|
|
|
|
Hot
|
|
|
|
| 2/5/2010 - Slovenci kreću u dogradnju Krškog, Hrvate ne žele | | Izvor - Business.hr, 27. siječanj 2010. | | | - Slovenska tvrtka GEN energija, koja ima u vlasništvu polovicu nuklearne elektrane Krško, podnijela je 14. ovog mjeseca ministarstvu gospodarstva zahtjev za izdavanje energetske dozvole za gradnju drugoga bloka elektrane pod imenom NEK 2. Slovenci taj objekt planiraju graditi samostalno, bez sudjelovanja HEP-a, koji priznaje da bi bio zainteresiran za sudjelovanje u tom projektu.
U Hrvatskoj elektroprivredi, koja je 50-postotni vlasnik NE Krško, kažu da HEP službeno nikad nije dobio ponudu slovenske strane za sudjelovanje u gradnji nove nuklearke. „Taj bi projekt mogao biti interesantan za HEP, no sve ovisi o modalitetima suradnje, a tu mislimo na investiranje, gradnju, upravljanje, kao i na financijske okvire za povrat uloženog kapitala u taj financijski i tehnološki vrlo zahtjevan projekt“, kažu službeno u HEP-u.
Slovenija može sama graditi novu nuklearnu elektranu bez posebnih odobrenja HEP-a, odnosno Hrvatske. Slovenija je po ESPO Konvenciji jedino dužna informirati Hrvatsku o utjecaju na okoliš nuklearne elektrane koja bi se gradila blizu granice, odnosno dokazati da objekt nema nedozvoljen utjecaj na okoliš.
Nova nuklearna elektrana imat će instaliranu snagu 1600 MW i bit će zasebna proizvodna cjelina koja neće koristiti infrastrukturu postojeće NE Krško čija snaga iznosi 700 MW. Očekuje se da buduća nuklearka potrošačima u Sloveniji prve kilovate struje dostavi 2023. godine. U usporedbi s postojećom Westinghouseovom nuklearkom koja pripada drugoj generaciji i proizvodi samo 676 MW, nova će nuklearka biti elektrana treće generacije, tehnički savršenija i ekonomski isplativija. U GEN energiji računaju s radnim vijekom elektrane od 60 godina.
Direktor GEN energije Martin Novšak medijima je potvrdio da je tvrtka tražila energetsku dozvolu te da sada samo čekaju suglasnost Elektre Slovenije, dok u Ministarstvu gospodarstva Slovenije kažu da će o zahtjevu GEN energije odlučiti u roku dva mjeseca. U slovenskom ministarstvu gospodarstva upozoravaju da davanje dozvole ne znači da će se nova nuklearka na Savi graditi preko noći. Nakon izdavanja energetske suglasnosti slijede procjena usklađenosti s nacionalnom energetskom strategijom, usvajanje državnog prostornog plana i izrada projektne dokumentacije te proces do dolaska do građevinska dozvola. Ako sve bude po planu, gradnja će početi za oko šest godina.
Slovenci kažu da im gradnja nove NE garantira zadovoljavajuću i sigurnu opskrbu električnom energijom po konkurentnim i dugoročno predvidljivim cijenama.
| | | | 2/5/2010 - OGORČENI STANOVNICI TVRDE: 'HEP je namjerno poplavio Kosinjsku dolinu!' | | Izvor - tportal, 21. siječanj 2010. | | | - Stanovnicima Kosinjske doline glavni krivac za česte poplave, od koji je ovogodišnja oborila sve rekorde u zadnjih 40 godina, nisu kiša i otopljeni snijeg i nepredvidljiva rijeka Lika, već – Hrvatska elektroprivreda (HEP).
Negdje od sredine 60-ih godina, kada se gradila hidroelektrana Senj, postoji projekt koji bi riješio pitanje poplava. Tada je predviđeno da se uz akumulacijsko jezero Krušćica, kod sela Kosinj, izgradi još jedno jezero s manjom elektranom. Procjene su da bi to ukrotilo bujicama sklonu rijeku Liku, uz žrtvu da se potopi dio doline, i to sela Gornji Kosinj i Mlakva te dio Kosinjskog Bakovca. Tako bi doživjela istu sudbinu kao i selo Sveti Ilija koje je, sa istoimenom crkvom, potopljeno izgradnjom Krušćice.
Međutim, ne samo da projekt nije nikad završen, nego je HEP svojim polustoljetnim 'hoćemo-nećemo graditi' blokirao donošenje bilo kakvog drugog rješenja.
Sela ni u vodi, ni na zemlji
'Vlada i HEP moraju se konačno odrediti što će napraviti. Ako se neće ići u izgradnju novog akumulacijskog jezera, tada se mogu postaviti manje pregrada i brane na pritocima Like. Dva do tri puta godišnje voda ljudima dođe do kuća, a godišnje na sanaciju štete i preventivno djelovanje od poplava potrošimo više od milijun kuna', kaže za tportal načelnik Općine Perušić Ivan Turić.
Neodlučnost države i HEP-a da konačno presijeku 'kosinjski čvor' gotovo do ludila je dovelo stanovnike sela koje bi nova akumulacija trebala potopiti. Njihove kuće i imanja već desetljećima ne postoje na prostornim planovima, već je tu ucrtano jezero. Zbog toga nema šanse da u banci dobiju kredit, jer ne mogu na kuću staviti hipoteku ili da za novi objekt dobiju građevinsku dozvolu.
'Mi smo građani drugog reda! Ovaj kraj polako umire, ljudi se iseljavaju. Prije dvije-tri godine, HEP-ovci su provodili ankete i održavali predavanja. Sve je govorilo da će se novo jezero ipak izgraditi. A onda je sve stalo. Sad se priča da od projekta nema ništa. Kako će se mijenjati prostorni plana Ličko-senjske županije zbog prolaska plinovoda za Dalmaciju, zatražili smo da se jezero izbriše', kaže Pajo Klobučar iz sela Gornji Kosinj.
HEP namjerno zatvorio tunel Lika-Gacka?
On je žestoki borac protiv gradnje akumulacije Kosinj. Ne samo što bi tako ostao bez rodne kuće, već bi, ističe pod vodom nestao i niz vrijednih arheoloških nalaza (ostaci ilirskog plemena Japodi, brojni antički nalazi i srednjovjekovni ostaci). U Kosinju je u 15. stoljeću nekad djelovala najstarija hrvatska tiskara. Usto bi od vode nastradao i bogati biljni i životinjski svijet.
'Rijeka Lika za ovaj kraj je pokora i blagoslov, jer poplave obogaćuju zemlju i zbog toga je ova dolina najplodniji u ovom kraju', tvrdi Klobučar.
Koliki je bijes stanovnika Kosinjske doline prema HEP-u, govori i uvjerenje mnogih od njih da je ta državna tvrtka namjerno zatvorila podzemni tunel između rijeka Like i Gacke kako bi ovogodišnja poplava bila što veća!
'To je osveta HEP-a, jer nismo bili za izgradnju akumulacijskog jezera. Mjesec dana prije znalo se da će doći do poplave i kad je zasvirala sirena, bilo je kasno. Tunel ne bi spriječio poplavu ali bi je barem donekle ublažio', uvjeren je Ilija Vukelić iz Donjeg Kosinja.
