiri kvara na kabelima i trafostanicama u posljednjih 15-ak dana razlog su čestih nestanaka struje u istočnom dijelu grada, zbog čega su stanovnici Kamena, Šina, Barutane, TTTS-a i Podstrane drhtali od zime u hladnim kućama pod okriljem mraka.

    Jer, ostati bez električne energije u večernjim satima, i to dok vani puše olujna bura, a termometar pokazuje vrijednosti ispod nule, nešto je najgore što nas može snaći, pogotovo kad uzmemo u obzir da se gotovo svi grijemo na struju.
    Naša je redakcija zbog toga posljednjih nekoliko dana zatrpana e-mailovima i pozivima bijesnih i ogorčenih potrošača s tih područja, koji su sve svoje negativne emocije usmjerili prema HEP-u i njihovim stalnim poskupljenjima struje, lošem održavanju infrastrukture, neradu dežurne službe...

    Prema informacijama koje smo dobili od Nikše Laušića, pomoćnika direktora splitske Elektrodalmacije, uzrok je prvih dvaju kvarova pregaranje 10-kilovoltnoga kabela postavljenog između trafostanice Miljevac, iznad hotela “Le Meridien Lav” i predjela Tupine.

    - Dogodila su nam se dva kvara na istom kabelu u nekoliko dana, samo na drugome mjestu. Nismo očekivali pregaranje kabela jer nije bio preopterećen - kazao nam je Laušić.

    Požar u Podstrani
    I treći kvar, koji se dogodio u utorak navečer, vezan je uz pregaranje, ovaj put 35-kilovoltnog dovodnoga kabela trafostanice Miljevac, zbog čega je cijelo postrojenje ostalo bez struje, a time i cijelo područje od Kamena do Mutograsa.

    Ni ovaj kabel, kaže Laušić, nije bio preopterećen, dapače, vrijednosti su bile čak manje od nominalnih, tako da su i u Elektrodalmaciji prilično iznenađeni ovim situacijama, s obzirom na to da 90 posto kvarova nastaje zbog presijecanja kabela pri kopanju ulica, a nakon toga zbog preopterećenosti mreže.

    Nevoljama, nažalost, tu nije bio kraj, jer je jučer ujutro na trafostanici Podstrana 2 izbio požar koji je prouzročio kvar na niskonaponskom razvodnom bloku, a zbog toga je bez struje ostao manji dio Podstrane prema Mutograsu. Požar je ugašen, a potrošači s tog područja struju su dobili u popodnevnim satima.

    - Kvarovi su, nažalost, sastavni dio posla, a uzroke ovih potonjih još ispitujemo, jer se ne događaju često, no ovaj su se put, baš “za vraga”, dogodili u kratkom razmaku. Razumijemo nervozu i ogorčenje potrošača, ali naši se djelatnici trude reagirati što je moguće brže kad se takvo što dogodi - zaključio je Laušić.
 
12/19/2010 - U Plominu iduće godine počinje gradnja zamjenske termoelektrane
Izvor - Poslovni dnevnik, 13. prosinac 2010.
 
  • U Plominu će već naredne godine početi gradnja zamjenske termoelektrane na ugljen, a treća plominska termoelektrana znatno će manje ispuštati štetne tvari u okoliš, najavili su čelnici Hrvatske elektroprivrede (HEP) predvođeni direktorom Leom Begovićem na današnjem sastanku s predstavnicima Istarske županije u Pazinu.

    Na sastanku je predstavljen projekt izgradnje zamjenskog bloka termoelektrane okvirne snage 500 megavata koji će kao energent koristiti ugljen. Vrijednost planirane investicije iznosi 800 milijuna eura. Kako je rečeno, izgradnjom zamjenskog bloka termoelektrane, odnosno TE Plomin 3 utrostručit će se proizvodnja električne energije te ujedno upola smanjiti onečišćenje okoliša.

    O rezultatima sastankata novinare je izvijestio istarski župan Ivan Jakovčić koji je prenio tvrdnju čelnika HEP-a kako će, usprkos većoj proizvodnji, zamjenska termoelektrana značajno smanjiti štetne utjecaje na okoliš u odnosu na sadašnje stanje, uz zadržavanje visoke kvalitete zraka.

    Izaslanstvu HEP-a dali smo do znanja da preferiramo plin kao energent, te im najavili naše iduće poteze, kazao je župan Jakovčić navodeći kako je jedan od njih ekspertiza neovisnih stručnjaka koji će analizirati studiju utjecaja na okoliš novog pogona, te potvrditi ili negirati tvrdnje čelnika HEP-a. Uz to, smatra Jakovčić, važno je čuti mišljenje Labinštine o tom projektu jer to je "područje koje će imati najviše koristi, ali i snositi najveće posljedice eventualne štete od novog bloka termoelektrane". Dodao je kako je predstavnicima HEP-a najavio da će u slučaju izgradnje zamjenskog bloka Istarska županija inzistirati da partner HEP-u bude Adris grupa.

    "Inzistirat ćemo na učešću Adrisa radi zaštite istarskih regionalnih interesa, a pod tim mislim na to da bi se na taj način stvorili uvjeti da novac stvaran u Istri bude investiran na ovom području", kazao je Jakovčić dodavši kako nije isključeno da Istarska županija i Adris grupa nastupe prema HEP-u kao partneri u tom poslu.
 
12/19/2010 - HEP kasni u obnovi najveće elektrane, a cijena milijardu kuna
Izvor - Večernji list, 13. prosinac 2010.
 
  • Iako bi prema Vladinu programu investicijskih projekata HEP trebao graditi deset elektrana vrijednih 3,3 milijarde eura, to javno poduzeće, čini se, nije u stanju privesti kraju ni revitalizaciju najveće hidroelektrane u Hrvatskoj – HE Zakučac.

    Realno 500 mil. kuna?
    Ne samo što je HEP odgodio završetak revitalizacije te hidroelektrane do 2016. godine, tj. na dodatnih pet godina, nego je i novim planom poskupio samu investiciju za 300 milijuna kuna, što znači da povećanje snage i proizvodnje, kao i produljenje vijeka trajanja Zakučca, neće koštati 700 milijuna kuna, nego gotovo jednu milijardu! Realna cijena navodno bi bila oko petsto milijuna kuna, tvrde naši izvori. Budući da bi revitalizacijom, odnosno izmjenom četiriju turbina i četiriju generatora te pripadajuće opreme, Zakučac trebao dobiti novih 52 MW snage (sada ih ima 486, ali radi na 400 MW), ispada da će svaki novi megavat koštati više od 2,5 milijuna eura, što je, tvrde naši izvori, preskupo i neprofitabilno.

    Za usporedbu, cijena gradnje potpuno nove HE Ombla, što ju je neki dan najavila premijerka Kosor, trebala bi biti oko 130 milijuna eura, a kako će Ombla imati snagu od 68 MW, to znači da cijena ulaganja po jednom megavatu neće prelaziti dva milijuna eura. Zanimljiva je i činjenica da odluku uprave o povećanju vrijednosti revitalizacije Zakučca za 300 milijuna kuna navodno nije potpisao šef HEP-a Leo Begović, nego član uprave Miljenko Pavlaković koji je tada vodio sjednicu budući da je Begović bio odsutan. Iako je možda zaista samo riječ o slučajnosti, upućeni u zbivanja u HEP-u nagađaju kako je Begović ipak vješto izbjegao staviti potpis na odluku koja bi mogla biti sporna i neopravdana. Začuđujući je i podatak da je samo za konzultantske usluge, projektnu dokumentaciju i ostalu “papirnatu podlogu” projekta revitalizacije Zakučca predviđeno više od 80 milijuna kuna!

