Trebaju li svi radnici HEP-a imati ista prava?
DA
NE, ─Źlanovi SINDIKATA ve─ça prava od drugih radnika
NE, samo ─Źlanovi VE─ćIH SINDIKATA ve─ça prava
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
9/16/2009 - Otkaz onome koji ka┼że bilo ┼íto o HEP-uÔÇÖ
Izvor - Jutarnji list, 14. rujan 2009.
 
  • Uprava HEP-a odlu─Źila je zaustaviti curenje informacija iz tvrtke. Nakon ┼íto su javnost ovog ljeta zasule afere Hrvatske elektroprivrede, i nakon ┼íto je o njima pokrenuta istraga ┼íirokih razmjera, Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima poslao je svim podru┼żnicama HEP-a nalog za ÔÇťJa─Źanje mjera za┼ítite tajnosti podatakaÔÇŁ.

    Rije─Ź je o uredbi kojom se definira postupanje s dokumentacijom koja sadr┼żi ÔÇťosobne podatke zaposlenikaÔÇŁ. Osim ─Źlanovima Uprave, ova je okru┼żnica poslana i svim trgova─Źkim dru┼ítvima HEP Grupe, Sektoru za pravne poslove i Sektoru za op─çe poslove.

    I nov─Źane kazne za radnike
    HEP-ove slu┼żbe upozoravaju se u pet to─Źaka da svu dokumentaciju povezanu s ugovorima o radu, suglasnostima za zasnivanje radnog odnosa, premje┼ítaje i sl. dostavljaju u zatvorenim kuvertama uz naznaku u lijevom kutu omotnice ÔÇťOsobni podaci, ne otvaratiÔÇŁ, s brojem i naznakom predmeta.

    Uredbom se zabranjuje otvaranje tako obilje┼żenih kuverti u organizacijskim jedinicama HEP-a, a to je dopu┼íteno isklju─Źivo u Sektoru za upravljanje ljudskim potencijalima. Upozorava se sve ┼íefove slu┼żbi da su du┼żni upozoriti radnike koji rade na poslovima dostavljanja osobnih podataka zaposlenika, te radnike koji rade na obra─Źunu pla─ça ÔÇťda iste podatke moraju bri┼żljivo ─Źuvati, i s njima u svakodnevnoj komunikaciji postupati s poja─Źanom pa┼żnjomÔÇŁ.

    Neslu┼żbeno, Uprava HEP-a upozorila je zaposlenike tvrtke da kr┼íenje ovih uredbi za posljedicu ima otkaz ugovora o zapo┼íljavanju i financijske kazne.

    Zanimljivo je da su restriktivne odredbe u postupanju s osobnim podacima sastavni dio menad┼żerskih ugovora HEP-a, ┼íto zna─Źi da Uprava novom uredbom ┼żeli dodatno zastra┼íiti svoje zaposlenike. Dio njih, naime, ve─ç mjesecima upozorava na problemati─Źne HEP-ove ugovore, netransparentnu politiku zapo┼íljavanja, nepotizam, korupciju, razbacivanje novcem na luksuzni vozni park i sl.

    Brane im ulazak u tvrtku
    Dio zaposlenika te ─Źlanova menad┼żmenta HEP-a pristao je i na suradnju s policijom i DORH-om. Upravi HEP-a to je o─Źito problem te je posljednjih dana pokrenula akciju zastra┼íivanja, zabranjuju─çi i nekim svojim biv┼íim zaposlenicima ulazak u prostorije tvrtke...
 
9/12/2009 - HEP prodaje 489 vozila
Izvor - InfoHEP, 10. rujan 2009.
 
  • U skladu s antirecesijskim mjerama za smanjenje tro┼íkova poslovanja, Hrvatska elektroprivreda ─çe prodati dio rabljenih vozila u vlasni┼ítvu dru┼ítava HEP grupe.

    Restrukturiranjem HEP grupe reorganizirano je upravljanje voznim parkom, ─Źime se postiglo racionalnije gospodarenje vozilima, uklju─Źuju─çi i smanjenje potrebnog broja vozila. Ukupno ─çe se prodati 489 starijih vozila razli─Źitih vrsta i namjena.

    Postupak prodaje provest ─çe se javnim nadmetanjem u svim sjedi┼ítima HEP grupe u ─Źitavoj Hrvatskoj u razdoblju od sljede─çih mjesec dana.

    Procjenjuje se da će prodajom ovih vozila ušteda na razini HEP grupe iznositi godišnje oko10 milijuna kuna.
 
9/12/2009 - D. Polan─Źec demantirao premijerku Kosor
Izvor - Ve─Źernji list, 09. rujan 2009.
 
  • ÔÇô Te neke studije sada su zavr┼íene, me─Ĺutim, one se sada analiziraju ÔÇô ustvrdila je ju─Źer premijerka Jadranka Kosor o analizama poslovanja HEP-a u posljednjih pet godina koje je od Ekonerga i Instituta ÔÇťHrvoje Po┼żarÔÇŁ naru─Źilo Ministarstvo gospodarstva.

    ÔÇô Studije koje su dosad odra─Ĺene ne mogu smatrati zavr┼íenima, to je tek prva faza ÔÇô demantirao ju je danas na HTV-u formalno joj podre─Ĺeni ministar gospodarstva Damir Polan─Źec.

    No, njegov glasnogovornik Tomislav Mazal novinarima je, istodobno kada i premijerka, tvrdio da su sve studije o petogodi┼ínjoj kupnji struje, na kojima je HEP izgubio najmanje 1,4 milijarde kuna, dovr┼íene te da analize pokazuju da je predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak potpuno nedu┼żan u cijelom skandalu.

    Iz njihovih izjava dade se zaklju─Źiti samo jedno ÔÇô netko la┼że! La┼żu ili premijerka i glasnogovornik Ministarstva gospodarstva ili ministar Polan─Źec.

    Mogu─ça je pritom i opcija da je premijerka nesvjesno obmanula javnost jer su joj iz Ministarstva gospodarstva namjerno podvalili la┼żne podatke i ostavili je da se sama vadi iz la┼żi.

    ┼átovi┼íe, navodno je danas u Vladi izbio sukob ba┼í zbog tog pitanja. Naime, Ve─Źernji list danas je objavio da su Ekonerg i ÔÇťHrvoje Po┼żarÔÇŁ analize petogodi┼ínjeg poslovanja HEP-a dostavili Ministarstvu gospodarstva u roku od dva dana.

    Za analizu tolikog ugovora i najve─çim bi stru─Źnjacima trebalo puno vi┼íe vremena. To nam je potvrdio i du┼żnosnik Instituta ÔÇťHrvoje Po┼żarÔÇŁ koji se samo nasmijao na objavu da su analize obavljene. Dakle, u cijeloj pri─Źi ponovno netko la┼że.

    Situaciju je dodatno zamutio dekan zagreba─Źkog Ekonomskog fakulteta Darko Tipuri─ç koji je danas, ni─Źim izazvan, svim medijima poslao svoj prijedlog privatizacije HEP-a.
 
9/12/2009 - I radnici protiv Mravka: 'HEP se priprema za jeftinu privatizaciju'
Izvor - Nacional, 09. rujna 2009.
 
  • Posljednjih nekoliko tjedana tvrtka Hrvatska elektroprivreda u stalnom je fokusu javnosti. Negativni i afera┼íki kontekst prednja─Źi, gotovo da i nema dana kada barem jedna pri─Źa o lo┼íem, nezakonitom ili ┼ítetnom vi┼íegodi┼ínjem poslovanju rukovodstva hrvatskog energetskog poduze─ça ne iza─Ĺe na vidjelo.

    Izdvojeno mi┼íljenje ─Źlana Nadzornog odbora Jadranka Berlegija o stanju u HEP-u, koje je objavljeno na stranicama Nezavisnog sindikata radnika HEP-a, ilustrativni je pokazatelj da se nekad velika tvrtka nalazi u velikoj krizi - bilo da je rije─Ź o ekonomskom ili pak rukovodstvenom aspektu. U tom komentaru Berlengi me─Ĺu ostalim obrazla┼że za┼íto je sredinom lipnja ove godine odbio glasovati za 'prijedlog Odluke o prihva─çanju Godi┼ínjeg izvje┼í─ça Uprave o stanju Dru┼ítva i poslovanju HEP-Grupe u 2008. godini', te poja┼ínjava za┼íto me─Ĺu zaposlenicima postoje sve ve─çe sumnje da se HEP priprema za jeftinu privatizaciju.

    Po─Źev┼íi svoj osvrt ─Źinjenicom da je slu┼żbeno stanje HEP-a za 2008. godinu u ovom prijedlogu opisano u samo 5 i pol stranica, predstavnik radnika u HEP-ovom nadzornom tijelu nagla┼íava kako je nedopustivo bilo amenovati izvje┼í─çe za ─Źije je prou─Źavanje rok bio samo dva dana. "Cijelo godi┼ínje izvje┼í─çe o stanju Dru┼ítva za 2008.g. mo┼że se opisati kao lakonsko, povr┼íno, nepotpuno i neprihvatljivo za prezentiranje Nadzornom odboru. Ipak, moglo bi se zaklju─Źiti da Izvje┼í─çe o stanju Dru┼ítva, svojim sadr┼żajem, zaista oslikava stanje Dru┼ítva i u Dru┼ítvu", isti─Źe Berlengi, koji to potkrepljuje s primjerom iz izvje┼í─ça, u kojem smanjenje dobiti u 2008. od 450 milijuna kuna za razliku od 2007. godine nije nigdje konkretno obrazlo┼żeno.

    Osim povr┼ínog i nedore─Źenog financijskog stanja, u tom se kratkom izvje┼í─çu Uprave za pro┼ílogodi┼ínje poslovanje HEP-a nigdje ne spominje pitanje razvoja Dru┼ítva, dok su investicije Dru┼ítva opisane na jednoj stranici teksta, 'bez ijednog kvalificiranog podatka'. ┼áto se ti─Źe zaposlenika, o tom su resoru napisane ─Źetiri re─Źenice, bez prikaza stvarnog stanja zaposlenih i zapo┼íljavanja u Dru┼ítvu. "Rizici na tr┼żi┼ítu i Rizik likvidnosti koji su se tako negativno odrazili na poslovanje dru┼ítva u protekloj godini da im je trebalo posvetiti male studije, obrazlo┼żeni su lakonski i neutralno u samo tri odnosno ─Źetiri re─Źenice. Krajnje povr┼íno i nedostatno", stoji u izvje┼í─çu ─Źlana Nadzornog odbora.