'Kosinj je plivao i plivat će'
Podzemni tunelom Lika – Gacka, dužine oko deset kilometara, upravljaju HEP i Hrvatske vode i on je izgrađen za nadohranjivanje Gacke u slučaju manjka vode za hidroelektranu Senj. Kapacitet tunela je oko 49 kubika u sekundi i za vrijeme poplave zaista nije bio maksimalno otvoren.
'Istina je da kroz tunel nije bilo ispuštano gotovo ništa. Treba znati da je kapacitet HE Senj 60 kubika u sekundi, a vodostaj Gacke bio je vrlo visok i nosila je više od 65 kubika. Da smo pustili još vodu iz Like, Gacka bi napravila ogromne štete', otkriva Mladen Vodička, voditelj vodnog gospodarstva ispostave Lika, Podvelebitsko primorje i otoci.
'Kosinj je plivao i plivat će', navodi i on, sve dok država i HEP ne odluči što će s projektom izgradnje novog akumulacijskog jezera.
HEP: 'Kosinj nije u prvom planu'
I dok svi upiru prstom u Zagreb i središnjicu HEP-a, tamo se još uvijek ne može saznati hoće li i kad započeti gradnja hidroakumulacije Kosinj.
U službenom odgovoru se kaže da se nastavlja realizacija projekta, da su dobivene lokacijske dozvole i načelne građevinske dozvole i da je vrijednost projekta 1,2 milijarde kuna. Izrađen je idejni projekt a da bi se nastavilo na radu glavnog projekta potrebno je dopuniti studiju utjecaja na okoliš. Sama gradnja akumulacije i elektrane trajala bi pet godina.
Neslužbeno, pak, u HEP-u se može čuti da taj projekt 'još uvijek nije u prvom planu i pitanje je kad će doći na red'.
Kad je riječ o tunelu Lika - Gacka, iz HEP-a tvrde da se u vrijeme najveće poplave u Kosinjskoj dolini propuštala 'maksimalna količina vode koja je u tom trenutku hidraulički bila moguća'. Isto tako, navode da propuštanje vode kroz tunel ovisi o potrebama HE Senj, koja je 'radila maksimalnom snagom'. Osim toga, tunel sam po sebi sa svojim kapacitetom od 49 kubika u sekundi, kažu, nije mogao znatnije utjecati na poplavu jer je dotok Like iznosio od 400 do čak 600 kubika, dok je prosjek kroz godinu tek 30 kubika.
| | | | 2/5/2010 - HEP se kocka s mrakom: dalekovod ne popravljaju zbog straha od nove afere | | Izvor - Slobodna dalmacija, 20. siječanj 2010. | | | - Zbog velike količine leda nagomilanog na vodičima i stupovima, te zbog vrlo nepovoljnih vremenskih prilika, 10. siječnja došlo je do rušenja dvaju stupova, manjeg oštećivanja još dvaju stupova te oštećivanja vodiča i izolatora na ličkoj gorskoj dionici DV-a 400 kV Melinya - RHE Velebit, najjačem i najvažnijem magistralnom dalekovodu HEP-a. Informacija je to koju su nam službeno potvrdili u nacionalnoj strujnoj kompaniji.
U HEP-u su nam kazali da su istoga dana kada se dogodio kvar na teren izišle njihove ekipe kako bi točno utvrdile o kakvu se oštećenju radi i što je potrebno za rješavanje toga kvara.
Viskonaponski stup
- Očekujemo da će vod biti popravljen do petka, osim ako vremenske prilike onemoguće radove za koje je potreban angažman teške mehanizacije. U međuvremenu, zbog ovoga kvara nije bilo problema s opskrbom potrošača električnom energijom, kao ni s evakuacijom električne energije iz okolnih hidroelektrana. Naravno da je pouzdanost pogona zbog prekida ovog dalekovoda niža nego što bi bila da je funkciji, ali ona nije kritično narušena, i ne postoji opasnost od nastanka većih problema u sustavu - navodi se u dopisu koji nam je o tome poslao Radomir Milišić, glasnogovornik Hrvatske elektroprivrede.
No, kako se neslužbeno može doznati, ekipe HEP-a nisu obučene za izgradnju i popravak četiriju visokonaponskih stupova, a odbijena je, barem za sada, ponuda “Dalekovoda” da se po cijeni od tri milijuna kuna u roku od nekoliko dana sanira ovaj problem koji donosi štetu HEP-u i ugrožava cijeli distribucijski sustav.
Osim financijske štete koja nastaje zbog toga što se struja s juga na sjever Hrvatske sada kompletno vrši preko dvaju niskonaponskih dalekovoda od 220 i 120 kV, čime se dosta energije gubi u prijenosu, zbog prenapregnutosti dviju niskonaponskih mreža može doći i do njihova kvara, što bi izazvalo kolaps čitavog distribucijskog sustava HEP-a.
Samo zbog preopterećenosti niskonaponskih dalekovoda šteta u gubicima struje prilikom prijenosa procjenjuje se, pri sadašnjim cijenama, na 200 eura po satu.
- Mislim da su u Upravi HEP-a odbili prihvatiti ponudu “Dalekovoda” jer ne znaju do čega može dovesti ovakva situacija, ali i stoga što su vjerojatno preplašeni aferama i hapšenjima u javnim poduzećima, pa se boje posao dati “Dalekovodu” mimo javnog natječaja - neslužbeno nam je kazao izvor blizak HEP-ovoj Upravi, dodajući kako se u situaciji kada je vremenska nepogoda izazvala kvar koji se treba hitno sanirati ne treba raspisivati javni natječaj.
Ovu situaciju s kvarom HEP-ova glavnog visokonaponskog dalekovoda upućeni uspoređuju s „blokiranjem“ tunela autoceste Zagreb-Split u vrijeme najjače ljetne špice.
- To je još preblaga usporedba, jer ako se brzo ne sanira visokonaponski dalekovod, moglo bi uistinu doći do velikih problema u opskrbi strujom. Kada u Njemačkoj, Francuskoj ili SAD-u, na primjer, dođe do ovakvih kvarova na visokonaponskim dalekovodima, vrijeme popravka i reagiranja mjeri se u minutama zbog ukupne štete koja nastaje i koja bi se mogla dogoditi - komentirala je ovu situaciju jedna stručna osoba iz HEP-a.
Požar u Dubrovniku
Naši izvori tvrde da je do nedavnog požara na HEP-ovu postrojenju u Dubrovniku došlo zato što je privremeno postrojenje u kontejneru postalo trajno rješenje, jer se nije sanirala stara trafostanica.
Naime, staru trafostanicu Komolac trebalo je sanirati u roku od najviše pola godine, a dok traju radovi, instalirano je kontejnersko postrojenje.
| | | | 2/5/2010 - Revizija otkrila: HEP-ovci muljali na 30 "fronti" | | Izvor - Slobodna dalmacija, 20. siječanj 2010. | | | - Revizija poslovanja Hrvatske Elektroprivrede koju je, nakon što je stigao na mjesto predsjednika Uprave, naručio Leo Begović, završena je i uskoro bi trebala biti dostupna javnosti.
Na temelju ugovora o provedbi postupka u svezi konsolidiranih financijskih izvještaja HEP Grupe i HEP-a d.d. posao je za milijun i 350 tisuća kuna (bez PDV-a ) obavila istaknuta hrvatska revizorska kuća Nexia Revizija d.o.o. iz Zagreba.