    Prekršena javna nabava
    No, ni tu nije kraj troškovima. Konzorcij Voith-Siemens koji HEP-u treba isporučiti turbine za HE Zakučac traži odštetu od tog javnog poduzeća u iznosu od 2,8 milijuna eura jer HEP još nije preuzeo niti platio spomenute turbine. Da bude ironičnije, Vladin Ured za javnu nabavu još je 2007. godine, nakon prijave, analizirao postupak javne nabave u kojem je Voith-Siemens dobio posao, i zaključio kako je HEP pri odabiru tog konzorcija prekršio više članaka Zakona o javnoj nabavi (Voith-Siemens nije u predviđenom roku predao svoj prototip turbina, odnosno prekršeni su vremenski rokovi natječaja itd). Upravo je zbog toga Ured za javnu nabavu prije tri godine nepravilnosti iz tog natječaja prijavio DORH-u i USKOK-u, a protiv odgovornih ljudi iz HEP-a podnio je prekršajne prijave. To je rješenje u posjedu Večernjeg lista. Revitalizacija Zakučca započela je pak potkraj 2003. godine odlukom bivše uprave HEP-a koju je predvodio Ivan Mravak, a na taj je posao dosad potrošeno oko 350 milijuna kuna. Revitalizacija je trebala biti gotova 2011. godine, a kako se njezin završetak odgađa na pet godina, računa se da HEP na dodatnoj struji, koju Zakučac u tih pet godine neće proizvoditi, prema gruboj računici, gubi ukupno od 40 do 50 milijuna eura, tj. do 10 milijuna godišnje.
 
12/19/2010 - Državne tvrtke bile su kao burza kadrova vladajućih
Izvor - Poslovni dnevnik, 13. prosinac 2010.
 
  • Novac državnih poduzeća bio je rezervni izvor za pokrivanje stranačkih i troškova odabranih i pravovjernih pojedinaca, ustvrdio je u raspravi o izvješću o poslovanju poduzeća od posebne državne važnosti HNS-ovac Goran Beus Richembergh, uvjeren kako iza stotina milijuna kuna nenaplaćenih potraživanja stoji politička korupcija, odnosno, donacije strankama i pojedincima.

    Svoje tvrdnje potkrepljuje sastankom u Vladi na kojem je državnim firmama naloženo da rade preko Fimi medije. Po ocjeni SDP-ovca Ive Jelušića, državna i javna poduzeća su funkcionirala kao zavod za zapošljavanje kadrova vladajuće stranke i njenih koalicijskih partnera. Čelna mjesta u državnim poduzećima su dobivali oni koji su se držali načela "slušaj i radi što ti se kaže", što im je osiguralo jako dobar život, sa silnim novcem koji se izvlačio za potrebe stranaka i pojedinaca, a sve smo to mi plaćali, kazao je Jelušić.
    Zadnjih sedam godina u državnim se poduzećima ponašalo po načelu "uđi i ukradi", upozorava i IDS-ovac Damir Kajin, ali dodaje i kako je zabrinjavajuće što neće odgovarati ni privatizacijski tajkuni koji su pljačkali 90-ih, niti će vratiti novac koji su ukrali državi. Volio bih vidjeti kako će se i protiv nekog od tajkuna iz 90-ih ići u kazneni postupak kao protiv bivšeg premijera, poručio je.
    Za demokraciju je jako opasan HDZ-ov slogan "država to sam ja", smatra HDSSB-ovac Dinko Burić, no, još opasnijim vidi što se u tom slučaju nije stalo na riječima, nego su državne pretvorili u svoje privatne tvrtke, koje su besprimjereno pljačkali.
    Kritični glasovi čuli su se i od HDZ-ova Gorana Marića koji smatra kako je nužna bolja selekcija članova uprava i NO-a, ali i promjena klime u društvu u kojoj bi se javno i državno trebalo cijeniti više od osobnog. Braneći izvještaj o poslovanju 69 poduzeća, državni tajnik Zdravko Marić naveo je kako su najveću dobit od ukupno 480 milijuna kuna ostvarili HEP, Plinacro i Končar grupa, dok su u brodogradnji gubici najveći.
 
12/18/2010 - Uhićen Robert Ježić
Izvor - HTV, 09. prosinac 2010.
 
  • HTV neslužbeno doznaje da je uhićen Robet Ježić, vlasnik Diokija i Novog lista.

    Uhićenje bi moglo biti povezano s Ivom Sanaderom, koji je u bijegu.
    Naime, Sanader je među ostalim osumnjičen za zloporabu položaja i ovlasti u slučaju nezakonitog poslovanja HEP-a s Diokijem te su uz njega za to kazneno djelo osumnjičene još tri osobe. Upravo jedna od njih mogao bi biti upravo Robert Ježić. Još u listopadu USKOK u jednoj od istraga tereti bivšeg predsjednika Uprave HEP-a Ivana Mravka da se udružio s direktorom HEP Opskrbe Ivanom Mrljakom te nekoliko osoba iz dva dionička društva, pri čemu je HEP oštećen za 6,3 milijuna kuna. Tada se nagađalo da je riječ o tvrtkama iz Dioki grupe, koja je u većinskom vlasništvu riječkog poduzetnika Roberta Ježića. Osim jeftinije struje, Mravak se sumnjiči da je Diokiju, bez odluke Uprave HEP-a, dao zajam od 15 milijuna kuna s rokom otplate od 60 dana i kamatama od 10%.
 
12/9/2010 - Hrvatska energetika čeka ulagače
Izvor - Novi list, 08. prosinac 2010.
 
  • Zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima u ovoj godini HEP će projekt hidroelektrane Ombla financirati iz vlastitih sredstava, a na pragu realizacije su novi blok u TE Sisak i treći blok u Plominu.

    Od ukupno 30 velikih investicijskih projekata, procijenjenih na gotovo 14 milijardi eura, koje je Vlada predstavila u rujnu, konkretnije obrise za sada dobivaju samo elektroenergetski, HEP-ovi projekti, "teški" 3,8 milijardi eura.

    Podsjetimo, HEP planira graditi, osim već započetog novog bloka u TE Sisak, i prvu podzemnu hidroleketranu u Europi, odnosno tek drugu takvu u svijetu - HE Ombla kod Dubrovnika, dok se uskoro očekuje i natječaj za gradnju trećeg bloka u Plominu, kojim će se, za 800 milijuna eura, zamijeniti postojeći, prvi blok u ovoj termoelektrani.

    Natječaj za gradnju HE Ombla, snage 68 MW, bit će najvjerojatnije raspisan do kraja ove godine, budući da su, osim studije utjecaja na okoliš, napravljeni i projekt te tehnička dokumentacija za gradnju. Ombla će u mrežu kroz pet godina, na koliko se procjenjuje trajanje njene gradnje, slati 225 GWh električne energije godišnje, a HEP će ju graditi, odgovaraju našem listu u tom poduzeeu, sam.

    "Za izgradnju hidroelektrane Ombla raspisat cemo otvoreno javno nadmetanje, no HEP će projekt samostalno financirati, zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima u ovoj godini", stoji u odgovoru HEP-a.