    U drugom dijelu podu┼żeg osvrta, gdje komentira poslovanju HEP-Grupe, ─Źlan Nadzornog odbora u 13. se to─Źaka osvrnuo na brojne negativnosti u ovoj tvrtki. To se prvenstveno odnosi na zaka┼ínjele milijunske investicije HEP-a, nabujale i neobja┼ínjive tro┼íkove poslovanja nasuprot zna─Źajnom padu prihoda, nekompetentne kadrove koji vladaju tvrtkom te na sustavno otpu┼ítanje kvalitetnih visokopozicioniranih zaposlenika. Jedan od svakako najzanimljivijih detalja u izvje┼í─çu o HEP-Grupi jest pro┼ílogodi┼ínja bilanca poslovanja. U tom je izvje┼í─çu iskazana HEP-ova dobit od 31 milijuna kuna i to na sasvim dvojben na─Źin, a svakako protivan Direktivama Europske Unije. Naime, ┼żele─çi na sve na─Źine da rezultat poslovanja ne bude negativan, hrvatska je Vlada HEP-u donirala dionice JANAF-a, stoji u izvje┼í─çu. "Ove dionice svojom nominalnom vrijedno┼í─çu ne bi bile dostatne da HEP ostvari pozitivnu bilancu. ─îak ni najvi┼ía tr┼żi┼ína vrijednost, a nakon 26% porasta vrijednosti iznosila je 2.000,00 kuna po dionici, ne bi bila dostatna za pozitivnu bilancu. No zato postoji tzv. ÔÇ×fer" vrijednost dionica koja je procijenjena na 2.700,00 kuna po dionici ┼íto je kona─Źno HEP u─Źinilo pozitivnim", ka┼że se, izme─Ĺu ostalog u ovom izvje┼í─çu.

    Nadalje se napominje kako su tro┼íkovi poslovanja u pet godina narasli od 8 milijardi kuna na 11,6 milijardi kuna, te da sada┼ínjim poslovanjem HEP nije u stanju financirati teku─çe poslovanje - 'kako danas tako ni sutra'. "Da bi iz izuzetno te┼íkog ekomskog polo┼żaja do┼íli u samo te┼żak ekonomski polo┼żaj, a to zna─Źi svo─Ĺenje duga na 300 milijuna kuna i ka┼ínjenje u pla─çanju 60 dana, odlu─Źeno je odgoditi kapitalnu izgradnju, odgoditi kapitalne revitalizacije, smanjiti tro┼íkove odr┼żavanja i podi─çi kredita u ukupnom iznosu od 143 milijuna EUR. To zna─Źi da se preuzete kredite mo┼że vra─çati samo uzimanjem novih kredita. Ovakva poslovna politika vodi Dru┼ítvo u potpunu ovisnost o bankama - kreditorima", navodi se u izvje┼í─çu, prema kojem dobit od 250 milijuna kuna u prvom pologodi┼ítu 2009. godine nije dovoljna ni za podmirenje zna─Źajnijeg dijela duga iz pro┼íle godine.

    Ni┼íta bolje HEP ne stoji ni po pitanju investicijskih odluka. U tom se sektoru ne po┼ítuju nikakve procedure, pi┼íe Berlengi, pa se prioriteti u izgradnji objekata donose isklju─Źivo temeljem ocjena Uprave. "Niti jedan objekt iz plana investicija nije zavr┼íen na vrijeme. Nema obrazlo┼żenja za┼íto se kasni kao ni utvr─Ĺivanja odgovornosti za ka┼ínjenje. Rokovi zavr┼íetka radova se, kroz prezentaciju izvje┼í─ça o gradnji, pomi─Źu, onako usput. Tko ─çe i iz kojih sredstava vra─çati kredite koje su trebali vra─çati sami objekti da su zavr┼íeni na vrijeme?", pita se ─Źlan Nadzornog odbora. Iznosi pritom i jedan konkretan primjer - zapu┼ítenu poslovnu zgradu u sjedi┼ítu HEP-a, koja se uop─çe ne spominje u izvje┼í─çu, iako je posljednje dvije godine 'poluzatrpana gra─Ĺevinska jama'.

    U njegovom je komentaru iznesen i podatak da je tijekom proteklih pet godina u HEP-u smijenjeno 50 direktora, 'u ve─çini slu─Źajeva starih hepovaca s dugogodi┼ínjim pa i vi┼íedesetljetnim iskustvom, a da niti jednom od njih na kolegiju nije re─Źeno 'hvala'. ┼áto se ti─Źe samih kolegija direktora, Berlengi tvrdi kako se tamo uop─çe ne obrazla┼żu podnesena izvje┼í─ça, 'kao niti bilo ┼íto drugo'.

    "Na kraju moram konstatirati da unato─Ź te┼íkom ekonomskom polo┼żaju HEP-a, ekonomsko stanje nije prvi i najve─çi problem dru┼ítava HEP-Grupe. Prema gotovo jednoglasnom stajali┼ítu radnika i velikog dijela menad┼żmenta, najve─çi problem HEP-a su nestru─Źni i nekompetentni kadrovi na nizu vode─çih polo┼żaja u dru┼ítvima i funkcijama dru┼ítava HEP-Grupe. Op─çeprihva─çeno mi┼íljenje je da u HEP-u, trenutno, u velikom dijelu menad┼żmenta, caruje neznanje i nekompetentnost. Te┼íko ekonomsko stanje direktna je posljedica vi┼íegodi┼ínje katastrofalne kadrovske politike. Sigurnost sustava danas po─Źiva isklju─Źivo na iskusnim majstorima, monterima, uklopni─Źarima, voditeljima postrojenja i ostalim iskusnim stru─Źnjacima HEP-a koji stru─Źno i ─Źasno obavljaju svakodnevne zadatke. Ova ┼żilavost i otpornost sustava ima ograni─Źeno vrijeme trajanja koje neumitno isti─Źe. Potrebno je poduzeti mjere ozdravljenja dru┼ítava HEP-Grupe, dok to vrijeme jo┼í traje", stoji u izvje┼í─çu, u kojem se na kraju isti─Źe i kako 'sva zbivanja u HEP-u i oko HEP-a bude osnovanu sumnju me─Ĺu radnicima da se HEP priprema za jeftinu privatizaciju'. Zanimljivo je da je Berlengi ovaj osvrt poslao Upravi u studenom 2008.god. i u velja─Źi 2009.god. Iako su dakle u HEP-u slu┼żbeno upozoreni na brojne nelogi─Źnosti, do danas ni┼íta nisu poduzeli po pitanju ovih primjedbi.
 
9/12/2009 - Kosor pred HDZ-ovcima: Hoću podršku!
Izvor - Slobodna dalmacija, 09. rujan 2009.
 
  • Kako ne bi bilo javnih lobiranja i natezanja oko svake kune uo─Źi izrade novog prora─Źuna za 2010. godinu te da se ministri i koalicijski partneri ne bi razbacivali nemogu─çim obe─çanjima, a posebice kako bi sprije─Źila da joj iz vlastite stranke bacaju medijske klipove pod noge, predsjednica Vlade Jadranka Kosor ju─Źer je pozvala du┼żnosnike iz strana─Źkog vrha u Banske dvore.

    Prijetnja ostavkom
    Jasno im je dala do znanja kako od njih o─Źekuje apsolutnu podr┼íku. Tako─Ĺer je otvoreno rekla kako ne─çe tolerirati medijske informatore s la┼żnim podacima iz svojih redova i ne─çe dopustiti da prora─Źun bude samo kozmeti─Źka lakirovka zbog koje ─çe ona trpjeti udarce javnosti.

    Upravo zbog prora─Źuna odmah popodne sazvala je sastanak u Ministarstvu financija, gdje je razgovarala s ministrom Ivanom ┼áukerom i njegovim prvim suradnicima. Jo┼í tijekom jutra i me─Ĺu novinarima i me─Ĺu politi─Źarima pro┼íirila se informacija kako se ÔÇťne┼íto gadno kuha u HDZ-u i da ─çe premijerka podnijeti ostavku jer joj je dosta nelojalnosti suradnikaÔÇŁ.

    U prvom redu spominjao se ministar zdravstva Darko Milinovi─ç, koji je na sve na─Źine poku┼íao minirati izmjenu Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, te je problem ┼żelio rije┼íiti uredbom i barem tako na nekoliko mjeseci izbje─çi neugodnu saborsku raspravu.

    Navodno je premijerku dodatno razljutilo neto─Źno i nepravodobno izvje┼í─çe o radu HEP-a, zbog kojega je Vlada naknadno raspisala natje─Źaj za izradu dviju neovisnih studija o poslovanju HEP-a. Naime, premijerku je netko od suradnika obavijestio kako je analiza Energetskog instituta Hrvoje Po┼żar pokazala kako je sve regularno sa HEP-ovim trgovanjem elektri─Źnom energijom i odre─Ĺivanjem cijene struje, ┼íto se naknadno pokazalo neto─Źnim.

    Kako je to potvrdio i Goran Grani─ç, direktor Instituta, Vlada jest naru─Źila studiju kod tog instituta, ali rezultati studije jo┼í uop─çe nisu gotovi. Jedna od ┼ípekulacija ka┼że kako je zbog toga do┼ílo do velike sva─Ĺe izme─Ĺu premijerke i Damira Polan─Źeca, potpredsjednika Vlade, koji je navodno premijerki dao tu neto─Źnu informaciju. Sve te spekulacije koje su se cijelo jutro ┼íirile po Markovu trgu, popodne je demantirao glasnogovornik Vlade Zlatko Mehun.

    - Ma kakva ostavka?! O tome nema, niti je bilo govora! Premijerka je odgovorna i odlu─Źna dovr┼íiti posao koji je zapo─Źela - kazao je Zlatko Mehun.

    Isto tvrdi i glavni tajnik HDZ-a Branko Ba─Źi─ç, koji uvjerava kako nije bilo nikakvog opsadnog stanja u stranci ju─Źer, no na na┼í upit je li na sastanku bilo u┼żeg vodstva u Vladi, odgovara:

    - Pa ja sam svaki dan na nekom sastanku u Vladi!
 