Prema Begovićevim riječima tvrtka Nexia Revizija za posao je izabrana sukladno zakonu o javnoj nabavi, a izvanrednu reviziju poslovanja HEP-a je, kako kaže, naručio zbog svih afera i istraga USKOK-a vezanih za bivšu upravu na čelu sa Ivanom Mravakom.
Kako kaže Begović revizija je utvrdila nepravilnosti u čak 30 provjeravanih područja u HEP-u, a nova uprava je već intervenirala u 6 područja i ispravlja greške te u tim dijelovima na osnovu nacrta revizije pokušava postići napredak.
Do sada je službenu reviziju za HEP obavljala jedna od vodećih revizorskih kuća Deloitte. Zanimljivo je se izvanredna revizija kuće Nexia razlikuje od one koju godinama obavlja Deloitte.
Hoće li se za reviziju zainteresirati i Državno odvjetništvo ostaje za vidjeti. No,Begović kaže kako će nova uprava koja transparentno radi reviziju dostaviti i Državnom odvjetništvu, ako je zatraže.
| | | | 2/5/2010 - HEP odsad sponzorira putem javnih natječaja | | Izvor - Novi list, 20. siječanj 2010. | | | - Na primjedbu Državne revizije da je HEP u 2007. godini potrošio previše sredstva na sponzorstva, promidžbu i donacije iz te su kompanije odgovorili da 46, 5 milijuna kuna ne smatraju značajnim materijalnim sredstvima, ali su u 2008. i 2009. godini, ako je suditi po informacijama iz tvrtke, ipak smanjili troškove promidžbe, sponzorstva i donacija, posebice sportskim savezima i profesionalnim sportskim klubovima. Zanimljivo je da je HEP na primjedbu državnog odvjetništva, početkom 2009. godine u vrijeme najveće krize tvrdio da se ne radi o značajnim sredstvima, a već je počeo trošiti znatno manje novca na promidžbu i sponzorstva.
Tako je već u 2008. godini HEP za istu svrhu odvojio 30 posto manje novca pa je na sponzorstva, promidžbu i donacije otišlo oko 32 milijuna kuna. Jednako tako za 30 posto smanjeni su i iznosi koje HEP daje sportskim klubovima i savezima pa je na njih potrošeno 18 milijuna kuna, dok je godinu dana ranije sportu udijeljeno 26,45 milijuna kuna.
HEP je u 2009. godini bio prava »škrtica« jer je kako tvrde u tom poduzeću na promidžbu, sponzorstva i donacije potrošio tek 23 milijuna kuna, što je tek polovica iznosa i 2007. godine. Uz to dvostruko manje novca odvojeno je i za sportske saveze i klubove, koji su u 2009. godini, kako tvrde iz HEP-a od te državne tvrtke dobili 12 milijuna kuna.
Koliko će u iste svrhe potrošiti u 2010. godini u HEP-u još ne znaju, ali čini se da će poštivati savjet Državne revizije da taj posao dodjeljuju na javnom natječaju.
I u 2010. godini Hrvatska elektroprivreda će sponzorirati sportske saveze i klubove te različite kulturne i humanitarne manifestacije, međutim ta će se sredstva dodjeljivati putem javnog natječaja, poručili su iz HEP-a uz objašnjenje da o visini tih sredstava za 2010 . godinu Uprava još nije raspravljala pa samim time još nije donesena odluka koliko će se novca potrošiti.
| | | | 2/5/2010 - Rasipnost bivše uprave državne tvrtke: HEP-u 46,5 milijuna kuna za donacije - beznačajna sredstva | | Izvor - Novi list, 18. siječanj 2010. | | | - Čak 26,5 milijuna kuna odobreno je profesionalnim sportskim klubovima. S obzirom na »prodaju električne energije u zemlji i inozemstvu nisu utrošena značajna sredstva«, objasnili su iz HEP-a.
Trošak sponzorstva i donacija od 46,5 milijuna kuna koliko je Hrvatska elektroprivreda (HEP) potrošila u 2007. godini naveo je Državnu reviziju da tu državnu tvrtku koja je i monopolist upozori kako obzirom na vrstu usluga koju pruža ne bi trebao izdvajati tako značajna sredstva za usluge promidžbe i reklamiranja.
Reviziju je posebno zasmetalo to što je HEP profesionalnim sportskim klubovima podijelio 26,45 milijuna kuna, a nalaže i to da se ubuduće kod takvih poslova zaključe ugovori iz kojih će biti vidljivije o kakvoj se vrsti usluga radi, te kolike su količine i cijene.
Međutim, revizorima je HEP odgovorio da je odluka uprave o potrošnji spomenutih 46,5 milijuna kuna opravdana te da »nisu utrošena značajna materijalna sredstva« s obzirom da HEP prodaje električnu energiju na domaćem i inozemnom tržištu. Ta ne baš »značajna materijalna sredstva« doista čine tek 0,5 posto prihoda tvrtke u 2007. godini, ali i više od deset posto dobiti društva.
Revizija se, pak, u svom nalazu više bavi kupnjom nego prodajom električne energije i to one koju je u 2007. godini HEP nabavio od termoelektrane Plomin koja je u njegovom pedesetpostotnom vlasništvu, dok jednaki udjel ima i strani partner RWE Energie.
U 2007. godini HEP je od Plomina kupio 1, 4 milijuna MWh električne energije po prosječnoj cijeni 49,75 eura po MWh, a istovremeno je prosječna proizvođačka cijena bila 47,22 eura po MWh, odnosno 2,53 eura manje. I dok revizija u svojoj analizi samo ističe to da HEP od svoje tvrtke kupuje struju po cijeni višoj od proizvođačke, partnerstvo sa RWE smatra lošim i Elektroprivredi savjetuje da od partnera otkupi njegov ulog u TE Plomin.
To partnerstvo sklopljeno je 1996. godine i svaka je strana u TE Plomin unijela kapital od 25,5 milijuna eura, HEP u imovini, a RWE u novcu. Tada je dogovoreno da će RWE svoj udio prodati HEP-u na njegov zahtjev i to u roku od 15 godina od puštanja elektrane u pogon. Dogovoreno je i da će se u međuvremenu stranom partneru isplaćivati dobit na ulog (uvećan za kamate koje su vrijedile u trenutku formiranja zajedničke tvrtke) prema godišnjoj kamati od 14 do 17 posto. U svom nalazu Revizija je ustanovila da je strani partner od 2000. kada je elektrana puštena u pogon pa do 2007. godine iz zajedničkog društva povukao ukupno 47,636 milijuna eura, što je za čak 86,4 posto, odnosno za 22 milijuna eura više od onoga što je uložio u TE Plomin.
Uz povlačenje uloga od gotovo 12 milijuna eura, RWE je dobio i dividendu od 35,72 milijuna eura. Obveze koje TE Plomin ima prema HEP-u, nastale na osnovu iznajmljivanja i prodaje imovine, ta elektrana ne ispunjava tako revno pa HEP-u duguje stotine milijuna kuna. Uz to, HEP nema prava ni na povlačenje dividende na osnovu koje je RWE u sedam godina zaradio više nego je u elektranu uložio.