    Neslužbena nagađanja, prema kojima su za projekt kod Dubrovnika zainteresirani i židovski investitori, grupacija Union D, koja gradi i Golf park Dubrovnik, u HEP-u ne komentiraju.

    HE Ombla, prema sadašnjoj računici domaće elektroprivrede, koštat će 125 milijuna eura, manje negoli bi koštala da se gradi klasičan, nadzemni pogon, uvjeravaju u HEP-u. Na pitanje zbog čega je odlučeno ovu hidroelektranu graditi pod zemljom, pogotovo jer je riječ, tek, o drugom takvom pogonu u svijetu, i prvom u Europi, u HEP-u odgovaraju kako je ovakvo tehničko rješenje uvjetovano konfiguracijom terena, geološkom strukturom područja, rezultatima provedenih istražnih radova i ispitivanja, položajem i karakterom vodotoka i užim i širim okruženjem.

    Ovakvom je izvedbom, zaključuju, na minimum sveden utjecaj na okoliš, a svi će ključni dijelovi elektrane - akumulacija, brana, strojarnica i rasklopište - biti u podzemlju.

    Osim toga, napominju, elektrana će zauzimati i manje korisnog prostora, što će također pojeftiniti čitavu investiciju.

    Sličnih projekata u svijetu nema više, odgovaraju u HEP-u, samo zbog tipične konfiguracije terena na dubrovačkom području, koja nalaže upravo podzemnu gradnju. "Na području Hrvatske i BiH nalaze se najveće površinske akumulacije u krškom terenu, jer je krš Dinarida najveća površina krša u Europi, uz to i vrlo bogata vodom", zaključuju. Postoji šest podzemnih akumulacija u Japanu, dodaju, koje su tijekom pripreme za izgradnju istraživane istim metodama, korištenim i u slučaju projekta HE Ombla, dok će i tehnologija gradnje biti istovjetna onoj u Japanu.

    Nove lokacije
    Osim HE Ombla, za sada je izvjesna samo gradnja novog bloka u TE Sisak, trećeg bloka u Plominu i HE Kosinj u Lici, na čijoj se dokumentaciji također radi. Ostali su objekti neizvjesniji, pogotovo gradnja četiri hidroelektrane na rijeci Savi - Podsused, Prečko, Zagreb i Drenje, koje su u HEP-ovim planovima već desetljećima.

    Vlada je, podsjetimo, u travnju ove godine kao prioritete u izgradnji elektrana navela kombi-kogeneracijslci blok na prirodni plin u TE Sisak, zamjenski blok od 500 MW na ugljen u TE Plomin, višenamjenski hidroenergetski objekti na Savi, HE Omblu, HE Kosinj, HE Senj 2 i dvije protočne hidroelektrane od po 50 MW na Dravi (Molve 1 i Molve 2). Istražuju se i mogućnosti razvoja nove lokacije za elektranu na uvozni ugljen uz morsku obalu (2x800 MW), dok se donošenje odluke o izgradnji nuklearne elektrane očekuje najkasnije 2012. godine.

    Konačno, do kraja iste te godine HEP planira pustiti u rad i vjetroelektranu Krš Pađene, snage sto megavata.

    Kad je u pitanju Plomin III, natječaj za izbor izvođača mogao bi, prema ranijim informacijama iz HEP-a, biti raspisan u ožujku iduće godine.
    Kako se, također, ranije moglo čuti, HEP-u će trebati partner po principu "jointventurea", kakav već ima u Plominu II s RWE-om, vodećim njemačkim proizvođačem električne energije, a koji se spominje i kao najizgledniji partner u novoj elektrani u Istri. Prema jednoj od izjava Lea Begovića, prvog čovjeka HEP-a, domaća je elektroprivreda vrlo zadovoljna partnerstvom s RWE-om u Plominu II, dok bi pri odlučivanju o modelu financiranja Plomina III željeli postići omjer vlasništva 50 prema 50. lako su iz HEP-a u nekoliko navrata demantirali mnogobrojne sastanke s RWE-om na temu gradnje novog bloka a Plominu, činjenica je da se u srpnju prošle godine premijerka Jadranka Kosor susrela s Jurgenom Grossmanom, predsjednikom Uprave RWE-a, kojem je uputila poziv da se uključi u energetski razvoj Hrvatske. RWE je, valja podsjetiti, prošle godine istupio iz Adria LNG konzorcija za gradnju LNG-a na Krku, nezadovoljan, navodno, odnosima s drugim partnerima u projektu. Domaći partner prema mišljenju stručne javnosti, HEP bi trebao razmisliti i o domaćem partneru Plominu III, jer potencijala za ulaganje u siguran projekt kao što je termoelektrana, ima. Kad je gradnja u pitanju, svakako bi posao trebalo ponuditi domaćim građevinarima, poput Đure Đakovića, Končara i drugih, koji mogu obaviti i do 50 posto radova na ovom postrojenju. Plomin III, kako je nedavno nagovijestio istarski župan Ivan Jakovčić, s HEP-om žele graditi Istarska županija i Adris grupa, koja je potvrdila da je zainteresirana za projekt. "Želimo da u tome kao investitor sudjeluje Adris grupa, i da o svemu tome i mi i javnost budemo transparentno obaviješteni, te da sudjelujemo u svim fazama ove investicije", odgovorio je Jakovčić na upit o mogućnosti uključivanja Adrisa u izgradnju TE Plomin. 0 tome je, potvrdio je, već razgovarao s premijerkom Kosor i ministrom gospodarstva Đurom Popijačem, obavijestivši da Adris nudi mogućnost sudjelovanja u ulaganju, ali i o tome da HEP do sada nije odgovorio na zajedničku inicijativu.
    Pritom, župan se zalaže za gradnju postrojenja na plin, a ne na ugljen, kojeg preferira HEP.

    Krajem siječnja iduće godine trebala bi se održati tematska sjednica labinskog vijeća o Plominu III, na kojoj bi predstavnici HEP-a labinskim vijećnicima trebali dati detaljnije informacije o projektu.
    O studiji utjecaja na okoliš moglo bi se javno raspravljati u prvoj polovici iduće godine.

    Crna Gora i Bugarska pronašle investitore
    Hoće li biti novaca, odnosno potencijalnih investitora za sve ove projekte, nije poznato, no da potencijalnih investitora u svijetu ipak ima, pokazuje primjer Crne Gore, u kojima su novi energetski kapaciteti također pronašli svoje ulagače, jednako kao i, primjerice, vrlo neizvjestan projekt NE Belene u Bugarskoj.
 
12/8/2010 - Kontraponudu za Inu dat će HEP, Janaf ili Adris?
Izvor - Business.hr, 07. prosinac 2010.
 
  • Osim već spominjane konkurentske ponude domaćih mirovinskih fondova, u Vladi se navodno razmišlja o tome da ponudu za Inu da energetska tvrtka u većinskom državnom vlasništvu kao što je Jadranski naftovod ili Hrvatska elektroprivreda.

    Osim Janafa i HEP-a, kao tvrtka koja bi mogla biti zainteresirana kupovinu osam posto "slobodnih" dionica Ine, odnosno onih koje nisu u vlasništvu Vlade i Mola, spominje se i rovinjska Adris grupa, koja raspolaže dovoljnim količinama gotovine da bi financirala takvu transakciju i nedavno je najavila kako namjerava investirati u energetiku.