9/12/2009 - Kosor: O privatizaciji HEP-a Vlada niti ne razmišlja
Izvor - Glas slavonije, 09. rujan 2009.
 
  • Vlada ne─çe privatizirati Hrvatsku elektroprivredu, potvrdila nam je to predsjednica Vlade Jadranka Kosor.

    Posljednjih tjedana sve ─Źe┼í─çe se spominje kao mogu─çnost da dr┼żava privatizacijom HEP-a prikupi novac u prora─Źun. ─îak je i Darko Tipuri─ç dekan zagreba─Źkog Ekonomskog fakulteta, nakon ┼íto je u javnost iscurio i njegov anga┼żman za HEP, ustvrdio da iza napada na ugovore Ekonomskog fakulteta s HEP-om stoji smi┼íljena akcija mo─çnog lobija koji ┼żeli privatizirati energetski sektor.

    O privatizaciji HEP-a se nakon dugo godina po─Źelo govoriti za drugog rebalansa prora─Źuna, a ─Źak su i neki HDZ-ovci tada neslu┼żbeno isticali kako bi privatizacija HEP-a zna─Źila vi┼íe novca u prora─Źunu. Takvu su mogu─çnost odbijali i ministar financija Ivan ┼áuker, ali i ministar gospodarstva Damir Polan─Źec ─Źije bi ministarstvo trebalo voditi taj postupak.

    Sada mogu─çnost privatizacije HEP-a odlu─Źno odbija i predsjednica Vlade.
    - Nitko u Vladi, pa tako ni ja, ne razmi┼ílja o privatizaciji HEP-a. Vladin je strate┼íki interes stabilnost opskrbe elektri─Źnom energijom i stabilnost cijena.
    Nema ni govora o privatizaciji HEP-a, kazala je za naš list premijerka Kosor.

    O privatizaciji doma─çe elektroprivrede po─Źelo se govoriti istovremeno kad je pokrenuta i privatizacija Ine. Vlada Ivice Ra─Źana donijela je u isto vrijeme zakon o privatizaciji te dvije tvrtke, a isticalo se kako ─çe izlazak HEP-a i Ine na burzu o┼żivjeti doma─çe tr┼żi┼íte kapitala.

    Zna─Źajna razlika u ta dva zakona bila je to ┼íto u slu─Źaju HEP-a nema prodaje 25 posto dionica strate┼íkom partneru, nego se po sedam posto prodaje braniteljima i gra─Ĺanima, te 15 posto javnom ponudom na burzi. Dr┼żava, stoji i danas u zakonu, zadr┼żava 51 posto dionica do ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Trebale su se prodavati dionice HEP grupe s time da je to poduze─çe prema zakonu moglo prodavati udjele u proizvodnji i opskrbi, ali je moralo zadr┼żati stopostotno vlasni┼ítvo u prijenosu i distribuciji dok Hrvatska ne postane ─Źlanica EU-a.

    Iako je zakon donesen prije sedam i pol godina u privatizaciju HEP-a nije se krenulo, no interesa za tu kompanije sigurno ima. Na┼íi sugovornici iz Vlade isti─Źu kako ta tvrtka ima najvi┼íe mogu─çnosti za razvoj, ─Źak vi┼íe od Ine i HT-a, i da ni jedna vlast ne smije donijeti odluku o po─Źetku privatizacije, a da o tome ne vodi ra─Źuna. Napominju i to da bi sada bio najnezgodniji trenutak s obzirom na cijene dionica na svjetskim burzama, te isti─Źu da Vlada sigurno ne─çe popustiti tko god ┼żelio kupiti HEP.
 
9/12/2009 - Tipurić: Prodajom HEP-a strancima došlo bi do otpuštanja radnika
Izvor - Business.hr, 09. rujan 2009.
 
  • S obzirom da je privatizacija Hrvatske elektroprivrede posljednjih nekoliko dana u sredi┼ítu medijskog interesa te interesa javnosti, Darko Tipuri─ç odlu─Źio je u priop─çenju za javnost pojasniti "za kakav se to─Źno model privatizacije HEP-a zala┼że zajedno s ostalim autorima studije izra─Ĺene u svrhu iznala┼żenja najboljeg rje┼íenja za privatizaciju HEP-a".

    "Privatizacijski model za HEP grupu mora se temeljiti na o─Źuvanju prednosti vertikalno integriranog poslovnog sustava, ┼íto zna─Źi da temeljne djelatnosti HEP-a trebaju trajno ostati integrirane, ┼íto je za hrvatske nacionalne interese bolje od ─Źesto prezentiranih ideja podjele HEP-a na skupinu vi┼íe ili manje autonomnih trgova─Źkih dru┼ítava", navodi Tipuri─ç u priop─çenju.

    Republika Hrvatska treba trajno, ka┼że on, zadr┼żati ve─çinski paket dionica HEP-a u svojem vlasni┼ítvu. Na taj na─Źin posti┼że se, dodaje, dostatan stupanj sigurnosti da ─çe sve djelatnosti HEP grupe ispunjavati svoje obaveze u javnom interesu. Tako─Ĺer se osigurava da interesi Republike Hrvatske budu trajno o─Źuvani jer se najva┼żnije odluke na razini HEP d.d. i drugih dru┼ítava u Grupi ne bi mogle donijeti bez dr┼żavne suglasnosti, ka┼że Tipuri─ç.

    "Manjinski dio dionica mora biti u vlasni┼ítvu umirovljeni─Źkih i braniteljskih fondova, kao i svih zaposlenika putem programa zaposleni─Źkog dioni─Źarstva, koji bi svim zaposlenicima omogu─çilo ostvarivanje jednakih prava na sudjelovanje u privatizaciji. Tek manji dio bilo bi pogodno ponuditi na hrvatskom tr┼żi┼ítu kapitala postupkom javne ponude svim zainteresiranima gra─Ĺanima Republike Hrvatske", ka┼że Tipuri─ç.

    Prodaja stranom investitoru vjerojatno bi, dodaje, dovela do znatnog otpu┼ítanja radnika i vjerojatno pove─çanja cijene elektri─Źne energije nad kojom dr┼żava vi┼íe ne bi imala izravne ingerencije. "Privatizacijska iskustva drugih zemalja pokazuju da se, u slu─Źaju gubitka kontrole od strane dr┼żave, prosje─Źna stopa otpu┼ítanja kre─çe izme─Ĺu 25% i 40%", obja┼ínjava Tipuri─ç.

    Sli─Źne modele treba primijeniti, ka┼że on, i na ona poduze─ça koja funkcioniraju u uvjetima prirodnog monopola i u strate┼íkim industrijama od nacionalnog interesa.

    Me─Ĺutim, sva druga poduze─ça u kojima dr┼żava jo┼í uvijek ima ve─çinske ili manjinske vlasni─Źke udjele, a koja posluju u konkurentskim uvjetima, uglavnom iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, trebaju biti privatizirana na transparentan na─Źin i u ┼íto kra─çem mogu─çem roku.
 
9/10/2009 - Standard&Poor's zadr┼żao kreditni rejting HEP-a
Izvor - Hina, 09. rujan 2009.
 
  • Agencija Standard&Poor's potvrdila je Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) ocjenu kreditnog rejtinga BB+ s negativnim izgledima, uz istovremeno ukidanje tzv. Credit Watch-a, izvijestili su danas iz HEP-a.

    Credit Watch obi─Źno se dodjeljuje kompanijama i dr┼żavama koje se pomnije prate, zbog mogu─çeg sni┼żenja rejtinga. Standard&Poor's u svom izvje┼í─çu navodi da je HEP osigurao, u velikom dijelu, potrebne izvore financiranja za ovu godinu. Osim toga, smanjen je plan investicija te HEP ostvaruje zacrtane u┼ítede na tro┼íkovima i planirana smanjenja radnog kapitala u cilju pobolj┼íanja likvidnosti i pobolj┼íanja fleksibilnosti bilance. Na dodjelu negativnog izgleda utje─Źu nezadovoljavaju─ça likvidnost HEP-a zbog potrebe prolongiranja kratkoro─Źnih kreditnih linija te negativni slobodni nov─Źani tokovi zbog investicijskih programa, kao i makroekonomska situacija u Hrvatskoj ─Źije daljnje pogor┼íanje mo┼że imati negativne u─Źinke na HEP.
 
9/10/2009 - Zetu direktora HEP-a posao bez natje─Źaja
Izvor - Jutarnji list, 08. rujan 2009.
 
  • Tvrtka EKO Energetski Konzalting iz Zagreba dobila je od HEP-a bez natje─Źaja posao gradnje vjetroelektrana vrijedan 20 milijuna eura godi┼ínje.

    Suvlasnik tvrtke EKO je Ante ─ćurkovi─ç, direktor HEP-ova Sektora za strategiju, planiranje investicija i korporativni razvoj.

    Time se HEP drugi put na┼íao u sukobu interesa. Najprije je odobrio gradnju vjetroelektrana konzorciju u kojem sudjeluje kao pratner (konzorciju CEMP ─Źiji su vlasnici HEP i Dalekovod), a onda je dodijelio posao gradnje jednom od svojih direktora i ─Źlanova Uprave. Premda je za dobivanje Prethodne elektroenergetske suglasnosti (PEEPS) ─ćurkovi─ç pribavio potrebne dozvole, u me─Ĺuvremenu je investicija zapela pa je tvrtku prepustio svom zetu.

    PEES je svojevrsna ÔÇťkoncesijaÔÇŁ na gradnju elektrovjetrenja─Źa koja se dodjeljuje po kriterijima koje je 2007. izradio HEP, a potom odobrio pomo─çnik ministra gospodarstva prometa i veza dr. sc. ┼Żeljko Tom┼íi─ç, sada ─Źlan Uprave HEP-a.

    Dokument ne propisuje provedbu me─Ĺunarodnog natje─Źaja. Odluku diskrecijskim pravom donosi HEP, a do sada su odluke donosili bez ijednog javnog natje─Źaja.
 
9/8/2009 - HEP: Bez natje─Źaja ─çe proizvoditi struje kao pola Kr┼íkog
Izvor - Jutarnji list, 07. rujan 2009.
 