Zbog svega toga Državna revizija preporučuje HEP-u da s RWE dogovori otkup njegova udjela u TE Plomin. »S obzirom da je dividenda koju ostvaruje strani partner na uloženi kapital u društvo TE Plomin znatno veća od tržišnih kamata, Državni ured za reviziju je predložio da se pribavi suglasnost stranog partnera da proda svoj ulog HEP-u, stoji u službenom izvješću Revizije. U svom odgovoru HEP pojašnjava da je ugovorom o suradnji s inozemnim partnerom regulirana mogućnost prodaje uloga stranog partnera prije roka, ali uz uvjet da su u cijelosti plaćene kamate, otplaćena glavnica inozemnom partneru i krediti. Sve to, pojasnili su iz HEP-a, preskupo je za njih, tako da od otkupa udjela i ranijeg preuzimanja elektrane vjerojatno neće biti ništa.
Za promidžbu u dva strana časopisa 1,2 milijuna kuna
U evidenciju postupaka javne nabave HEP nije uključio ugovor o gradnji poslovne zgrade vrijedan 102 milijuna kuna, navodi se u izvješću revizije te dodaje da je u 2007. godini bez postupaka javne nabave HEP kupio robu u vrijednosti od gotovo deset milijuna kuna. Odnosi se to na nabavu 66 vozila u vrijednosti 8,4 milijuna kuna, uslugu objave članaka u dva inozemna časopisa u vrijednosti 1,2 milijuna kuna i uslugu organizacije dva domjenka u vrijednosti 372 tisuće kuna.
| | | | 2/5/2010 - Jadran Jakobušić: U HEP-u su našli mene za Pedra | | Izvor - Slobodna dalmacija, 29. siječanj 2010. | | | - Dipl. ing. elektrotehnike Jadranu Jakobušiću pripremljen je izvanredni otkaz zbog ‘propusta’ prilikom kojega je bolnica ostala bez struje, ali on će, kazao je, zaštitu potražiti na sudu, gdje ju je već jednom u sporu protiv svog poslodavca i dobio.
Odgovorno tvrdim da prema činjeničnom stanju ne postoji nikakvo uporište koje bi moglo povezati mene i poslove koje obavljam kao “koordinator poslova tri” pri dispečerskom centru u “Elektrojugu”, sa “slučajem” neobavješćivanja bolnice o nestanku struje - kategoričan je dipl. ing. elektrotehnike Jadran Jakobušić, zaposlenik dubrovačkog “Elektrojuga” kojemu je pripremljen izvanredni otkaz zbog “propusta” prilikom kojega je bolnica u kojoj su u tijeku bile operacije ostala neko vrijeme bez opskrbe električnom energijom.
Ing. Jakobušić tvrdi da to uopće nije u domeni njegova posla, te dodaje i kako njegovo trenutačno radno mjesto nema nikakav ni izvršni niti rukovodni karakter, nakon degradacije koju je doživio 2006. godine od direktora Milivoja Bendera. Ako bude primoran, kaže, zaštitu će potražiti na sudu, no o tome će odlučiti nakon što vidi odluku o otkazu koja mu još nije uručena.
Naime, pod pritiskom javnosti i medijskim pozivanjem na utvrđivanje odgovornosti nadležnih za kolaps elektroenergetskog sustava na širem dubrovačkom području koji je kulminirao nenajavljenim prekidom struje u dubrovačkoj općoj bolnici, direktor HEP-a Leo Begović javnost je izvijestio o jednom izvanrednom otkazu i opomeni pred otkaz dvojici zaposlenika “Elektrojuga”.
Na novinarski upit zašto se “promptno“ reagiralo u utvrđivanju odgovornosti “sitnih riba”, a što nije bio slučaj s “velikima” nakon što je dubrovačka regija u prosincu danima bila u mraku, odgovorio je kako se ljudski faktor ne može sankcionirati zbog tehničkih problema zbog kojih je u potpunosti izgorjela trafostanica u Komolcu.
- U “Elektrojugu” i javnosti stvorila se atmosfera linča i valjalo je pronaći “Pedra”. Ja sam “stigmatiziran” još 2006., kad sam degradiran s mjesta tehničkog direktora Elektrojuga zbog nestanka struje u Dubrovniku na 45 minuta u prosincu 2005. Ti su događaji iskorišteni da me se, kad sam se izložio s namjerom da zaštitim “svoje” ljude, doslovno “odstrijeli”, u čemu je ključnu ulogu odigrao aktualni direktor Bender.
Kako moja žalba nije naišla na plodno tlo na višim instancama u HEP-u, obratio sam se nadležnom sudu i na moju sreću, a nesreću onih kojih su očekivali drukčiji epilog, imam pravomoćnu presudu da je tadašnji otkaz mog ugovora bio nezakonit. Pravomoćna je postala u trenutku kada je Vrhovni sud odbio reviziju postupka koju je tražio moj poslodavac, tj. “Elektrojug” - kaže Jakobušić.
Nedavne izjave kako je kolaps elektroenergetskog sustava na jugu Hrvatske posljedica tehničkih manjkavosti koje se mogu ukloniti trajno jedino znatnim financijskim ulaganjima idu mu u prilog. Naime, 2006. sankcioniran je upravo zbog toga.
No, razgovor o ovoj temi zaključuje riječima: “Svi problemi koji opterećuju ‘Elektrojug’ ostaju, pa bio ja tu ili ne.” A u javnost je pristao izići jedino da bi “kontrirao atmosferi linča, konstrukcijama i prozirnim optužbama” kojima je izložen.
Bender najavio očitovanje
Od direktora ‘Elektrojuga’ Milivoja Bendera zatražili smo komentar na cijelu priču koju nam je iznio Jadranko Jakobušić.
Direktor Bender, međutim, zbog osjetljivosti čitavog ‘slučaja’ nije želio o tome razgovarati telefonom, a susret nismo mogli realizirati jer nije bio u Dubrovniku. Stoga je najavio ‘očitovanje’ nakon povratka s puta.
| | | | 2/5/2010 - Direktor Bender: Tko je kriv za isključivanje bolnice? | | Izvor - Slobodna dalmacija, 17. siječanj 2010. | | | - Direktor HEP-ova distribucijskog područja Dubrovnik Milivoj Bender potvrdio je kako je u HEP-u nastao propust jer je dubrovačka Opća bolnica morala biti obaviještena o isključivanju struje te je izrazio žaljenje zbog tog događaja.
On je također kazao kako je naložio da se utvrdi tko je kriv za ovaj propust te da će ga pozvati na odgovornost.
Rečeno je to na radnom sastanku župana Nikole Dobroslavića s ravnateljem Opće bolnice Dubrovnik Brankom Bazdanom i direktorom dubrovačkog HEP-a Milivojem Benderom.
Raspravljalo se o okolnostima pod kojima je bolnica u četvrtak ujutro ostala bez opskrbe električnom energijom, a župan Dobroslavić ponovno iskazao nezadovoljstvo postupanjem HEP-a te je zatražio odgovornost.
| | | | 2/5/2010 - Slijedi restrukturiranje HEP-a | | Izvor - Poslovni dnevnik, 18. siječanj 2010. | | | - Zakon o privatizaciji HEP-a za državu je predviđao 'zlatnu dionicu' u slučaju privatizacije, što je postalo neodrživo u ispunjavanju obveza iz poglavlja Sloboda kretanja kapitala.