    Mora se postaviti pitanje zašto bi ijedna kompanija htjela uložiti velik novac, a radi se o više od dvije milijarde kuna, kako bi stekla svega osam posto kompanije u kojoj preostali veliki dioničari imaju udjele veće od 40 posto.

    Nacional piše da bi Vlada u slučaju ulaska privatnog ulagača poput Adrisa nakon određenog razdoblja investitoru garantirala otkup stečenih dionica uz premiju.

    Čini se i da je pravi razlog zbog kojeg Vlada želi spriječiti Molovo preuzimanje Ine mnogo banalniji od želje da se naftna kompanija zadrži u domaćim rukama.

    Naime, ljudi iz vrha vladajućeg HDZ-a smatraju kako bi uspjeh u zaustavljanju Mola mogao znatno podići popularnost Vlade, dok je neuspjeh zadnja stvar koju bi stranka premijerke Jadranke Kosor u izbornoj godini htjela doživjeti.
 
12/8/2010 - Novcem i imovinom gradova plaćat će se dugovi za struju
Izvor - Večernji list, 07. prosinac 2010.
 
  • Hrvatska elektroprivreda traži od svih gradonačelnika u Hrvatskoj da potpišu izjavu o solidarnom jamstvu kojom se obvezuju da će dugove za električnu energiju što su ih “nabili” korisnici gradskih stanova podmiriti s računa – grada.

    Neki ne žele potpisati
    Tako bi čelnici gradova svojim potpisom jamčili da daju neopozivu suglasnost banci da bez njihova “daljnjeg sudjelovanja ili posebnog odobrenja i bez prava na žalbu zaplijene sva novčana sredstva na svim računima kod bilo koje banke i izvrši neposrednu uplatu na žiroračun HEP-Operator distribucijskog sustava”. Nema li na računu dovoljno sredstava, gradonačelnik se izjavom obvezuje da prihvaća provedbu ovrhe na imovini dok se dug, uvećan za propisane kamate i troškove, ne podmiri.

    Pretpostavlja se da bi onda pravne službe gradova morale pokretati parnične postupke protiv neplatiša i u sudskom postupku namirivati troškove tuđe potrošnje struje. U kategoriji onih čije bi račune mogli plaćati gradovi koji su im osigurali krov nad glavom jesu i korisnici kadrovskih i socijalnih stanova kao i oni koji imaju na raspolaganju gradski stan po nekoj drugoj osnovi. Neki su nam gradonačelnici kazali da takvu izjavu ne žele potpisati i ovjeriti u javnog bilježnika.

    Počeli slati izjave
    U HEP-u smo pitali zašto su se odlučili na to pa nam je glasnogovornik Radomir Milišić odgovorio: “HEP prema Općim uvjetima za opskrbu električnom energijom, članak 38, može odobriti vlasniku nekretnine da na određeno vrijeme trećoj osobi, odnosno najmoprimcu, ustupi Ugovor o opskrbi električnom energijom. Pristanak na takav ugovor HEP je dužan dati vlasniku nekretnine uz uvjet obveze najmoprimca da podmiri sve nastale dugove. Vlasnik nekretnine pritom je dužan dati ovjerenu izjavu na temelju koje HEP od njega može solidarno naplatiti nastali dug. Takvu praksu HEP provodi svuda u Hrvatskoj i odnosi se na sve najmodavce, uključujući i jedinice lokalne samouprave.”

    Milišić kaže da je propis na koji se poziva iz 2006., ali da su gradonačelnicima nedavno počeli slati izjave na potpis. Jesu li razlog tomu (pre)veliki dugovi korisnika gradskih stanova za struju, ne zna se.
 
12/5/2010 - U Hrvatskoj se isplati upravljati avionom, ali i prodavati listiće za loto
Izvor - Poslovni dnevnik, 03. prosinac 2010.
 
  • Iako većina javnih poduzeća u prošloj godini nije poštovala Vladin nalog o smanjenju ukupne mase za plaće od 10 posto, ove godine pokazuju više discipline. Prema podacima koje je prikupio Poslovni dnevnik, Hrvatske će željeznice (HŽ) do kraja godine za plaće isplatiti 40 milijuna kuna manje nego prošle. Za podjednaku svotu, točnije za 39,2 milijuna kuna, smanjila se ukupna masa za plaće u Croatia osiguranju u razdoblju od siječnja do kraja rujna u odnosu na isto razdoblje lani. Smanjenje od oko deset milijuna kuna ostvarila je Hrvatska lutrija, kao i Croatia Airlines te Janaf, dok u Hrvatskim autocestama (HAC) smanjenje iznosi sedam milijuna kuna. No unatoč pozitivnim pomacima radnici u hrvatskim javnim poduzećima i dalje zarađuju znatno više od hrvatskog prosjeka. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna neto plaća u rujnu je iznosila 5291 kunu, manje nego u većini javnih poduzeća.

    Isplative karijere
    U razdoblju od siječnja do rujna ove godine prosječna neto plaća u HŽ-u je iznosila 6040 kuna sa svim dodacima, dok je u Croatia osiguranju krajem listopada iznosila 7049 kuna. U HAC-u je u listopadu prosječna neto plaća bila 6643 kune, s tim da su radnici s visokom stručnom spremom (VSS) prosječno primili 10.129 kuna, za višu stručnu spremu (VŠS) taj je iznos 7882 kune, a za srednju stručnu spremu (SSS) 6131 kuna. Kvalificirani (KV) radnici u HAC-u prosječno zarađuju 5660 kuna, a nisko kvalificirani (NKV) radnici 4396 kuna. U Croatia Airlinesu prosječna neto plaća iznosi 8669 kuna. VSS radnici mjesečno zarađuju 10.193 kune, VŠS 12.362 kune, radnici sa srednjom školom 6130 kuna, a KV radnici 8229 kuna. "Prosjek VŠS zaposlenika veći je nego prosjek VSS zaposlenika jer je najviše pilota koji imaju najveća primanja u tvrtki, a njima je uvjet za zaposlenje viša stručna sprema", odgovaraju u Croatia Airlinesu.

    Isplati se raditi i u Hrvatskoj lutriji.
    Prosječna neto plaća je iznosila u rujnu 5699 kuna. Radnici s visokom ili višom stručnom spremom u prosjeku primaju 10.523 kune, oni sa srednjom školom 5246 kune, a oni bez kvalifikacija 3377 kuna. Premda je Vlada lani svim javnim poduzećima naredila smanjenje ukupnih rashoda za plaće za 10 posto, najveći dio tvrtki tada se na to oglušio. U 2009. je trošak osoblja u javnim poduzećima iznosio 8,9 milijardi kuna, a kako kažu u Ministarstvu financija, u odnosu na 2008. porastao je za jedan posto, odnosno za 100 milijuna kuna. Razlog je to što je prošle godine svega šest poduzeća smanjilo ukupne rashode za plaće, dok je čak 12 od 21 poduzeća ukupnu masu za plaće povećalo, a to je pokazalo i Izvješće o poslovanju trgovačkih društava od posebnoga državnog interesa za 2009. godinu.