  • Austrijsko-hrvatska tvrtka CEMP d.o.o. je od HEP-a bez natje─Źaja i propisanih kriterija u o┼żujku ove godine dobila Prethodnu elektroenergetsku suglasnost (PEES) na gradnju vjetroelektrana kapaciteta 100 MW. Kako je ista tvrtka u prosincu 2006. ve─ç dobila HEP-ovu suglasnost za gradnju vjetroelektrana od 40 MW, sada raspola┼że potencijalom od 140 MW. To je, za usporedbu, snaga ravna polovici nuklearke Kr┼íko.

    Verbund i Bewag najve─çi su proizvo─Ĺa─Ź i distrubuter elektri─Źne energije u Austriji, dok hrvatski monopolist HEP posljednjih nekoliko godina sura─Ĺuje s tvrtkom Dalekovod kao favoriziranim kooperantom kojem prepu┼íta ─Źak i naplatu svojih dugovanja.

    U krugovima hrvatskih energeti─Źara govori se da su sve ─Źetiri tvrtke sklopile posao stolje─ça. Poticajna cijena za elektri─Źnu energiju proizvedenu iz vjetroelektrana vi┼ía je od konvencionalno proizvedene. U Hrvatskoj ona iznosi 90 eura za Mwh, ┼íto je trenuta─Źno dvostruko vi┼íe od cijene na europskom tr┼żi┼ítu, i ubraja se me─Ĺu najve─çe u Europi. Po toj je cijeni povrat CEMP-ove investicije od 200 milijuna eura mogu─çe ostvariti u rekordnom roku od 6 do 8 godina. U idealnim uvjetima rada od 3000 sati godi┼ínje, po garantiranoj cijeni otkupa, konzorcij ─çe ostvarivati prihod od najmanje 35 milijuna eura godi┼ínje! Dr┼żava pritom ima obvezu otkupa proizvedene struje nekoliko godina unaprijed.

    Stoga nije ni ─Źudno ┼íto se investitori zainteresirani za elektroparkove u Hrvatskoj ÔÇťtukuÔÇŁ za dobre lokacije i neophodnu suglasnost HEP-a koja se, ina─Źe, odlukom Ministarstva gospodarstva iz sije─Źnja 2007. g. dobiva bez javnog natje─Źaja, iako je u pitanju prodaja ÔÇťjavnog dobraÔÇŁ i prirodni resurs RH. U Hrvatskoj je, od ukupno odobrene kvote od 331 MWh za elektri─Źnu energiju dobivenu iz elektrovjetrenja─Źa, koncernu SEMP dodijeljeno 40 MW, a potom mimo ukupno odobrene kvote i dodatnih 100 MWh.

    Snaga sunca neiskorištena

    Biznis s obnovljivim izvorima energije, po svemu sude─çi, postaje podru─Źje novog monopola u kojem se favorizira gradnja elektrovjetrenja─Źa (90 posto svih obnovljivih izvora u RH). S obzirom na stanje hrvatske elektroprivrede, taj ─çe monopol u skoroj budu─çnosti ugroziti onaj konvencionalnih proizvo─Ĺa─Źa el. energije koji dr┼żi HEP. U energetskim krugovima ve─ç se mo┼że ─Źuti spekulacija da zbog interesa nekih doma─çih i stranih lobija zainteresiranih za investiranje u elektroparkove HEP ugro┼żava vlastitu konvencionalnu proizvodnju elektri─Źne energije, prvo orijentacijom na uvoz, a onda i neracionalnim gubicima.

    Ve─çina zemalja u EU ima stroge propise o kvotama koje se dodjeljuju za poticanu proizvodnju el. energije putem obnovljivih izvora. Pri tome se pazi da ravnomjerno budu zastupljeni svi izvori: vjetar, sunce, biomasa... U Hrvatskoj se iz nekih razloga favorizira vjetar, ─Źija je kvota 331 MW, dok je sun─Źevoj energiji dodijeljena kvota od 1 MW. U Gr─Źkoj je kvota za sun─Źevu energiju 500 puta ve─ça (500 MW), a u Francuskoj poticajna kvota za vjetar ne prelazi 12 MWh po proizvo─Ĺa─Źu. Francuzi time stimuliraju male proizvo─Ĺa─Źe obnovljive energije, dok se veliki nadme─çu u tr┼żi┼ínoj utakmici.
 
9/8/2009 - Mra─Źna urota: privatizacija HEP-a nakon ulaska u EU
Izvor - Slobodna dalmacija, 07. rujan 2009.
 
  • Ne pripremamo privatizaciju HEP-a, pogotovo takvo ne┼íto ne radimo daleko od o─Źiju javnosti, poru─Źeno nam je ju─Źer u Ministarstvu gospodarstva.


    Izjave dekana Ekonomskog fakulteta Darka Tipuri─ça da se mo─çan lobi zainteresiran za kupovinu HEP-a obra─Źunava sa onima poput njega koji se protive privatizaciji energetskog sektora, glasnogovornik Ministarstva gospodarstva Tomislav Mazal nije htio komentirati.

    Dekan Tipuri─ç optu┼żio je ju─Źer neimenovani mo─çni lobi koji ┼żeli privatizirati HEP da je pripremio medijsku harangu protiv fakulteta i njega.

    Tipuri─ç je otkrio da je Ekonomski fakultet izradio studiju o HEP-u prema kojoj bi privatizacija te tvrtke bila najgora mogu─ça odluka s nesagledivim posljedicama i tako je fakultet, tvrdi, do┼íao na ni┼ían lobija koji ┼żele brzu privatizaciju tog sektora.

    - Do┼żivljavam i prijetnje zbog stava o HEP-u. Sigurno se ne radi o stvarima koje stoje samo u zraku. Jaki su to i opasni lobiji, vrlo opasni - poru─Źio je Tipuri─ç uz napomenu kako su iznosi vezani za suradnju s HEP-om neistiniti pa najavljuje tu┼żbe za klevetu.

    Ameri─Źki interes

    Dodao je kako se mo─çnim lobijima zamjerio i zbog protivljenja privatizaciji INE, kao i zbog zalaganja za radni─Źko dioni─Źarstvo i za izbacivanje ministara i politi─Źara iz nadzornih odbora poduze─ça.

    Ina─Źe, Zakon o privatizaciji HEP-a donesen je prije sedam godina i od tada gotovo da se uop─çe nije odmaklo na privatizaciji kompanije.

    - Stav je i uprave i sindikata da nije vrijeme za privatizaciju, pa i za prodaju dionica radnicima pod povoljnim uvjetima - ka┼że predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko ─îorak. Za ─îorka dovo─Ĺenje u vezu posljednjih afera u tvrtki s njezinom privatizacijom nije iznena─Ĺenje.

    - Ne smije se, me─Ĺutim, smetnuti s uma da u Hrvatskoj postoje energetski lobiji koji su vrlo jaki i kojima nije u interesu jak HEP. Ti lobiji zastupaju interese energetskih tvrtki iz inozemstva - ocjenjuje predsjednik HES-a. ─îorak podsje─ça da je na hrvatskom tr┼żi┼ítu ve─ç bio prisutan ameri─Źki ENRON, a upravo iz SAD-a, navodi, opet se iskazuje interes za HEP.

    Na osnovi sadašnjih strujanja u HEP-u i oko njega Čorak procjenjuje kako privatizacije te kompanije neće biti najmanje do 2011. Pritom upozorava kako će se naglim privatizacijskim odlukama o HEP-u radnici suprotstaviti svim silama.

    Prema pripadaju─çem zakonu, sve je u rukama Vlade kad je u pitanju mo┼żebitna prodaja HEP-a. Predvi─Ĺeno je, isto tako, da se prete┼żito dr┼żavno vlasni┼ítvo u HEP-u od 51 posto odr┼żi sve do ulaska Hrvatske u EU, nakon ─Źega bi sve dionice pre┼íle u privatne ruke.

    Opasnost za dr┼żavu
    Svoje neimenovane protivnike dekan Tipuri─ç je upozorio kako se njega mo┼że maknuti, ali da ima jo┼í stru─Źnjaka na fakultetu i izvan njega koji o privatizaciji HEP-a misle isto ┼íto i on. Moji i problemi fakulteta, zaklju─Źio je, po─Źeli su kada se pro─Źulo da je zaklju─Źak na┼íe studije o HEP-u da se kompanije ne smije prodavati zbog energetske samostalnosti dr┼żave.
 
9/8/2009 - Darko Tipuri─ç: ┼Żrtva smo lobija koji ┼żeli privatizirati HEP
Izvor - Ve─Źernji list, 07. rujan 2009.
 
  • S dekanom zagreba─Źkog Ekonomskog fakulteta Darkom Tipuri─çem razgovarali smo nakon dana┼ínje konferencije za medije na kojoj je opovrgnuo da je Hrvatskoj elektroprivredi za astronomske svote prodavao ugovore koji se mogu besplatno prona─çi na internetu.

    Na konferenciji za tisak jasno je i glasno ustvrdio da ga napadaju lobiji koji ┼żele privatizirati HEP, i to zato ┼íto se izra─Ĺuju─çi studiju o privatizaciji HEP-a zauzeo protiv komadanja i prodaje te tvrtke. Za razliku od tiskovne konferencije na kojoj je udarao ┼íakom o stol, govorio o sebi u tre─çem licu, vikao i na pitanje odgovarao protupitanjima, u dvorani za sastanke dekanata sjedio je umoran, tih i moglo bi se re─çi slomljen ─Źovjek. Kakva promjena u samo deset minuta!

    Nekoliko je afera koje se vezuju uz Ekonomski fakultet, a najnovija je ona vezana uz HEP. Kako je Ekonomija uop─çe dobila posao za izradu menad┼żerskih ugovora za HEP?

    Ponuda Ekonomskog fakulteta nije bila za sastavljanje menad┼żerskih ugovora nego za procese savjetovanja. Definitivno iznos koji se navodi u medijima nije to─Źan ÔÇô od 180 do 380 tisu─ça kuna. Ti poslovi bili su ra─Ĺeni kad je u pripremi bio izbor nove uprave. Kakve su u kona─Źnici oni dobili ugovore to mi na Ekonomskom fakultetu nemamo pojma. U tom su poslu sudjelovali i na┼íi profesori trgova─Źkog prava. Nikakve ┼íprance s interneta nisu postojale. To je smije┼íno.