Stari zakon o privatizaciji Hrvatske elektroprivrede, čije je ukidanje predložila Vlada na posljednjoj sjednici u skorije vrijeme ipak neće zamijeniti novim, kako su krenule spekulacije nakon iznenadne odluke Banskih dvora o stavljanju tog zakona iz 2002. izvan snage.
"Nema nikakvih novih planova ni modela za privatizaciju HEP-a", poručuje ravnatelj uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Branimir Horaček. Dodaje kako nema bojazni da bi se HEP mogao privatizirati prema općem zakonu o privatizaciji jer postoji obveza da se ta strateška državna tvrtka, kao što je to bio slučaj s Hrvatskim telekomom i Inom, privatizira prema posebnom zakonu. No, sama procjena Vlade da u razdoblju krize, unatoč proračunskim potrebama, nije uputno pokretanje privatizacije tvrtke koja nije "uglancana" za prodaju, nije jedini razlog za ukidanje zakona. Neke, njegove odredbe, su, kako kažu naši sugovornici, postale neodržive, a posebice odredba o "zlatnoj dionici" koja bi državi u slučaju privatizacije davala posebna prava. To, kao i odredbe kojima se propisivano 10-postotno ograničenje na stjecanje udjela u kapitalu HEP-a u procesu privatizacije što nije vrijedilo za državu, postalo je smetnja uspješnom rješavanju obveza iz poglavlja Sloboda kretanja kapitala u procesu pregovora s EU. Najlakše ih je, kažu upućeni u proces pregovora, bilo ukloniti ukidanjem zakona.Područje u kojem kad je HEP u pitanju treba očekivati aktivnosti je restrukturiranje i to ne samo financijsko nego i organizacijsko kako bi se HEP prilagodio tzv. trećem paketu liberalizacije tržišta električne energije i plina. To znači da će se HEP. kao i ostale europske kompanije, morati najkasnije do ožujka 2011. godine ili do ulaska u EU prilagoditi zahtjevima EU za kreiranjem otvorenog tržišta. A ta prilagodba, ponajprije, podrazumijeva i izdvajanje sektora prijenosa električne energije u posebno društvo koje bi jamčilo slobodu prekograničnog trgovanja energijom bez preferiranje "vladajuće" kompanije na tržištu.
EU je, kako objašnjava energetski stučnjak i član bivše Uprave HEP-a Željko Tomšić, dao tri opcije prema kojima se može obaviti izdvajanje sektora prijenosa. Prema prvoj, koja je po ocjeni Komisije optimalna, kompanija za prijenos trebala bi se potpuno izdvojiti iz jedinstene tvrtke za elektroprivredu i organizacijski i svojom imovinom. Druga je opcija da se prijenos organizacijski izdvoji, ali uz zadržavanje imovine kojom se tvrtka služi u matičnoj kompaniji. Taj model, objašnjava Tomšić podrazumijeva i osnivanje posebnog tijela koje bi nadziralo sustav da bi se onemogućilo polašteno ponašanje "prijenosa" prema bilo kome na tržištu. Treća opcija, koja traži najmanje organizacijskih promjena, dozvoljava da djelatnost prijenosa ostane u matičnoj kompaniji za elektroprivredu, ali uz postavljanje uprave i nadzornog odbora potpuno neovisnog o matičnoj kompaniji. To bi u slučaju da se restrukturiranje HEP-a provede na taj način značilo da na čelu tvrtke za prijenos ne bi smjela doći osoba koja je vezana uz HEP. "Pred Vladom je sada da odluči koji će model izabrati za restrukturiranje HEP-a", kaže Tomšić dodajući da bi on osobno preporučio potpuno izdvajanje prijenosa iako bi to neki tumačili kao uvod u privatizaciju ostalih dijelova kompanije. Vlada, kako se čini, neće brzo odlučivati koji će model restrukturiranja, odnosno usklađivanja sa najnovijom regulativom EU izabrati. Ravnatelj uprave za energetiku Horaček otkriva da će uskoro objaviti javni natječaj za izradu studije u kojoj će se razmotriti svaka od opcija, odnosno usporediti što bi za HEP i za tržište značio odabir određenog modela. Tek potom išlo bi se na promjene zakona o tržištu električne energije, na temelju kojeg će se provoditi promjene.
| | | | 2/5/2010 - Vlada: Nije vrijeme za prodaju HEP-a | | Izvor - Slobodna dalmacija, 15. siječanj 2010. | | | - Ministri su na sjednici u četvrtak usvojili i u saborsku proceduru uputili Prijedlog zakona o prestanku Zakona o privatizaciji Hrvatske elektroprivrede uz obrazloženje kako u “razdoblju gospodarske krize i recesije nije opravdano pokretanje postupka privatizacije“, a premijerka Jadranka Kosor je kazala kako privatizacija HEP-a nije ni dio direktiva Europske unije.
...
| | | | 2/5/2010 - Isprika HEP-a pacijentima i djelatnicima dubrovačke bolnice | | Izvor - HEP, 15. siječanj 2010. | | | - Jučer 14. siječnja 2010. godine HEP-ODS Elektrojug je zbog radova na dalekovodima 35 kV prekinuo isporuku električne energije u vremenu od 09,00 do 11,30 sati u dijelu grada Dubrovnika.
Pogreškom odgovornih osoba u Elektrojugu o radovima nisu obaviješteni kupci kategorije poduzetništvo snage veće od 30 kW, a među inima ni dubrovačka bolnica, na način kako je to propisano Općim uvjetima isporuke električne energije. HEP će poduzeti sve potrebne mjere kako se slični propusti ne bi u buduće događali a prema odgovornim osobama bit će poduzete stegovne i druge mjere u skladu sa zakonom i internim propisima HEP-a. I ovim putem se ispričavamo djelatnicima i pacijentima dubrovačke bolnice kao i svim našim kupcima na području grada Dubrovnika i Dubrovačko neretvanske županije.
| | | | 2/5/2010 - Dioki HEP-u dužan zbog dugotrajne prodaje zgrade | | Izvor - Business.hr, 11. siječanj 2010. | | | - Dioki je na Zagrebačkoj burzi reagirao na članak Business.hr-a u kojem se navodi da su dugovi te tvrtke HEP-u premašili 90 milijuna kuna ustvrdivši da se dug Diokija "kreće u okviru normalnih poslovnih relacija".
Iz Diokija su poručili kako ta tvrtka i HEP imaju korektan partnerski odnos te da se dug Diokija prema HEP-u kreće u okviru normalnih poslovnih relacija, ni blizu iznosu navedenom u članku.
"Dioki redovito podmiruje račune za struju, a za dio pruženih usluga HEP-a dogovoreno je plaćanje prodajom poslovne zgrade u vlasništvu Diokija. Posao kupoprodaje poslovne zgrade je započeo u ožujku 2009. godine višestrukim procjenjivanjem njene vrijednosti, potpisivanjem pisma namjere i predajom zgrade u posjed HEP-a. Očekuje se da će formalni završetak posla uslijediti do konca siječnja 2010. godine, o čemu će javnost biti promptno izviještena", kažu u Diokiju.
| | | | 2/5/2010 - Kosor zasukala rukave: Dinamično rješavamo problem struje u Dubrovniku | | Izvor - Business.hr, 07. siječanj 2010. | | | - Na sastanku je dogovoreno da se problem opskrbe električnom energijom mora riješiti do početka turističke sezone, a premijerka Kosor istaknula je da će vlada pratiti dinamiku dogovorenih radova i da će obvezati resorna ministarstva da se uključe u praćenje projekta, navodi se u priopćenju vlade.