    Zarade više od premijerke
    Nije poštovana ni naredba o zabrani zapošljavanja pa je u javnim poduzećima lani radilo 1293 radnika više nego krajem 2008. godine. Mnogi nisu poštovali ni nalog da plaće ne smiju biti veće od premijerkine, pa je tako u 2009. najveća neto plaća isplaćena u Croatia Airlinesu i iznosila je 43.696 kuna. Nešto niža plaća od 41.250 kuna isplaćena je u Janafu, a plaću od 37.175 kuna dobio je i zaposlenik Plinacroa. Najveća isplaćena plaća na HRT-u u 2009. bila je za 6590 kuna veća nego u 2008., a porast najveće isplaćene plaće od oko 1000 kuna zabilježen je i u Autocestama Zagreb Rijeka, HŽ-u, Plovputu te u Odašiljačima i vezama. Najveće smanjenje plaće od čak 50% zabilježeno je u Croatia osiguranju, sa 36.575 kuna u 2008. na 18.215 kuna u 2009. Znatno manje skresane su najviše plaće u HEP-u, Fini, Plinacrou, ACI-ju, Hrvatskoj lutriji, Hrvatskoj pošti, Vjesniku, HAC-u i HŽ-u. "Prilikom analize o visini isplaćenih plaća predsjednika i članova uprava trgovačkih društava iskazani su i podaci o isplaćenim plaćama prije donošenja same provedbe odluke Vlade, a relevatni podaci o ostvarenom smanjenju u protekle dvije godine bit će dostupni u Izvješću za 2010.", poručuju u Ministarstvu financija dodavši kako su državna poduzeća ipak prošle godine uštedjela 1,8 milijardi kuna zahvaljujući poslovnim politikama.

    Plaće u regiji
    U BiH prosjek 409, u Srbiji 323 eura Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u Federaciji BiH u rujnu je iznosila 800 konvertibilnih maraka ili 409 eura, a u odnosu na godinu prije porasla je za 2,5 posto. U Republici Srpskoj prosječna je plaća iznosila 794 konvertibilne marke ili 406 eura. U Srbiji je prosječna neto plaća u rujnu iznosila 34.570 dinara ili 323 eura, što je u odnosu na prošlu godinu više za 8,5 posto. U Crnoj Gori su prosječne neto plaće u rujnu iznosile 481 euro.
 
12/5/2010 - Izgradnja HE Ombla sve bliža: Natječaj za prvu podzemnu hidroelektranu u Hrvatskoj
Izvor - Slobodna dalmacija, 01. prosinac 2010.
 
  • Hrvatska elektroprivreda navodno će u prosincu raspisati natječaj za izvođača radova za gradnju hidroelektrane Ombla kod Dubrovnika. Tu je buduću hidroelektranu, podsjetimo, Vlada RH uvrstila među prioritetne elektroenergetske objekte.

    Prema do sada iznesenim planovima, HE Ombla bi trebala biti prva podzemna hidroelektrana u Hrvatskoj i druga takve vrste na svijetu. Bila bi snage 68 MW i prosječne godišnje proizvodnje 225 GWh, a ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na 110 milijuna eura. Inače, tijekom ove godine Hrvatska elektroprivreda završavala je sve potrebne aktivnosti vezane uz pripremu izgradnje hidroelektrane Ombla.

    Glasnogovornica HEP-a Mirela Klanac u utorak je kazala kako je pri kraju izrada natječajne dokumentacije za izgradnju hidroelektrane Ombla, te se očekuje skoro raspisivanje natječaja.

    - Za gradnju HE Ombla ishođena je načelna građevinska dozvola, a nastavljamo s postupkom dobivanja svih ostalih dozvola, sukladno zakonskim propisima, što dinamički neće utjecati na samu provedbu natječaja - također ističe glasnogovornica HEP-a Mirela Klanac.

    Neslužbeno saznajemo kako je Uprava HEP-a sklona u taj projekt ići u suradnji s drugim investitorima, a za što je, potvrđeno nam je iz te kompanije već prije, postojao interes s više strana.

    Među zainteresiranima je, rečeno nam je svojedobno u HEP-u, bila i firma Union D, koju je osnovala grupa židovskih investitora i koje u Hrvatskoj predvodi Aaron Frankel, suprug nekadašnje pomoćnice ministra gospodarstva Maje Brinar.

    Inače, Union D čine biznismeni iz Londona, Rusije, Londona i Izraela, poznati po projektu gradnje Golf parka Dubrovnik, vrijednog 6,5 milijardi kuna.

    Zagrebački odvjetnik Ivan Kusalić, koji inače u Hrvatskoj vodi poslove ulagača okupljenih oko tvrtke Union D, na naš upit o njihovoj zainteresiranosti za izgradnju HE Ombla samo je odgovorio kako nema nikakvih informacija o ovoj temi “osim onoga što je objavljeno, pa tako i ne mogu potvrditi vaše navode”.

 
12/5/2010 - STRUJNI PARADOKS Iz Peruče se dnevno milijun eura ‘struje’ izlijeva u more
Izvor - Slobodna dalmacija, 01. prosinac 2010.
 
  • Od ponedjeljka se iz rijeke Cetine u more izravno izlijeva oko 120 kubičnih metara vode u sekundi, koja je prinudni višak u elektroenergetskom sustavu. U beskišnom razdoblju ta bi voda bila kao zlato, dnevno energetski vrijedna do milijun eura. To je posljedica dugotrajnog kišnog razdoblja koje je u jugoistočnom susjedstvu Dalmacije već izazvalo poplave na slijevu Neretve i Vrbasa, a na slijevu Cetine stanje je još uvijek pod kontrolom zahvaljujući akumulacijama Peruča i Buško blato.

    Kod Hana protok 230 kubika u sekundi
    Budući da meteorolozi najavljuju nastavak oborina, Hrvatske vode naložile su HEP-u da iz Peruče ispušta 120 kubika u sekundi. Zbog topljenja snijega, na livanjskom je području povećana izdašnost svih izvora na slijevu Cetine i nizvodno od Peruče, posebice rijeke Rumin. Tako je, uz onih 120 kubika iz Peruče, u utorak kod mosta na Hanu protjecalo oko 230 kubika u sekundi. Zbog neizgrađenosti obrambenog sustava, Cetina se uzvodno od Hana izlila iz korita. U isto je vrijeme pokraj Trilja protok bio oko 330 kubika.

    Hrvatske vode i HEP u stalnoj su koordinaciji kako bi pomirili interese. HEP-ov je interes što više vode zadržati u akumulacijama, a ne beskorisno je prolijevati.

    U Hrvatskim vodama teže za tim da se povećanim ispuštanjem vode iz Peruče u jezeru osigura prostor za prihvat eventualnog novog vodnog vala, kako se u slučaju duljeg kišnog razdoblja višestruko većim ispuštanjem vode od sadašnjeg ne bi nizvodno od Peruče izazvale poplave velikih razmjera.

    Na slijevu Cetine događa se i strujni paradoks, koji je teško razumjeti neupućenima u hrvatski elektroenergetski sustav. Naime, sve hidroelektrane na slijevu Cetine pogonski su spremne, ali ne rade punim kapacitetima jer se nema kamo s proizvedenom energijom.

    To je posljedica trenutno dostatne energije iz termoelektrana i uvoza, odakle struja ne stiže prema dnevnim potrebama, nego na osnovi ugovorenih isporuka za dulje razdoblje.

    Termoelektrane su, s druge strane, izvori struje koje odlikuje stabilnost, ali i inertnost u špicama potrošnje.