    Koliko je HEP na koncu platio taj posao? Bila su dva odvojena posla, jedan vrijedan 60 tisu─ça, a drugi 65 tisu─ça kuna. Prvi je bio vezan uz savjetovanje o praksi menad┼żerskih ugovora, a drugi uz osvrt na ulogu i odgovornosti uprave s obzirom na pla─çe i naknade, a vezano uz ugovorne nacrte. Toliki je iznos naplatio Ekonomski fakultet.

    Kako se taj novac dijeli?

    Imamo pravilnik o raspodjeli sredstava. Kad zaklju─Źimo neki projekt, automatizmom ide 15 posto za razvitak djelatnosti Ekonomskog fakulteta, ostatak je za tro┼íkove izrade projekta. U to spadaju autorski honorari, ali i niz drugih poslova koji su bitni za projekt. Osobno sam, vjerujte mi, uzeo, ne uzeo nego dobio minimalne iznose. Za konkretan vam posao ne─çu re─çi koliko sam primio jer je to dio poslovne tajne, ali to je doista minimalan iznos.

    Spomenuli ste na tiskovnoj konferenciji da vas napadaju jer ste se u studiji o privatizaciji HEP-a usprotivili komadanju i prodaji te tvrtke?

    Ako se HEP raskomada, dr┼żavi ─çe ostati samo prijenos energije i netko ─çe drugi raspolagati na┼íim energetskim resursima. Ta je studija napravljena prije pet godina, no tada nije bilo vrijeme da se izlazi u javnost sa zaklju─Źcima te studije. Oni su po─Źeli u stru─Źnu javnost izlaziti na po─Źetku ove godine. Ulazak nekih investitora i preuzimanje elektroprivreda u susjedstvu uzrokovao je raspad samostalnosti. To dakako ne zna─Źi da je HEP dobra tvrtka nego da je nu┼żno da ostane u dr┼żavnom vlasni┼ítvu. Sami mo┼żete procijeniti tko mo┼że biti protiv toga.

    Recite vi tko je protiv toga. Govorite o mo─çnim lobijima, ali ih ne imenujete. Mo┼żete sami poku┼íati istra┼żiti. Postoje interesne skupine koje ┼żele prodaju HEP-a da bi zavladale hrvatskim energetskim sektorom.

    Mo┼żete li makar malo preciznije re─çi tko je u tim lobijima koji ┼żele preuzeti HEP?

    I doma─çi i strani, i politi─Źki su i ekonomski interesi uklju─Źeni. Postoje sna┼żni lobiji koji ┼żele privatizirati HEP. Sje─çate li se Enrona, je li tada trebalo privatizirati HEP? To nisu sitni igra─Źi, nego veliki igra─Źi i sigurno imaju svoje ekspoziture u Hrvatskoj. Morate me shvatiti da ih ne mogu imenovati, ne smijem zbog samoga sebe. Nije problem utu┼żivanja.

    Bojite se za svoju egzistenciju?

    Ja se bojim za svoje zdravlje. Strah me je onoga ┼íto mi se mo┼że dogoditi zbog toga.

    Ne razumijem. Bojite se da ─çete se razboljeti?

    Bojim se za sebe. Osobito ako bih vam rekao svoje slutnje. Pokušajte razumjeti moju poziciju.

    Jeste li ikada predlo┼żili upravi HEP-a kako da pobolj┼ía svoje poslovanje?

    Jesam, ne smijem govoriti o detaljima. Predlo┼żio sam im radikalne organizacijske promjene.

    Educirali ste i HEP-ove menad┼żere?

    Na tr┼żi┼íte smo ponudili program korporativnog upravljanja za ─Źlanove nadzornih i upravnih odbora. Svatko se mogao na taj program mogao prijaviti. Po broju polaznika taj je program bio izrazito uspje┼ían. Provodili smo ga sa splitskim Ekonomskim fakultetom. Bilo je i HEP-ovih polaznika, ali i mnogo ljudi iz privatnih poduze─ça. Nismo ta program radili isklju─Źivo za HEP.
 
9/8/2009 - Tipuri─ç: Suradnja Ekonomskog fakulteta i HEP-a zakonita
Izvor - Poslovni dnevnik, 07. rujan 2009.
 
  • Dekan zagreba─Źkoga Ekonomskog fakulteta Darko Tipuri─ç najavio je danas da ─çe tu┼żbom odgovoriti na medijske napise koji ga prozivaju za financijske malverzacije s Hrvatskom elektroprivredom (HEP) te ustvrdio da iza svega stoje mediji i poslovni lobiji koji ┼żele privatizirati energetski sektor.

    "Suradnja s HEP-om u potpunosti je zakonita, a pritisci su po─Źeli nakon javno izre─Źenog stava da Hrvatska mora ostati energetski neovisna i da se HEP ne smije privatizirati ili rascjepkati", rekao je Tipuri─ç na konferenciji za novinare. Vidljivo uzrujan i lupaju─çi ┼íakom o stol pozvao je novinare da se pozabave tom tematikom, isti─Źu─çi da zagovornike privatizacije HEP-a nije te┼íko prona─çi.

    Ipak, na ─Źesta novinarska pitanja nije ┼żelio otkriti o kojem je lobiju rije─Ź "jer je to utu┼żivo". Komentiraju─çi poslove Ekonomskog fakulteta s HEP-om Tipuri─ç je rekao da je rije─Ź o suradnji kakvu taj fakultet ima s mnogim drugim institucijima za koje izra─Ĺuje stru─Źne studije, ekspertize i programe.

    Medijske napise da je suradnjom s tom javnom tvrtkom zaradio stotine tisu─ça kuna nazvao je bezo─Źnim la┼żima zbog kojih ─çe, kako je rekao, podnijeti kaznene prijave. "┼Żao nam je ┼íto se na┼ía suradnja do┼żivljava kao ne┼íto negativno. Zar bi bilo bolje da su hrvatske tvrtke za takav posao anga┼żirale strane konzultante?" upitao je Tipuri─ç.

    Smije┼ínima je nazvao i tvrdnje objavljene u medijima po kojima su HEP-u po 50.000 eura napla─çivali ugovore skinute s interneta. "Svoj smo posao obavili transparentno i kvalitetno, on je rezultat rada uva┼żenih stru─Źnjaka s vi┼íe podru─Źja i fakulteta, a sva je dokumentacija predana na uvid nadle┼żnim slu┼żbama", ustvrdio je Tipuri─ç.

    Dodao je kako je i iz dokumenata koje je fakultet nakon medijskih napisa predao USKOK-u vidljivo da je "sve ┼íto su radili ─Źisto te da za sve postoje valjane pravne osnove". Dekan Ekonomskog fakulteta opovrgnuo je tvrdnje da je dijelio certifikate za ─Źlanove nadzornih odbora, isti─Źu─çi da je bio jedan od prvih koji se zauzimao za to da politi─Źare na tim mjestima zamijene profesionalci.

    Tipuri─ç nije ┼żelio komentirati su─Ĺenje u slu─Źaju "Indeks" u kojem je zbog prodaje ispita optu┼żeno devet profesora Ekonomskog fakulteta. Rekao je samo da ─çe uprava fakulteta kazniti one koje sud proglasi krivima.
 
9/7/2009 - Parkiralište za radnike HEP-a
Izvor - HES, 04. rujan 2009.
 
  • Po┼ítovani g. Doko,

    Temeljem zahtjeva radnika HEP-a d.d., HEP . Operatora prijenosnog sustava i ostalih zaposlenika na lokaciji ul. grada Vukovara i Kupska obra─çam Vam se s ovim zahtjevom.

    Naime , evidentno je da dobar dio spomenutih radnika na posao dolazi vlastitim automobilom i problem je parkirališta za radnike HEP-a. Prije nekoliko godina u krugu sjedišta HEP-a bilo je dovoljno mjesta i za radnike , kao i za stranke. Poseban problem predstavljati će još jedna nova okolnost , a to je da Zagrebparking d.o.o. od 1. listopada 2009. godine uvodi nove zone parkiranja u okolici HEP-a ( Vrbik i sl. ).

    Ukoliko pretpostavimo da ─çe nova zona za parkiranje biti ÔÇ×druga zona ÔÇ× s cijenom od 7,00 kuna za sat parkiranja , radnici HEP-a bi za eventualno parkiranje s naplatom trebali izdvojiti za mjesec dana cca. 1.200,00 kuna.

    Obzirom na zapo─Źetu, a nedovr┼íenu gradnju podzemnih gara┼ża i poslovnog tornja HEP-a , predla┼żemo da se privremeno uz minimalne tro┼íkove nasipanja uredi parkirali┼íni prostor izme─Ĺu zgrade u Vukovarskoj i ÔÇ× VagonaÔÇť na prostoru koji ne ugro┼żavaju oborinske vode u zimskom periodu.
    Tako ure─Ĺen prostor koristili bi isklju─Źivo radnici HEP-a. Smatramo da smo kao ozbiljna tvrtka du┼żni voditi ra─Źuna i o malim zahtjevima radnika.

    S poštovanjem,

    Predsjednik HES-a:
    Dubravko ─îORAK,v.r.
 
9/7/2009 - TAJNA POZADINA afere Mravak: HDZ-ov rat za HEP-ove milijarde
Izvor - Nacional, 01. rujan 2009.
 
  • Sve u─Źestaliji medijski napisi o navodnom ┼ítetnom poslovanju Hrvatske elektroprivrede posljedica su velikog sukoba koji postoji unutar vladaju─çe stranke oko prevlasti u najve─çoj hrvatskoj dr┼żavnoj kompaniji.
    Odlaskom Ive Sanadera mo─çni pojedinci unutar HDZ-a odlu─Źili su preuzeti vlast unutar HEP-a i u ┼íto kra─çem roku tu tvrtku pripremiti za privatizaciju. Prvi korak u tom planu je javna diskreditacija i smjena Ivana Mravaka, ─Źelnog ─Źovjeka kompanije i glavnog protivnika ideje privatizacije nacionalnog energetskog poduze─ça.

    Upravo zato Mravakovu poziciju trebao bi naslijediti Damir Begovi─ç, nekada┼ínji predsjednik Uprave HEP-a, ina─Źe poznat kao jedan od zagovornika ideje privatizacije kompanije i dugogodi┼ínji lobist njema─Źke energetske kompanije RWE u Hrvatskoj. Uz Begovi─ça, klju─Źni utjecaj na budu─çe poslovanje kompanije dobio bi i Kre┼íimir ─ćosi─ç, saborski zastupnik HDZ-a i aktualni ─Źlan Nadzornog odbora HEP-a. To je Nacional doznao iz krugova bliskih vrhu Vlade, a prema tim informacijama, Begovi─ç i ─ćosi─ç glavni su eksponenti HDZ-ove frakcije koja je tijekom proteklih tjedana vr┼íila jak pritisak na premijerku Jadranku Kosor kako bi ona pokrenula proceduru Mravakove smjene.
 