Dogovoreno je i da će HEP pokušati skratiti proceduru dovršetka obnove trafostanice Komolac u tehničkom i operativnom zahvatu kako bi se do početka turističke sezone svim kupcima električne energije u dubrovačkom području osigurala nužna stabilnost sustava.
HEP će, kako je dogovoreno, usko surađivati s vladom u financiranju prve etape izgradnje elektrosustava - trafostanica Srđ i Plat, a vrijednost tih radova je 500 milijuna kuna.
U razdoblju do početka turističke sezone dubrovačka podružnica HEP-a - Elektrojug izmijenit će sve dotrajale vodove električne energije na dalekovodima.
| | | | 2/5/2010 - Ježić ima za donacije, njegov Dioki nema za struju | | Izvor - Business.hr, 07. siječanj 2010. | | | - Zagrebački Dioki, važna petrokemijska kompanija i jedan od najvećih izvoznika u zemlji, koja je u vlasništvu uglednoga riječkog poduzetnika Roberta Ježića, uspela se na sam vrh dužnika na popisu Hrvatske elektroprivrede jer su neplaćeni računi premašili - 90 milijuna kuna.
Prema izvoru Business.hr-a, struja nije plaćena mjesecima, rate iznose između pet i sedam milijuna kuna, a dug se samo gomila.
Izvor navodi kako je HEP izgubio strpljenje, pa do svog novca pokušava doći i ovrhama. Trn je u oku činjenica da Dioki ne vraća dug, a istodobno njegov gazda Rober Ježić donira novac predsjedničkim kandidatima. Tako je donirao po 200.000 kuna poraženom Draganu Primorcu i finalistu Ivi Josipoviću, što se prema dosad objavljenim podacima o financiranju kampanja ubraja među najveće pojedinačne donacije.
U Diokiju i HEP-u ne žele iznositi detalje spora nastala zbog dugova. U Diokiju tvrde kako završavaju veliku investiciju i da će dug vratiti.
Koriste 'sve mogućnosti'
„Dioki trajnom rješavanju duga prema dobavljačima, pa tako i onog prema HEP-u, posvećuje punu pažnju, ne deklarativno, već stvaranjem pretpostavki za povećanje prihoda i uklanjanje zakašnjenja plaćanja dobavljača. Primjerice, upravo ovih dana završavamo investiciju kojom kapacitet za proizvodnju polietilena povećavamo za 20.000 tona godišnje. Uz povećanje proizvodnog kapaciteta, ostvareno je osuvremenjivanje tehnološkog procesa, kao i povećanje rentabilnosti poslovanja. Vrijednost „dodatne“ količine polietilena, prema trenutačnim tržišnim cijenama, iznosi oko 150 milijuna kuna“, tvrde u Diokiju u vjeri kako će dodatne količine proizvoda uskoro donositi i dodatni novac.
U HEP-u pak ne žele komentirati ovrhe koje su pokrenuli, kao ni iznos duga, već samo šturo poručuju da je „poslovni odnos HEP-a i Diokija dužničko-vjerovnički, stoga je to poslovna tajna“. Navode i da će HEP u zaštiti svojih potraživanja iskoristiti sve zakonske mogućnosti.
Trampa zemljišta
Kada smo prije pisali o Diokijevim dugovima, iz HEP-a nam je poručeno kako se pregovaralo o načinu vraćanja duga i otplati na rate. Manji potrošači najčešće nemaju takve mogućnosti, već ih se isključuje i za račune od nekoliko tisuća kuna. Pregovori s Diokijem očito nisu donijeli uspjeh, a HEP uporne neplatiše utjeruje ovrhama. Kada ni to ne uspije, slijedi ovrha, pa isključivanje. U slučaju proizvodnje, HEP ostavlja dva tjedna između obavijesti o isključivanju i obustave isporuke struje. U Hrvatskoj elektroprivredi ne žele otkrivati podatke o najvećim dužnicima, kao ni iznos ukupnih potraživanja za struju.
Prema neslužbenim informacijama, HEP-u se nakupilo oko 300 milijuna kuna potraživanja od potrošača, pri čemu Dioki očito drži lavovski udjel, ako ne i najveći.
Naš izvor tvrdi da Dioki ispočetka nije plaćao struju HEP-u jer je bivša Uprava na čelu sa smjenjenim Ivanom Mravakom dogovarala prebijanje duga tako da HEP preuzme Diokijevu nekretninu na zagrebačkom Žitnjaku. Čak postoji, tvrdi izvor, pismo najmere Uprave HEP-a u kojemu se to navodi. Iz današnje pozicije nikome nije jasno što bi HEP dobio tom nekretninom na Žitnjaku koja se prostire na nekoliko tisuća četvornih metara, a nova Uprava koju vodi Leo Begović očito nema namjeru realizirati planove iz toga pisma.
| | | | 12/29/2009 - Obavijest kupcima električne energije | | Izvor - HEP, 28. prosinac 2009. | | | - Poštovani kupci,
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 23. prosinca 2009. godine, donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.
Tom Uredbom smanjuje se naknada za obnovljive izvore energije i kogeneraciju sa 0,0089 kuna po kilowatsatu za 2009. godinu na 0,005 kuna po kilowatsatu za 2010. godinu.
Sukladno odredbama Općih uvjeta za opskrbu električnom energijom, Hrvatska elektroprivreda će procijeniti razgraničenje potrošnje na dan 1. siječnja 2010. godine. Kupce kategorije kućanstvo, koji žele da se nova cijena za naknadu primijeni na njihovu stvarnu potrošnju, pozivamo da očitaju svoja brojila i dostave stanje brojila na sljedeći način:
- besplatni telefon 0800-0555
- web stranica: www.hep.hr
Za dostavu stanja potrebno je znati kojem distribucijskom području (elektri) pripada mjerno mjesto za koje se želi dostaviti stanje te šifru kupca. Ti podaci se nalaze na računima koje kupci primaju za potrošenu električnu energiju. Molimo naše kupce da stanje brojila dostave do 10. siječnja 2010. godine.
| | | | 12/29/2009 - HEP odgodio poskupljenje struje! | | Izvor - HRT, 26. prosinac 2009. | | | - Nakon godine koju, zbog gospodarske krize, mnogi neće pamtiti po dobrom - krizni porez, smanjene božićnice i najava skupljeg plina - mnogi su sa strepnjom iščekivali i koliko će HEP poskupjeti električnu energiju.
Dobra vijest, ako se tako može nazvati, barem na kraju godine stiže za sve koji se griju na struju, a to je svaki peti građanin u zemlji.
Predsjednik uprave HEP-a Leo Begović za HTV je potvrdio - odgađamo poskupljenje struje do 1. travnja.
Ono što mogu sa sigurnošću reći jest da ni za kategoriju građanstva ni za kategoriju malog i srednjeg poduzetništva, odnosno gospodarstva, zasigurno neće doći do rasta cijena u prva tri mjeseca 2010. godine, rekao je Begović.