    U tim trenucima sustav spašavaju vršne hidroelektrane, poput Orlovca koji sa svoja tri generatora od 80 megavata upada u sustav za oko dvije minute.

 
12/5/2010 - Adris bi gradio termoelektranu Plomin vrijednu 800 milijuna eura
Izvor - Business.hr, 01. prosinac 2010.
 
  • "Točno je da je Adris Grupa, u skladu sa svojom strategijom investiranja u energetski sektor, zainteresirana i za ulaganje u gradnju elektroenergetskog objekta Plomin", izjavio je glasnogovornik Adris Grupe Predrag Grubić.

    Mediji su prenijeli izjavu istarskog župana Ivana Jakovčića za mjesečnik Banku da je Adris Grupa zainteresirana s HEP-om i Istarskom županijom osnovati zajedničku tvrtku koja bi ulagala u novi blok termoelektrane Plomin.

    Iz HEP-a su, u priopćenju sa sastanka predsjednika Uprave Lea Begovića s predstavnicima općina Labinštine o aktivnostima i tijekom priprema gradnje zamjenskog objekta na lokaciji termoelektrane Plomin, pozdravili svaku inicijativu za suradnju, među kojima i inicijativu Adris Grupe za investiranje u projekt zamjenskog bloka Plomina 1.

    "Hrvatska elektroprivreda pozdravlja svaku inicijativu za suradnju te interes za ulaganja u gradnju elektroenergetskih objekata kao što je to, primjerice, slučaj s inicijativom Adris Grupe za investiranjem u projekt zamjenskog bloka Plomina 1, o kojoj smo u HEP-u informirani posredno, putem medija", navodi se u priopćenju HEP-a.

    Iz HEP-a su pritom izvijestili i da je jutros Upravi HEP-a stigao i poziv istarskog župana Ivana Jakovčića da posjete Istarsku županiju, što bi bila prilika za razgovore o budućoj suradnji.

    Izgradnja novog bloka u Termoelektrani Plomin jedan je od projekata i iz Vladina kataloga 30 investicija od interesa za državu u javnom sektoru predstavljenog u rujnu ove godine, a investicija u novi blok Plomina procjenjuje se na 800 milijuna eura.
 
12/5/2010 - Novinari jedno, kosor drugo: Pitali je o većem deficitu, a ona: Izlazimo iz krize!
Izvor - Business.hr, 30. studenog 2010.
 
  • Predvidjeli smo i planirali deficit i vjerujem da će se ostvariti naše prognoze oko prihoda, rashoda i deficita proračuna te projekcije za rast BDP-a u sljedećoj godini za 1,5 posto, u 2012. za 2 posto, te 2,5 posto u godini kasnije, dodala je Kosor.

    Vjerujem da gospodarski oporavak može biti brži ako realiziramo bar jedan od velikih investicijskih programa koji smo predstavili, kazala je premijerka Kosor novinarima nakon dodjele priznanja najhrabrijim pojedincima u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje (DUZS).

    Premijerka je napomenula da je o investicijama razgovarala i prigodom nedavnog posjeta Turskoj i to s respektabilnim investitorima te da će sutra i prekosutra to isto činiti i u Egiptu.

    Zainteresiranih ima svakim danom sve više za te projekte i vjerujem da će početak iduće godine biti trenutak realizacije jednog dijela tih projekata, naglasila je Kosor.

    Treba uzeti u obzir, dodala je, da smo prvi put zamrznuli rashode državnog proračuna i to ne samo u sljedećoj nego i dvjema godinama nakon toga.

    Sve rastuće obveze, od kamata do povećanja iznosa od 163 milijuna kuna za mirovine, sredstava za raspisivanje referenduma za EU te parlamentarnih izbora i popisa stanovništva, dakle četiri milijarde kuna dodatnog rashoda smo uklopili u takve zamrznute proračunske rashode.

    Mislim kako to pokazuje ozbiljnost i da nije točno da nismo proveli reforme i teške odluke, jer bi rashodi bili neusporedivo veći da nismo smanjivali plaće i povlaštene mirovine, istaknula je Kosor. Uvođenje reda, ocijenila je, mislim da se pokazuje i u proračunu za 2011. godinu.

    Na tvrdnju da se u radikalnije rezove nije išlo zbog izborne godine, Kosor je rekla da su donesene bolne i teške odluke. Podsjetila je, među ostalim, da su donesene izmjene zakona o mirovinskom osiguranju i to uz velike otpore, zakon o usklađivanju mirovina te naglasila kako su sve to bile teške odluke. Uštedjeli smo 7 milijardi kuna i to ima efekte u proračunu za 2011. i provodimo reforme, istaknula je premijerka.

    Teška odluka bila je ne povećavati rashode u izbornoj godini, što znači da nema obećanja nego samo najava da moramo više i jače zapeti, svatko na svom području i raditi. Ne treba zanemariti činjenicu da smo uspjeli srediti javna poduzeća u državnom vlasništvu, primjerice HEP koji nema više dugovanja i kreće u nove investicije. Također smo naplati dug Ine, uveli sustav centralizirane javne nabave i očekujem da ćemo od toga u idućoj godini ostvariti uštedu od oko 350 milijuna kuna, kazala je Kosor.

    Premijerka Kosor je odgovarajući na novinarski upit rekla kako nema novih informacija u slučaju WikiLeaks.
 
12/5/2010 - Iako Ministarstvo gospodarstva uvjerava da ne želi privatizirati HEP, uprava uzvraća: Ne pristajemo na tajni plan! Model ‘razbij i rasprodaj’ rađen je bez nas
Izvor - Večernji list, 28. studeni 2010.
 
  • Pošto je Večernji list otkrio tajnu studiju Ekonerga prema kojoj bi se HEP razbio na samostalne tvrtke, što bi bila uvertira za moguću privatizaciju, uprava HEP-a, koja je finalnu verziju studije na očitovanje dobila tek poslije objave u medijima, odgovorila je Ministarstvu gospodarstva kako joj prijedlozi iz te studije nisu prihvatljivi!

    Nitko nije tražio rješenja
    U pisanom očitovanju koje je poslala Ministarstvu, uprava HEP-a, na prijedlog komisije koju je osnovala unutar tvrtke i koja je proučila Ekonergovu studiju, odbila je da se formira zasebna tvrtka za prijenos struje koja bi se posve osamostalila iz HEP-a kao i izdvajanje posla distribucije i opskrbe strujom iz tog javnog poduzeća.

    Ekonergova je studija, koju je naručilo Ministarstvo gospodarstva, podsjetimo, upravo to bila predložila iako je EU u procesu usklađivanja zakonodavstva na području prijenosa električne energije ponudio tri mogućnosti od kojih su dvije predviđale da ta djelatnost ostane unutar nacionalne energetske tvrtke poput HEP-a.

    Iako pak nitko nije tražio rješenja za djelatnosti distribucije i opskrbe, autori studije predložili su njezino izdvajanje i formiranje zasebnih tvrtki.

    Uprava HEP-a pak kaže da joj je prihvatljiv model prema kojem bi se formirala tvrtka za prijenos struje i koja bi bila samostalni pravni subjekt, ali u vlasništvu HEP-a, no ne izdvojen i neovisan o toj energetskoj tvrtki.