9/7/2009 - Mravak vjeruje da ─çe istrage pokazati kako HEP uredno posluje
Izvor - Poslovni dnevnik, 05. rujan 2009.
 
  • "HEP vrlo dobro posluje, svi parametri su dobri. Nadam se da ─çe sve istrage pokazati da su ipak ljudi u HEP-u i Uprava korektno poslovali, vukli korektne poslovne poteze. A nakon toga ─çe vlasnik HEP-a odlu─Źiti i o meni. Ja imam dovoljno snage da dalje 'vu─Źem' HEP i da on do kraja ima jo┼í ve─çu dobit", izjavio je Mravak u razgovoru za Dnevnik HTV-a na upit razmi┼ílja li o ostavci.

    Mravak je potvrdio da se u HEP-u vode istrage, ali ka┼że da dr┼żavno odvjetni┼ítvo i USKOK nisu mjesecima u HEP-u. "Otprije mjesec i ne┼íto dana dobili smo dopis dr┼żavnog odvjetni┼ítva u vezi s kupnjom struje. Uredno smo se odazvali, dostavili svu dokumentaciju, sura─Ĺujemo sa svim institucijama", kazao je Mravak.

    Potvrdio je da se, osim slu─Źaja kupnje struje, istrage vode u jo┼í nekim predmetima. Napise da je HEP o┼íte─çen za vi┼íe od milijardu kuna kupnjom struje po vi┼íim cijenama, iako je cijena poslije jako pala, ─Źelni ─Źovjek HEP-a je nazvao neto─Źnim i da su brojke preuveli─Źane. Istaknuo je da se tim modelom struja kupuje ve─ç dugo godina, svake godine s pozitivnim rezultatom.

    "To─Źno je da je na┼íe dru┼ítvo Trgovina d.o.o. u svibnju pro┼íle godine predlo┼żilo kupnju na godi┼ínjoj razini za idu─çu godinu i u tom kontekstu smo mu dali odobrenje na Nadzornom odboru i Upravi", kazao je Mravak. Dodao je da je proveden javni natje─Źaj, poslan je na 40-ak adresa, javilo se njih 15-ak i oni koji su dali najni┼żu cijenu za potrebnu snagu dobili su natje─Źaj.

    Koliko je to─Źno HEP izgubio, Mravak nije mogao re─çi, ve─ç da ─çe se to vidjeti na kraju godine. Sada kupujemo na mjese─Źnoj i tjednoj razini, pa ─çemo vidjeti koliko je ┼íto stajalo, objasnio je.

    Upitan za najnoviju aferu, o kojoj pi┼íu mediji, da je tvrtku o┼ítetio za 300 milijuna kuna kupiv┼íi od Hrvatskih autocesta (HAC) trafostanice uzdu┼ż autocesta iako je znao da ih ne─çe mo─çi vlasni─Źki uknji┼żiti, Mravak je kazao da, kad su sklapali taj ugovor 2006., nisu znali da se ne mo┼że provesti.

    Objasnio je da su HAC i HEP sklopili ugovor jer je HAC tra┼żio energetsku suglasnost, a HEP odobrio, jer je trebalo poja─Źati postoje─çu i izgraditi novu mre┼żu zbog sigurnosti napajanja.

    "HAC je imao ve─çi tro┼íak jer su morali graditi te objekte, koji su poslije koristili i HEP-u za priklju─Źak novih kupaca i za budu─çi razvoj. U tom kontekstu HAC je predlo┼żilo HEP-u da sve objekte predaju u vlasni┼ítvo HEP-a, a da za dio sredstava koji su oni financirali HEP njih od┼íteti", rekao je.

    Dodao je da u sporazumu stoji klauzula o op─çem dobru, da se HAC obvezao da se preko nadle┼żnog ministarstva izmijeni Zakon o javnim cestama. "Ako se iz bilo kojeg razloga ne─çe mo─çi provesti taj sporazum, HEP, po ─Źlanku tog sporazuma, mo┼że vratiti ta sredstva", ustvrdio je.
 
9/7/2009 - Mravak ponovno uhva─çen u la┼żi, znao je da kr┼íi zakon!
Izvor - Ve─Źernji list, 06. rujan 2009.
 
  • U ju─Źera┼ínjem Dnevniku HTV-a Mravak je ustvrdio kako nije znao da kr┼íi zakon kupuju─çi za 300 milijuna kuna elektroopremu od HAC-a znaju─çi da HEP ne─çe mo─çi uknji┼żiti vlasni┼ítvo.

    U manje od tri tjedna Ivan Mravak, predsjednik uprave HEP-a, uhva─çen je u la┼żi poku┼íavaju─çi odgovoriti na tekstove iz Ve─Źernjeg lista.

    Prvi je put lagao u demantiju kojim je poku┼íao osporiti da je vlasnik dijela milijun eura vrijednih nekretnina te da nije prijavljen u Vukovaru. Ve─Źernji list sve ove la┼żi ve─ç je prije osporio sudskim dokumentima.

    U ju─Źera┼ínjem Dnevniku HTV-a Mravak je ustvrdio kako nije znao da kr┼íi zakon kupuju─çi za 300 milijuna kuna elektroopremu od HAC-a znaju─çi da HEP ne─çe mo─çi uknji┼żiti vlasni┼ítvo.

    Mravak je kazao da nije znao kako je taj ugovor neprovediv. No, dva dokumenta, Sporazum i dopis DORH-a koje Ve─Źernjak posjeduje, pokazuju da Mravak ne govori istinu. ─îlanak 6 Sporazuma jasno navodi da ─çe HAC izlobirati promjenu Zakona o javnim cestama kako bi HEP mogao upisati vlasni┼ítvo.

    Jo┼í i vi┼íe govori nam dopis DORH-a iz 2004. u kojem Odvjetni┼ítvo obavje┼ítava HEP i HAC da ne mogu sklopiti ┼żeljeni posao. I HEP i HAC znali su, dakle, da kr┼íe zakon, no ugovor su svejedno potpisali.
 
9/7/2009 - Gube na struji, a upravljaju s 23 odmarališta
Izvor - Jutarnji list, 06. rujan 2009.
 
  • U devet mjeseci ova je tvrtka u gubitku 30 milijuna eura. Direktora zbog lo┼íeg poslovanja ispituje USKOK. Reklo bi se da im s osnovnom djelatno┼í─çu ne ide dobro i da ne┼íto treba u─Źiniti. Da po─Źnu s rasprodajom skupih zgrada uz more?

    Ljeti posluju poput Gorana ┼átroka. Zapravo, dubrova─Źki hotelijer mo┼żda bi mogao i pozavidjeti njihovoj smje┼ítajnoj ponudi diljem Jadrana, u kojoj u ljetnim mjesecima u┼żivaju elektri─Źari, monteri dalekovoda, direktori HEP-ovih podru┼żnica...

    Da se kojim slu─Źajem mogu otisnuti na tr┼żi┼íte, pa barem dio ponude oglasiti u nekoj turisti─Źkoj agenciji, njihova bi odmarali┼íta, apartmani i bungalovi - ┼íto se prote┼żu od Barbarige na sjeveru do Makarske na jugu - mogli za koji postotak pobolj┼íati hrvatske turisti─Źke rezultate.

    Doduše, morali bi ih prvo malo urediti.

    Imaju oni ponudu i za sve koji ne vole more: ako vam odvi┼íe smeta jako sunce i multijezi─Źno dobacivanje turista, ako vam je naporna buka iz dalmatinskih konoba i ako vam smrde kuhinje ribljih restorana - izvolite u sobe na ┼áoderici pored Koprivnice.

    Dobrodo┼íli u ÔÇťHEP d.o.o. - Odmor i rekreacijaÔÇŁ!

    U bogatoj ponudi - ─Źak 23 odmarali┼íta.

    U Gajcu 21 apartman s vrtovima i balkonima, u Pako┼ítanima 152 le┼żaja u tri samostoje─ça objekta, tik uz more i s mogu─çno┼í─çu parkinga, u Preku sedam ─Źetverokrevetnih apartmana s mini kuhinjama, udaljenih jedva 200 metara od gradskog kupali┼íta.

    ÔÇśTu je jako lijepoÔÇÖ

    Posebna pogodnost - mogu─çnost pla─çanja u 6 obroka. Dospije─çe prvog obroka: tek po povratku s ljetovanja! Samo se ovog ljeta u HEP-ovim sun─Źanim oazama odmaralo 1400 radnika. Sa sobom su poveli najmilije: supruge, djecu, neki ─Źak i roditelje, jer im to omogu─çuje HEP-ov pravilnik. Odmarali┼íta su, onako, kao velike familije. Kad u objektima nema voditelja, i gosti se rado javljaju na telefone.

    - Joj, gospo─Ĺo, nemojte mene ni┼íÔÇÖ pitati, mi smo vam tu turisti - odgovara starija gospo─Ĺa koja nam se javila na telefon u odmarali┼ítu u Vodicama.

    Pitamo je ipak malo o ljetovanju, kakav je smještaj?

    - Jako je ovdje lijepo. Sve je ─Źisto i uredno, stvarno o svemu vode brigu. Ali, eto, trenutno nema nikoga od voditelja pa sam se ja javila - poja┼ínjava nam.

    Ka┼że kako u tom istom odmarali┼ítu u Vodicama ljetuje ve─ç godinama, niti ne pamti koliko. Suprug joj je nekada radio u HEP-u, sada je umirovljenik. A za penzionere te megatvrtke - dodatne pogodnosti! Pla─çaju samo 50 posto od cijene, u glavnoj sezoni odmora. Nazvali smo i jedno od ─Źetiri odmarali┼íta koliko ih HEP ima u Biogradu. Nije to, ka┼żu, ba┼í neki luksuzni smje┼ítaj, ali za HEP-ovce je, sla┼żu se, dobro.