Nažalost poskupljenje se ipak neće moći izbjeći jer je HEP jedan od najvećih potrošača plina, energenta čije je poskupljenje za 20-ak posto od Nove godine odobrila Vlada. Što će se događati nakon toga, ovisit će o cijeni plina.
Mi još od Ine nismo dobili nikakvu informaciju niti iznos poskupljenja cijene plina. Naravno svako poskupljenje jednog od osnovnih energenata trebalo bi voditi prema korekciji cijena, istaknuo je Begović.
Sindikati zadovoljni, ali s oprezom čekaju 1. travnja
Sindikati podupiru tu odluku HEP-a, ali se boje mogućih poskupljenja od travnja. To bi, kažu, moglo izazvati lančanu reakciju drastičnog povećavanja cijena.
Ono što uvijek vuče poskupljenje energenata, posebno plina i struje, to je da iza toga poskupljuje grijanje, a iza toga poskupljuju različite druge robe, pa i usluge, koje su izravno na to navezane, ističe Krešimir Sever, predsjednik NHS-a.
HEP za iduću godinu dogovorio povoljniju nabavu energije
Iza HEP-a je teška godina obilježena aferama. Još su, zbog nepovoljnih ugovora, energiju prisiljeni nabavljati po dvostruko višoj cijeni od prodajne. Tek su za iduću godinu dogovoreni znatno povoljniji uvjeti nabave energije. Aktualna uprava pokušala je razvrgnuti stare ugovore, ali bez uspjeha.
U ugovorima nije bila stavljena klauzula za raskid ugovora. Mi smo odmah po dolasku započeli s aktivnostima, ali ugovori su konzumirani preko 3/4, jednostavno nismo bili u mogućnosti prekinuti te ugovore, objasnio je predsjednik uprave HEP-a.
Zbog svega toga HEP-u je, paradoksalno, ove godine pogodovao pad potrošnje električne energije od 2 posto u odnosu na godinu prije, i to zbog recesije i neubičajeno toplog vremena.
| | | | 12/25/2009 - OBAVIJEST članovima HES-a i ostalim radnicima HEP-Grupe | | Izvor - HES, 23. prosinac 2009. | | | - Poštovani,
Tijekom proteklih nekoliko dana vođeni su razgovori s Upravom HEP-a u vezi preporuke Vlade RH da se svim radnicima HEP-grupe smanji ugovoreni iznos „božićnice“ za 2009. godinu na 1.250,00 kuna. Predsjednik HES-a odbio je ponudu Poslodavca i zajedno s kolegama iz TEHNOS-a i EKN- a inzistirao na jednokratnoj isplati od 1.550,00 kuna i poštivanju Kolektivnog ugovora za HEP-grupu.
Razgovori su dovršeni 17. prosinca 2009., a Uprava HEP-a je 22. prosinca 2009. godine donijela Odluku da se svim radnicima HEP-grupe, a protivno odredbama Kolektivnom ugovoru za HEP-grupu jednokratno isplati „božićnica“ u iznosu od 1.250,00 kuna.
Ovakvim postupkom Predsjednik Uprave isključivo poštuje preporuku Predsjednice Vlade, a derogira pravni akt koji namjerno krši. Političke odluke važnije su od pravnih akata.
Predsjednik Uprave svjesno otvara mogućnost tisuća sudskih sporova radnika HEP- grupe koji će biti novi veliki trošak od cca 15 milijuna kuna.
Zanima nas što nam u budućnosti još preporučuje Vlada RH ?
Na svima nama je da nakon blagdana odgovorimo na ovakve bahate postupke koji ne smiju ostati nekažnjeni.
Na kraju, svim članovima HES-a i ostalim radnicima HEP-grupe želimo blagoslovljen Božić i sretnu Novu 2010. godinu.
Predsjednik HES-a:
Dubravko ČORAK
| | | | 12/25/2009 - Rekord vršnog opterećenja | | Izvor - TEHNOS, 22. prosinac 2009. | | | - Dana 21. prosinca 2009. godine zabilježeno je najveće vršno opterećenje (potrošnja) u povijesti elektroenergetskog sustava RH, a doseglo je 3120 MWh u periodu večernje špice od 17-18 sati.
Prijašnji rekord bio je 3098 MWh.
| | | | 12/25/2009 - Izdvojeno: Osam načina kako se vara u postupku javne nabave | | Izvor - Jutarnji list, 22. prosinac 2009. | | | - Do 30. studenog ove godine, unatoč Vladinoj naredbi o maksimalnoj štednji na svim razinama, vrijednost javnih nabava popela se na 36,6 milijardi kuna, što je 1,1 milijardu kuna više nego u cijeloj 2008. godini.
Hrvatske autoceste (HAC) najveći su naručitelj poslova putem javne nabave, a samo je lani ta državna tvrtka za nabavku roba, izvođenje radova i usluge potrošila 3,7 milijardi kuna.
Ni tri tvrtke po natječaju
Drugi na ljestvici najvećih potrošača državnog novca su Hrvatske ceste s dvije milijarde, a treći Grad Zagreb sa 1,77 milijarde kuna.
Ukupno su u 2008. godini državne institucije, jedinice lokalne i regonalne samouprave i državne te javne tvrtke ugovorili poslove u vrijednosti od 35,5 milijardi kuna.
Međutim, iznenađuje podatak da se do 30. studenog ove godine, unatoč Vladinoj naredbi o maksimalnoj štednji na svim razinama, vrijednost javnih nabava popela na 36,6 milijardi kuna, dakle 1,1 milijardu kuna više nego u cijeloj prošloj godini. Još više šokira činjenica da se na natječaje koje raspisuju državne i javne tvrtke u čak 48 posto slučajeva javlja samo jedna tvrtka ponuđač! U 13 posto slučajeva na natječaj se jave tri tvrtke, a prosjek je razočaravjući: po jednom natječaju se jave 2,29 tvrtke.
Stop nelegalnom bogaćenju
Jasno je da to otvara put malverzacijama i sklapanju ugovora štetnih po državni proračun. Da je kriminal putem javnih nabava u državnim poduzećima siguran izvor ilegalnog bogaćenja čelnih ljudi pojedinih tvrtki, govori i podatak da od prosječno 18.000 ugovora o javnoj nabavi, na kontroli završi samo oko tisuću.
Te ugovore kontrolira svega 10 osoba zaposlenih u Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, od kojih je dvoje na porodiljnom dopustu.
Premalo ljudi
Upomoć im priskaču zaposlenici Uprave za javu nabavu Ministarstva gospodarstva kojima to, tvrdi državna tajnica Tamara Obradović Mazal, uopće nije u opisu posla.
Konkretno, do današnjega dana, državna komisija je u 2009. otvorila ukupno 1303 žalbena predmeta, dok je cijeloj 2008. od 18.434 ugovora otvoreno 1020 žalbenih predmeta. Do sada je riješeno 968 žalbi, od čega su se 352, odnosno 36,36 posto pokazale nezakonite pa je spriječeno zaključenje štetnih ugovora. U 290 slučajeva (29,96%) nisu utvrđene nepravilnosti.