    Dakle, HEP se ne bi cijepao i ne bi se izdvajalo vlasništvo. Kad je riječ o distribuciji i opskrbi, uprava HEP-a, doznajemo, ne želi provođenje strukturalnih promjena nego želi da se te dvije djelatnosti razdvoje, ali da ostanu pod okriljem HEP-a kao tvrtke kćeri.

    U HEP-u smatraju da je vodstvo te tvrtke od početka trebalo biti uključeno u provedbu trećeg paketa energetskih propisa EU, ali to nije bilo tako jer su konačni zaključci studije privatne tvrtke Ekonerg, prije objave u Večernjem listu, ostali tajni i za dio osoba koje su sudjelovale u njezinoj izradi, poput čelnika Nezavisnog hrvatskog sindikata.

    Teška 400.000 kn
    Također, u HEP-u očekuju da će ubuduće to javno poduzeće biti uključeno u sve procese usklađivanja zakona s EU. Ministarstvo gospodarstva Ekonergovu je studiju pak platilo 400.000 kuna, a u tom ministarstvu ustvrdili su kako studija nije njihovo mišljenje nego je viđenje konzultanata.

    Premijerka Jadranka Kosor poručila je pak kako u njezinu mandatu neće biti govora o privatizaciji HEP-a. Na tvrdnje o privatizaciji HEP-a po modelu “razbij i rasprodaj”, u tom su ministarstvu poručili kako se studija bavi modelima restrukturiranja, a ne privatizacije. Prema prijedlozima koje je dala studija, to se i ne čini baš tako...

    Štetno bi bilo prodati hidroelektrane
    Protiv moguće privatizacije HEP-a pobunili su se energetski stručnjaci, ali i sindikati. Upozorili su kako bi štetno bilo prodati HEP-ove hidroelektrane kao što je, primjerice, bilo tako s plinskim poljima u sjevernom Jadranu koja su prodana MOL-u. S druge strane, neki analitičari i ekonomski stručnjaci smatraju kako samo privatni kapital može omogućiti razvijanje HEP-a.
 
12/5/2010 - Ulagačkim patriotizmom sačuvati javne tvrtke u hrvatskim rukama
Izvor - Večernji list, 28. studeni 2010.
 
  • U zadnjem intervjuu vlasnik Adrisa Ante Vlahović potvrdio je interes za ulaganje u državne i javne tvrtke, ponajprije energetski sektor. Tvrdi da ako hrvatske korporacije ne kupe ono što još vrijedi u zemlji teško ćemo moći govoriti o hrvatskom gospodarskom suverenitetu. Možda je neobično o tome govoriti u trenutku kada se velik broj donedavno uspješnih domaćih poduzetnika bori za opstanak ili radi tek da im posao preživi, no ipak, ima osoba koji se nisu pretjerano opuštali u poduzetničke vode, ili su novac godinama akumulirali ili ga pak zaradili na drugi način - ili su na vrijeme izašli s tržišta kapitala na kojem se je do nedavno znalo dobro zaraditi, ili pak to i danas čine na tržištima na kojima zarade ima, ili su prodali svoje manje tvrtke, primjerice manje banke koje su u jednom valu za dobre novce kupili stranci ili prodali udjele u većim kompanijama.

    Takvih osoba ima, u malom broju i ne s pretjerano velikim kapitalom, ali dovoljnim da mogu ući u vlasništvo domaćih tvrtki, samostalno ili u konzorciju. Da domaćeg kapitala ima potvrđuje i podatak o visini štednje u domaćim bankama od oko 150 milijardi kuna na kraju rujna, od čega su oko 136,5 štedni i oročeni depoziti. No upravo je stimulativna štednja u bankama jedna od prepreka zbog koje se pojedinci teže odlučuju na ulaganje u investicijske projekte. – Kod nas su kamate na štednju oko pet do šest posto, u EU oko dva posto, što je prvi razlog zašto se taj novac ne pretvara u investicije. Da se država više ne zadužuje u zemlji i da monetarna politika poveća ponudu novca kamate bi se snizile. Nadalje, bilo bi potrebno uvesti porez na nekretnine, kako bi polako izlazio kapital iz tog sektora i prebacio se u industrijske projekte – tvrdi konzultant Damir Novotny.

    Ohrabrenje od strane države
    No isto tako tvrdi da je za prebacivanje novca iz štednje u investicije potrebna stimulacija i ohrabrenje od države kao što su to učinile zemlje poput Njemačke ili Francuske, ali i one nove članice EU. Prošlotjedna izjava ministra Đure Popijača kako narod nema investicijskog duha, poduzetnike je iznenadila, pa oni koji su imaju kapital tvrde upravo suprotno – Vlada mora poduzetništvo ohrabriti i tako razmišljati, odnosno nadležni ministar mora govoriti jezikom biznisa. Upravo zato vani se za ministre gospodasrtva postavljaju osobe koje dolaze iz poduzetništva, a što kod nas nije slučaj – tvrde neki od njih. Jako Andabak, vlasnik Sunce koncerna ne planira ulagati u državne ili javne tvrtke, tvrdeći kako je u takvim kompanijama upravljanje neatraktivno. I Miodrag Gadže, koji je Lukoilu prodao lanac benzinskih postaja, tvrdi da nije vrijeme za investicije u zemlji zbog birokracije i različitih tumačenja zakona. Pa čak bi i dobro trebalo razmisliti prije nego što bi se ušlo u dovoljno atraktivan HEP, kaže.

    Enver Moralić istog je stajališta – ulaganje u državne tvrtke velik je rizik posebno sada u nestabilnoj političko ekonomskoj situaciji. Osim poreznih poticaja, vani je uobičajeni način pokretanja investicijskog ciklusa i ulaganje u državne projekte kroz fondove u kojima se spaja državni i privatni novac i koji se pokazao, primjerice od Njemačke, Francuske do Poljske izuzetno uspješnim. Isto se kod nas pokreće sljedeće godine kroz fondove za gospodarsku suradnju. Vlada je rezervirala 100 milijuna kuna u proračunu, a planira i dodatnih 150 milijuna koje će uplatiti na svaku kunu privatnog kapitala u pet fondova koji će se osnovati do kraja godine. Među privatnim ulagačima u fondove uz mirovinske fondove ili osiguravajuća društva bit će i domaće kompanije, što je opet jedan vid patriotizma, jer će novac koji će se uložiti u povećanje kapitala domaćih posrnulih tvrtki biti domaći.

    Vlahović je najavio želju ulaganja u energetski sektor, tvrdeći da Adris nije špekulant kojemu je cilj kratkoročno zaraditi već stvarati novu vrijednost. Pitanje je koliko je i ima li uopće još domaćih poduzetnika kojima također ne bi bio potreban brzi povrat kapitala, uzme li se u obzir da je u energetici povrat novca dugoročan do oko 30 godina uz sadašnju cijenu električne energije. Osim toga, neki energetski projekti traže veći udjel uvoznih proizvoda, a niti donose veliki broj zaposlenosti, pa stoga i nije u skladu s onime za što se ekonomski stručnjaci dulje zalažu, kako samo industrijska proizvodnja koja zapošljava veći broj ljudi može pokrenuti gospodarstvo.