    ÔÇśMalo smo pokre─ŹiliÔÇÖ

    - Jedva je ove godine stiglo ne┼íto malo boje pa smo zidove pokre─Źili. Dva odmarali┼íta su potpuno zapu┼ítena i izvan funkcije, a ova druga dva se koriste. Ma ─Źujte, to vam je ipak znatno jeftinije nego da ljudi idu pla─çati preko nekakvih agencija. Ve─çina ih ovamo dolazi godinama pa su se ljudi navikli. Radnici u┼żivaju, ali najvi┼íe se ipak odmore njihove ┼żene jer ne moraju kuhati - pri─Źaju nam u odmarali┼ítu.

    Zimi su vrata svih odmarališta zatvorena. Voditelji ih dolaze redovito obići i provjetriti, ali nitko ih ne koristi.

    ÔÇśLijepe su ovo lokacijeÔÇÖ

    Pitamo ih o poslovanju, ka┼żu da posluju na pozitivnoj nuli.

    - Nismo na gubitku, ali nije da se ba┼í ne┼íto zaradi. Te┼íko je to, godinama nije nikaj ulagano, a ve─çina objekata je stara i preko 20 godina. Ali lijepe su to lokacije, neka odmarali┼íta su uz obalu, uz more i pla┼że, zgodno je - zadovoljno obja┼ínjavaju.

    Ta HEP-ova ljepota tik uz more, prema procjenama stru─Źnjaka za nekretnine s kojima smo razgovarali, vrijedi najmanje 11,5 milijuna eura.

    Samo jedan, najve─çi objekt, onaj u Pako┼ítanima, s 52 sobe i 152 le┼żaja, sugovornici su nam procijenili na milijun i pol eura.

    Smje┼íteno je prakti─Źno u moru, ima parkirali┼íte, svaka soba ima kupaonicu, a u hladu dvori┼íta nekoliko je betonskih stolova za stolni tenis i jo┼í maleno dje─Źje igrali┼íte. Ukratko, pravi mali hotel.

    Vrijednost drugog objekta, odmarali┼íta u Preku, stru─Źnjaci pak procijenjuju na milijun i dvjesto tisu─ça eura. Toliko bi, naime, na tr┼żi┼ítu vrijedilo apartmansko odmarali┼íte na Ugljanu s dnevnim sobama, sanitarnim ─Źvorovima, mini kuhinjama...

    No ta ljetna prebivališta za umorne radnike Hrvatske elektroprivrede samo su mali dio bogate imovine tog mastodonta.

    Koliko imate stanova?

    Prema posljednjem financijskom izvješću HEP-a, imovina te tvrtke, s nekretninama, postrojenjima i pogonima, 31. prosinca 2008. bila je procijenjena na 66 milijardi kuna.

    Osim postrojenja i pogona, ┼íto je ipak najve─ça HEP-ova vrijednost, i odmarali┼íta koja ovdje opisujemo, HEP posjeduje i veliki broj stanova. Ali, to─Źan broj odbijaju otkriti.

    Jedino ┼íto smo o tim stanovima uspjeli prona─çi u njihovim slu┼żbenim dokumentima jesu ÔÇťpotra┼żivanja od prodaje stanova raznih ovisnih dru┼ítava HEP-aÔÇŁ, a to je iznos od 47 milijuna kuna.

    Rastrošna uprava

    To je novac koji HEP još treba dobiti od stanova koji su bili u njegovom vlasništvu, a za koje je odobren otkup djelatnicima te tvrtke. Te svoje stanove uprave HEP-a velikodušno su dijelile nekim svojim zaposlenicima. Dobio ga je i Tomo Galić, koji je danas predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije, koja bi trebala nadzirati rad HEP-a.

    Dva stana iz HEP-ova fundusa dobio je i predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak, kojega USKOK i Dr┼żavno odvjetni┼ítvo trenuta─Źno provjeravaju zbog sumnji da je lo┼íim poslovanjem tu dr┼żavnu tvrtku o┼ítetio za 1,7 milijardi kuna. Mravak je sa suprugom Ru┼żom, koja tako─Ĺer radi u Elektri, dobio stan u Miramarskoj ulici, blizu hotela Internacional, vrijedan oko 250 tisu─ça eura.

    Prvi je stan, me─Ĺutim, od iste tvrtke dobio 15 godina ranije. Rije─Ź je o manjem stanu vrijednom 220 tisu─ça eura. Oba stana dobio je iako je bio prijavljen na adresu u rodnom Vukovaru, gdje ve─ç posjeduje ku─çu vrijednu 100 tisu─ça eura.

    U posljednjih devet mjeseci poslovanja HEP je na gubitku 30 milijuna eura zbog neprera─Ĺenih 500 milijuna kilovatsati elektri─Źne energije. Tako─Ĺer, u istom je razdoblju rejting HEP-a pao tri puta na svjetskom tr┼żi┼ítu. Rastro┼ína uprava od po─Źetka godine ─Źak je tri puta poskupila struju. 400 tisu─ça eura utro┼íili su na nabavku novih limuzina A6 koje su dodatno opremili za jo┼í 150 tisu─ça kuna.

    Prodati ili ne

    Struja je poskupljivala, gubici su rasli, oni su kupovali limuzine, a radnike, za utjehu, slali u klimave kreveta diljem Jadrana. Kakva pijana tvrtka... Ho─çe li, nakon istrage USKOK-a i policije, Vlada prisiliti HEP da svoje gubitke zakrpa prodajom dijela imovine koja im uop─çe ne slu┼żi za djelatnost?

    Posebno vrijednim na┼íi sugovornici procijenjuju HEP-ov kompleks u Velikoj, u Slavoniji. Tamo je tvrtka 2005. godine otvorila Nacionalno obrazovni centar, za edukaciju radnika za poslove s visokim naponom. Centar broji ─Źetiri objekta s 31-om dvokrevetnom sobom, restoranom, sanitarnim ─Źvorovima, dvije sale, skladi┼ítima, kotlovnicom, opremljenim laboratorijem, poligonom, kancelarijama... Stru─Źnjaci za nekretnine ka┼żu: vrijednost je najmanje milijun i pol eura.

    Jedan sugovornik dobro upoznat s poslovanjem HEP-a rekao nam je kako uop─çe nije ─Źudno da jedan takav privredni gigant posjeduje niz nekretnina na obali i u unutra┼ínjosti.

    - Shva─çate, HEP je nastao od 112 OOUR-a diljem Hrvatske, svaki od njih imao je neku nekretninu, nekakav stan, odmarali┼íte ili ┼íto ve─ç i kad se to spojilo u jednu tvrtku, nastala je zna─Źajna imovina. Dugo se razmi┼íljalo o toj imovini. Treba li je prodati cijelu ili dio sa─Źuvati? Predstavlja li ona ve─çi tro┼íak ili zaradu? Bilo je dosta stru─Źnjaka koji su smatrali kako ta imovina optere─çuje bilancu i da je ona zapravo optere─çenje HEP-u - objasnio nam je taj sugovornik.

    Nisu ih slušali

    Ipak, u HEP-u nikad nisu poslu┼íali te racionalne stru─Źnjake. I na┼í sugovornik dan-danas misli kako bi HEP svejedno trebao zadr┼żati veliki dio svoje imovine. Posebno je uvjeren da se ne smiju rije┼íiti vrijednog centra u Velikoj.

    Sport i edukacija

    - Taj je prostor od velikog zna─Źaja. Namjera je bila tamo stvoriti uvjete ┼íkolovanja za rad s visokim naponom ─Źime se ostvaruju zna─Źajne u┼ítede jer kad imate obrazovane radnike, ne trebate isklju─Źivati dalekovode tijekom popravaka - poja┼ínjava.

    Pitali smo ga ┼íto ─çe polaznicima tog centra prostorija za stolni tenis, za stolni nogomet, sala za biljar i jo┼í jedna za squash te ┼íto ─çe im velika dvorana za dru┼ítvene aktivnosti. Tim se sadr┼żajima, naime, HEP mo┼że pohvaliti kao dijelom bogate ponude ovoga obrazovnog centra.

    - A to ne znam, sje─çam se da je u po─Źetku tamo bio samo jedan objekt za ┼íkolovanje. ┼áto se u me─Ĺuvremenu sagradilo i ┼íto ─çe im ti sadr┼żaji, to nemam pojma - ka┼że na┼í izvor.

    Kompleks je to izgra─Ĺen na povr┼íini ve─çoj od pet hektara. Polaznici raznih seminara tamo imaju restoran, sale za sastanke, praonice rublja, a naporne te─Źajeve krate sportskim aktivnostima. Na ─Źelu tog centra je Zdenko Mileti─ç, ravnatelj. Ka┼że kako je u HEP NOC-u, tako se to to─Źno zove, zaposleno jedanaest osoba. Kolika mu je pla─ça, ne ┼żeli podijeliti s nama.

    - Ja kao ravnatelj dobivam pla─çu kao i drugi ravnatelji HEP-ovih ovisnih dru┼ítava. To je sve regulirano ugovorom koji, naravno, nije javan - tvrdi Mileti─ç. Skriva nam primanja iako je djelatnik dr┼żavne tvrtke.

    Osnovna je funkcija centra, obja┼ínjava, da provodi specijalisti─Źku obuku koju zaposlenici ili djelatnici nekih drugih tvrtki nisu dobili redovnom ┼íkolom.

    - Nama dolaze, primjerice, dispe─Źeri, elektromonteri i tu se obu─Źavaju raditi pod naponom. Evo, nedavno smo imali ljude na obuci iz nuklearke Kr┼íko, a sada nam uskoro dolazi i 40 osoba koje ─çemo osposobljavati za bosansku elektroprivredu - navodi Mileti─ç.

    Ka┼że kako Centar uspijeva i zaraditi, dovoljno da pokrije milijunske tro┼íkove odr┼żavanja. ┼áto ─çe pak polaznicima sportsko rekreacijski prostori, ni sam Mileti─ç nije siguran.

    - Ma to nije ba┼í ne┼íto, to smo mi njima omogu─çili kako bi se malo rekreirali i opustili nakon obuke. Znate, ljudi tu borave po dva tjedna, pa da se ne─Źim bave . Na┼żalost, to nije bilo ba┼í pretjerano zahvalno. Ljudi do─Ĺu, pa uni┼íte inventar i tako. No dobro, ima i onih koji se prema tome lijepo i s pa┼żnjom odnose - ka┼że.