- Broj žalbenih predmeta u javnoj nabavi raste pa će ukupni broj ove godine za više stotina premašiti onaj iz 2008. Porast broja predmeta u 2008. u odnosu na 2007. iznosio je 62,45 posto. Naime, u 2007. smo kontrolirali ukupno 637 postupaka javne nabave. Državna komisija nažalost zapošljava premali broj ljudi u odnosu na iznimno veliki opseg posla, uzevši u obzir veliki broj predmeta i njihovu iznimnu financijsku vrijednost. To je utvrdila i Europska komisija koja je upravo tu činjenicu istakla u Izvješću o napretku za 2009. - upozoravaju u toj instituciji.
Reagiraju na osnovi napisa
Nasumičnih kontrola ugovora nema jer, kako tvrde, po zakonu smiju regirati samo po žalbama sudionika natječaja te zahtjevima tužiteljstva koje, pak, reagira na signal državne revizije, ali nažalost većinom samo na osnovu medijskih napisa.
Svi modeli prijevare
Kako se vara na natječajima(izvor: podaci Uprave za javnu nabavu Ministarstva gospodarstva)
1. Pro forma natječaj
Državna tvrtka dogovara posao s dobavljačem bez prethodne objave natječaja. Natječaj se zatim objavi samo pro forma, pa su zakinute druge zainteresirane tvrtke.
2.Sposobnost se ne provjerava
Uopće se ne traže dokazi o sposobnosti gospodarskog subjekta. Uočeno je i neposto-janje zapisnika ili neispravna pravna osnova za primjenu pregovaračkog postupka.
3. Cjepkanje na male narudžbe
Cjepkanje predmeta nabave s namjerom izbjegavanja primjene zakona, i to na način da svaka pojedina narudžba ne premašuje 70.000 kuna.
4. Okrupnjavanje predmeta
Okrupnjavanje predmeta nabave s namjerom pogodovanja ponuđaču koji jedini može izvšiti takav ugovor, čime se iz igre izbacuju konkurenti.
5. Kršenje rokova otvaranja ponuda
Javne ponude počinju se otvarati prije nego što istekne krajnji rok za dostavu ponuda, što otvara mogućnost da prihvatljivu ponudu dostavi samo unaprijed obaviješten ponuđač.
6. Samovolja naručitelja
Sklapanje ugovora s ponuđa-čem iz poništenog postupka, nastavljanje s postupkom bez obzira na žalbu, samovoljno poništavanje postupka ako nije prošao favorit.
7. Zabrana udruživanja
Naručitelj ne traži dokaze o financijskoj sposobnosti tvrtke ponuđača, a zna i zabranjivati da se na natječaj prijavi zajednica ponuđača, čime se diskriminiraju manje tvrtke.
8. Daju posao samima sebi
Naručitelj sklapa ugovore s tvrtkom ponuđačem iako je čelnik tvrtke ili član upravnog ili nadzornog tijela naručitelja istovremeno šef u tvrtki ponuđaču.
...
Najviše nepravilnosti u HAC-u, HEP-u i gradovima
Uz Državnu komisiju za kontrolu postupaka javne nabave, kontrolom se bavi i Uprava za javnu nabavu Ministarstva gospodarstva. Ta je služba preuzela manji dio posla od državne komisije, pa su tako lani prekontrolirali 64 slučajeva iako to, ističe državna tajnica Tamara Obradović-Mazal, nije primarno njihov posao.
- Za razliku od državne komisije, mi imamo pravo i na nasumičnu provjeru ugovora koji nam se učine sumnjivima, ali to zapravo nije naš posao. Unutarnja revizija, a posebno državna revizija, tijelo je koje je zaduženo signalizirati ako uoče nešto sumnjivo u javnim nabavama. Mi povremeno preko elektroničkog oglasa Narodnih novina provjerimo poneki slučaj, ali to je rijetko jer, kako sam rekla, to nije naš posao. Međutim, upravo se priprema izmjena zakona kojim će Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave dobiti ovlasti da sama pokreću postupke - objašnjava Obradović-Mazal.
Tijekom 2008. godine Uprava za kontrolu postupaka javne nabave Ministarstva gospodarstva provela je ukupno 64 nadzora sumnjivih ugovora od kojih su u 24 utvrđene nezakonitosti, a za sada je podnijela jedan optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka.
U 2009., do 30. studenog, zaprimljeno je 66 predmeta nadzora od čega ih je 29 predmeta prekontrolirano. Od tih 29 postupaka javne nabave otkriveno je kršenje Zakona o javnoj nabavi u 21 predmetu. Najviše nepravilnosti po provedenim nadzorima utvrđeno je kod naručitelja Grada Zagreba te kod ostalih jedinica lokalne i regionalne samouprave, zatim Hrvatskih autocesta i Hrvatske elektroprivrede. Uprava je podnijela četiri optužna prijedloga za pokretanje prekršajnog postupka. Ostalih 47 predmeta još se provjerava, a slanje optužnih prijedloga je u tijeku pa konačan broj još nije poznat.
| | | | 12/25/2009 - Direktor HEP-a: Cijena struje u Hrvatskoj trebala bi biti 35% viša | | Izvor - Jutarnji list, 19. prosinac 2009. | | | - Iako radi na granici isplativosti, HEP nije gubitaš. Posljednjih 10-ak godina HEP nije poslovao s gubitkom, a ovu će godinu završiti sa 100-ak milijuna kuna dobiti, poručio je u petak iz Vukovara direktor HEP-a Leo Begović.
Sudjelujući na obilježavanju 100. obljetnice javne elektrifikacije Vukovara, održanoj u Ružičkinoj rodnoj kući, Begović je i najavio kako će HEP uputiti zahtjev Vladi za korekciju cijene električne energije ukoliko najavljeno poskupljenje plina bude izrazito utjecalo na cijenu struje.
- Cijena električne energije u Hrvatskoj u odnosu na susjedne zemlje je među najnižima i iznosi između 65 i 70 posto cijene koja bi to trebala biti, rekao je Begović u izjavi novinarima najavljujući milijardu i pol kuna HEP-ovih izdvajanja u investicije i izgradnju objekata u idućoj godini. Među glavnim projektima su završetak izgradnje i puštanje u pogon novog bloka termoelektrane-toplane Zagreb i hidroelektrane Lešće na rijeci Dobri.
- HEP neće odustati od najavljene izgradnje termoelektrane u Vukovaru i za ostvarenje te investicije trebat će nam najmanje četiri godine. Hrvatskoj nedostaje 10-ak takvih objekata, rekao je Begović.
Sporna termoelektrana kapaciteta 530 megavata našla se u središtu pozornosti hrvatske javnosti kad je obznanjeno da su vukovarske gradske vlasti od privatnog poduzetnika kupile nekretninu vrijednu četiri milijuna kuna za potrebe njezine gradnje, a da HEP nije siguran hoće li uistinu i realizirati tu investiciju.
Na svečanosti je i predstavljenja monografija „Stoljeće vukovarskog svjetla“ urednice Đurđe Sušec i autora tekstova Vlade Horvata, Ivana Mravka i Ivana Polherta. Električna rasvjeta u Vukovaru je proradila 19. prosinca 1909. godine, a bila je napajana iz elektrane u sklopu tadašnje Tvornice kudelje.
| | | Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 |
|
|
|
|
|