    Patriotizam radnih mjesta
    Nedavno je srpski predsjednik Boris Tadić istaknuo kako je danas patriotizam u Srbiji otvoriti što više novih radnih mjesta. Pa stoga nije niti bitno odakle kapital dolazi. Stoga je i upitno koliko novije zemlje mogu ciljati na patriotizam, kao što to primjerice čine Francuska ili Njemačka čije su ekonomije starije. U Francuskoj je obnova ideje patriotizma pojavila u zadnjoj predsjedničkoj kampanji od strane Nikole Sarkozyja, ali i protivnice mu Segolen Roajal. No još i u vrijeme prethodne Vlade postojao je apel na ekonomski patriotizam, koji je i bio ugrađen u ekonomsku strategiju zemlju, a odnosio se na primjerice sprečavanje preuzimanje strateški važnih francuskih kompanija. Patriotizam je u pravom svjetlu bio izražen u krizi, gdje su se upravo Francuska i Njemačka, pa i Britanija odupirale pomoći drugim državama, nego se usmjerile na pomoć vlastitim kompanijama. Luka Rajić je često spominje kao osoba koja bi mogla pomoći dodatnim sredstvima u ulaganju u zemlju, nakon što je pokrenuo novi farmaceustki biznis.

    Ivica Todorić, inače prema ovogodišnjoj Forbsovoj listi najbogatiji Hrvat, s procijenjenom vrijednosti kapitala od 3,9 milijardi kuna, proširio je ulaganja na ciljanje biznise i potrošio prema procjenama već velik dio svježeg kapitala, pa stoga je teško očekivati da se uključi u državne projekte. Isti je slučaj i s Emilom Tedeschijem, koji se je opredijelio na prehrambeni biznis i već odavno ima ciljana ulaganja. Mnogi od domaćih osoba ne želi izlaziti s imenom i prezimenom, ali otvoreno kažu da bi prije bili spremni ulagati u vrijednije zalogaje kao što su Croatia osiguranja, HEP-a...

    S tim da osiguranje već pokazalo svoju opstanost bez obzira na konkurenciju,a HEP-u takvo što tek slijedi. Računaju i na udjele u većim bankama, nadajući se kako će s vremenom njihova dobit biti manja i nezanimljiva stranim vlasnicima koji bi se tada mogli odlučiti na prodaju. No u međuvremenu bi te vodeće domaće banke mogle također sudjelovati u projektima, a ne samo ih financijski pratiti, za što su, kako su nam odgovorili iz Zabe i PBZ-a spremni učiniti. Zagrebačka banka već je u turističkom sektoru, pa zašto ga ne bi proširila do visine koje joj je izloženost omogućena prema zakonu. Domaće su banke dobro kapitalizirane, pa zašto onda, pita se Novotny, ne bi banke ulagale u energetski sektor.
 
12/5/2010 - Mogu li energetika i ulaganja u tu djelatnost potaknuti gospodarski rast?
Izvor - Poslovni dnevnik, 23. studenog 2010.
 
  • Vladini dužnosnici često najavljuju ulaganja u energetiku i zovu strane investitore da ulože u njih. Koji su od tih projekata perspektivni, a što država može učiniti da budu još privlačniji pa da se na taj način potakne gospodarski rast, govore stručnjaci iz tog sektora.

    Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta ‘Hrvoje Požar’
    Energetiku ne treba promatrati kao kratkoročnu šansu
    Energetika može biti šansa za gospodarski razvoj, ali energetiku ne treba promatrati kao kratkoročnu šansu jer se u energetici ništa dobra ne može dogoditi preko noći. Prostor za nove investitore su elektrane, obnovljivi izvori, kogeneracija, distribucija i opskrba plina te privatizacija. Očekuje se da će se u sklopu implementacije Trećeg paketa direktiva EU odgovornost za određivanje reguliranih cijena energije prebaciti na regulatora pa je potrebno uspostaviti socijalni model potpore obiteljima koje imaju financijskih problema u plaćanju troškova energije.

    Krešimir Ćosić, saborski zastupnik i profesor na zagrebačkom FER-u
    Posebna pozornost energetskim objektima veće snage
    Zbog važnosti koju dinamičko upravljanje investicijskim potencijalom energetskog sektora može imati na ukupan rast BDP-a Hrvatske posebnu pozornost treba usmjeriti na elektroenergetske objekte veće snage. Privlačenje privatnoga kapitala za planirane investicije u tom sektoru bit će velik izazov jer su mogućnosti financiranja takvih projekata smanjenje zbog globalne krize. Stoga će za privlačenje inozemnoga kapitala biti ključna uloga države kroz osiguranje dugoročne političke i makroekonomske stabilnosti te usvajanjem jasnoga regulativnog okvira otvorenog tržišta električne energije.

    Jasminko Umičević, naftni konzultant, Oil & Gas Consulting LLP
    Važno je što prije završiti modernizaciju rafinerija
    Vlada je najavila golem ciklus investicija u energetskom sektoru veći od 3,8 mlrd. eura, a za njih treba privući strane investitore. U tvrtkama koje upravljaju objektima za prijenost energije država bi trebala zadržati kontrolni paket, a proizvodnju nakon restrukturiranja HEP-a bilo bi dobro potpuno privatizirati, i tu vidim mogućnost investiranja stranoga kapitala. Važno je završiti modernizaciju rafinerija. Dugoročno se opskrba Hrvatske može povećati gradnjom infrastrukturnih objekata poput naftovoda Družba Adria, plinovoda Južni tok i spajanjem na plinski sustav EU.

    Davor Štern, direktor Trigranita Zagreb,bivši ministar gospodarstva
    Država treba osnovati novu energetsku tvrtku ‘zelenu inu’
    Nekoliko je pravaca za relativno brz razvoj energetike. O nafti i plinu, s obzirom na moju buduću ulogu u NO-u Ine, ne bih govorio. Ostaju alternativni oblici energije pred kojima je široka paleta mogućnosti. Postoje već projekti i inicijative malih “developera”, no sporo se kreću zbog administracije, problema s investiranjem i nedostatnog “interfacea” s HEP-om. Država treba osnovati novu tvrtku “zelenu Inu”, samo za projekte obnovljive energetike. Za svaki projekt država bi bila partner u omjeru ne ispod 50%, jamčeći pritom ulogom u zemljištu, infrastrukturi, spojem na HEP i dozvolama.

    Nenad Porges, konzultant, bivši ministar gospodarstva
    HEP razbiti u tri cjeline i otvoriti prostor konkurenciji
    Tržište treba demonopolizirati, na razini izvršne vlasti donijeti program povezivanja s transnacionalnim projektima gdje je još moguće, a u javnosti razbiti uvriježenu famu da smo energetski bogati. HEP je nužno demontirati na tri cjeline: proizvodnju, distribuciju i prijenos. Pritom nema razloga ne uvesti konkurenciju u proizvodnji te koncesijski model u distribuciji za pojedina područja. Nužno je racionalizirati i privatizirati sustav lokalne distribucije plina te riješiti odnos Ine i države. Janafu je potreban strateški partner, a treba završiti i sapunicu LNG terminal.
 
12/5/2010 - Mirela Klanac nova glasnogovornica HEP-a
Izvor - Poslovni dnevnik, 18. studenog 2010.
 
  • Novinarka Poslovnog dnevnika, Mirela Klanac, 15. studenog postala je glasnogovornica Hrvatske elektroprivrede, nakon natječaja raspisanog u rujnu.

    Novinarstvom se bavila 13 godina, a kao novinarka radila je u redakcijama Novog lista, Dnevnika, Jutarnjeg lista a posljednje dvije godine Poslovnog dnevnika.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridržana A design