    ÔÇśZnanje nikad nije skupoÔÇÖ

    Tvrdi kako se otvaranje Centra pokazalo pametnom odlukom. Zahvaljuju─çi NOC-u, ka┼że, HEP je postao punopravna ─Źlanica Asocijacije za rad pod naponom u Europi, a to je za Hrvatsku izniman uspjeh. Od 2005. godine obuku je u Velikoj pro┼ílo oko tisu─çu HEP-ovih i vanjskih polaznika.

    - Problem je ┼íto mnogi danas, na ┼żalost, na obrazovanje gledaju kao na veliki tro┼íak, ali dugoro─Źno je to zaista vrlo isplativo jer dobivamo stru─Źnjake - zaklju─Źuje Mileti─ç.

    U redu, slo┼żimo li se da zbog ulaganja u znanje HEP-ovih radnika nije tako bahato zadr┼żati ove u─Źionice u Velikoj, ┼íto ─çemo s odmarali┼ítima - apartmanima, sobama, bungalovima?

    ÔÇśMo┼żda vam odgovorimÔÇÖ

    Koliko od 66 milijardi kuna kompletne HEP-ove imovine otpada na takve nekretnine, poku┼íali smo doznati od glasnogovornika HEP-a Radomira Mili┼íi─ça. On nam, me─Ĺutim, nije htio pomo─çi.

    - Zar ne znate koliko imate odmarališta? - pitamo Milišića.

    - Naravno da znam, kako ne bih znao. Ako stignem, sutra ─çu vam odgovoriti - ka┼że Mili┼íi─ç.

    Nije nam odgovorio.

    Jeftino i derutno

    Svojim smo kanalima doznali neke adrese. Došli smo i do informacije da se cijene ljetovanja u HEP-ovim objektima kreću od 35 do nešto ispod 60 kuna na dan po osobi, ovisno o terminu i o broju osoba s kojima radnik ide na ljetovanje.

    ─îlanovi Uprave u njima, naravno, ne ljetuju. Derutna ljetovali┼íta HEP-a prepu┼ítena su radnicima i radni─Źkim familjama. Dok netko ne prisili upravu HEP-a da, s obzirom na probleme u poslovanju i na gubitke, proda barem dio tih nepotrebnih kvadrata.
 
9/7/2009 - HEP-ov sporazum s HAC-om Bajiću prijavljen još 2007.
Izvor - Ve─Źernji list, 05. rujan 2009.
 
  • Dr┼żavno odvjetni┼ítvo jo┼í je u listopadu 2007. godine obavije┼íteno o sumnjivu kupoprodajnom ugovoru izme─Ĺu Hrvatske elektroprivrede i Hrvatskih autocesta, kojim je Ivan Mravak, predsjednik uprave HEP-a, svoju tvrtku o┼ítetio za 300 milijuna kuna. HEP je, kako je Ve─Źernji list danas objavio, od HAC-a kupio elektroenergetsku opremu uz autoceste iako je Mravak znao da zakonski ne mo┼że uknji┼żiti vlasni┼ítvo.

    Dapa─Źe, i u samom ugovoru HAC preuzima obvezu ishoditi izmjenu zakona da bi HEP mogao postati vlasnik elektroopreme, no to do danas nije u─Źinjeno.

    Reagirali tek proljetos
    Prijavu DORH-u u listopadu 2007. poslala je skupina saborskih zastupnika SDP-a predvo─Ĺena Ivicom Pan─Źi─çem. Iako su temelj njihove prijave bili sumnjivi poslovi oko gradnje brze ceste Ga┼żenica ÔÇô Zadar 2 (Kalmetine), Dr┼żavno su odvjetni┼ítvo upozorili i na ovaj sumnjiv ugovor kojim je, ustvrdili su, zapravo financirana gradnja ove ceste. Hrvatske autoceste, ustvrdili su, bile su samo posrednik preko kojeg je i┼íla cijela transakcija.

    ÔÇô Mogu i osuditi Mravaka zbog ovoga, ali on to sigurno nije napravio bez nare─Ĺenja iz Vlade. To su mogli narediti samo Bo┼żidar Kalmeta i Ivo Sanader ÔÇô ustvrdio je danas Ivica Pan─Źi─ç te dodao da je tek proljetos iz Dr┼żavnog odvjetni┼ítva dobio obavijest kako ─çe se uskoro po─Źeti raditi na temelju njegove prijave.

    No, DORH je i prije Pan─Źi─çeve prijave poslao o─Źitovanje da je njihov sporazum s HEP-om neprovediv pa ostaje nejasno za┼íto nisu i prije reagirali. ─îak i da je ugovor bio posve zakonit, ─Źinjenica je da je Mravak zbog naloga iz Vlade ugrozio stabilnost HEP-a te je morao podizati kredite da bi financirao teku─çe poslovanje. Dapa─Źe, Hrvatskim autocestama isplatio je 300 milijuna kuna u roku od samo deset dana, a u uobi─Źajenim situacijama taj je rok mnogo dulji.

    Ako su istinite tvrdnje na┼íih sugovornika da Mravak nije ugovor s HAC-om sklopio bez naloga iz politike, istra┼żitelji bi se prije svega trebali pozabaviti nalogodavcima. Ministar prometa Bo┼żidar Kalmeta pak ka┼że kako on o sporazumu HAC-a i HEP-a ne zna ni┼íta, ali dodaje da su optu┼żbe o tome da se s tih 300 milijuna kuna financirala tzv. Kalmetina gluposti jer tu obilaznicu uop─çe nije gradio HAC nego HC.

    Nema štete
    Jurica Prskalo, ┼íef HAC-a, tuma─Źi da se pri gradnji autocesta moraju ispuniti posebni uvjeti, pa je tako HAC, me─Ĺu ostalim, morao ispuniti i uvjete HEP-a bez kojih nema uporabne dozvole. Kako su se nove dionice uglavnom gradile na podru─Źjima na kojima HEP nije imao distribucijsku mre┼żu odgovaraju─çeg kapaciteta za napajanje cestovne infrastrukture, HAC je morao izgraditi trafostanice.

    ÔÇô HEP je ┼żelio razvijati svoju elektroenergetsku mre┼żu kad su se te trafostanice ve─ç morale graditi, pa nam je u uvjetima zadao da se ti objekti sagrade ve─çeg kapaciteta nego ┼íto je potreban za same autoceste. Na te su se trafostanice priklju─Źivali ljudi iz krajeva kroz koje je pro┼íla autocesta, a kako HAC ne mo┼że prodavati struju, one su predane u posjed HEP-u ÔÇô objasnio je Prskalo.

    Ukupna je vrijednost tih trafostanica oko milijardu kuna, a procijenjeno je da je HEP-ov udio 300 milijuna.

    HEP napla─çuje struju iz tih trafostanica i priklju─Źke, pa za njega nema ┼ítete ÔÇô ka┼że Prskalo. Ako se do kraja godine ne izmijeni zakon koji bi HEP-u omogu─çio uknji┼żbu vlasni┼ítva, HAC bi morao vratiti pla─çeno. Policija je iz HAC-a odnijela dokumentaciju o tom sporazumu.

    Kada su HEP i HAC 2006. godine sklopili sporazum o kupnji energetske opreme uz autoceste, nismo imali spoznaja oko upozorenja da ne mo┼żemo takav sporazum provesti - izjavio je Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a za HTV-ov Dnevnik. Potvrdio je da vi┼íe od mjesec dana Dr┼żavno odvjetni┼ítvo istra┼żuje taj slu─Źaj. Istaknuo je da je HEP Dr┼żavnom odvjetni┼ítvu dostavio popis o kupnji, te da su predali svu dokumentaciju. Na pitanje ho─çe li podnijeti ostavku, Mravak je rekao da HEP dobro posluje i da su svi parametri dobri, te da ─çe sve ove istrage pokazati da su korektno poslovali. - A onda ─çe odlu─Źiti o meni - dodao je Mravak.
 
9/7/2009 - Mravak oštetio HEP za 300 milijuna kuna?
Izvor - Jutarnji list, 04. rujan 2009.
 
  • Dr┼żavno odvjetni┼ítvo istra┼żuje slu─Źaj protuzakonitog sporazuma koje su sklopili predsjednici Uprave HEP-a i HAC-a 2006. godine. Po tom ┼ítetnom ugovoru o kupnji elektropreme na nekoliko autocesta, sumnja se da je Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a, o┼ítetio svoju tvrtku za 300 milijuna kuna. Naime, najve─çe ulaganju u elektroenergetke objekte na autocesti Zagreb - Split do 2003. godine bile su kroz Liku jer se tu nalaze tuneli Mala Kapela i Sveti Rok i vi┼íe kra─çih tunela.

    Umjesto da je HAC kao investitor autoceste zatra┼żio u skladu s tada va┼że─çim procedurama priklju─Źenje na mre┼żu HEP-a, pod izgovorom kratkih rokova HAC je anga┼żirao posrednika - tvrtku Dalekovod, koja je nastupila prema HEP-u umjesto HAC-a. Tu ve─ç nastaje sukob interesa jer je Dalekovod bio izvo─Ĺa─Ź elektroenergetskih objekata i samim time nije mogao biti posrednik izme─Ĺu HEP-a i HAC-a.

    Rezultati takvog pristupa brzo su se vidjeli kroz drasti─Źnu vrijednost prosje─Źenih radova. Cijene izgradnje bile su dvostruko ili trostruko skuplji od uobi─Źajenih u Hrvatskoj.

    To se sve doga─Ĺalo krajem 2003. godine, kada je stupio najve─çi ┼íok. Nova uprava HAC-a zaklju─Źila je da ula┼że previ┼íe novaca u elektroenergetiku koja puno vi┼íe sluzi HEP-u nego njima.

    IGH i Tipuri─ç dioni─Źari

    Lobiraju─çi kod zajedni─Źkog vlasnika - Vlade RH - uspjeli su isposlovati da je HEP-u obavezan preuzeti najve─çi dio mre┼że koju je HAC financirao, ali uz od┼ítetu HAC-a od 300 milijuna kuna u prosincu 2006. godine. Ta su ulaganja zasnovana uglavnom na previsokim cijenama koje je ispostavio Dalekovod, ina─Źe tvrtka ─Źiji su suvlasnici IGH-a, Konstruktor, dioni─Źar Luka Mili─Źi─ç, a jedan od dioni─Źara Dalekovoda je Darko Tipuri─ç dekan EFZG-a.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridr×ana A design