|
|
|
|
Pitajte pravnika
Niste logirani!
|
|
|
|
|
|
|
|
Pravna pomoć namijenjena je članovima sindikata TEHNOS.
Pitajte sve sto zelite u vezi Vasih prava na radnom mjestu!
Ako želite da pitanje ne bude javno, isključite kvadratić javna poruka i vaše pitanje moći će vidjeti samo pravnik!
Ako se radi o hitnom predmetu molim da odmah kontaktirate svoga glavnog povjerenika podružnice.
Telefonski upiti u radno vrijeme tajništva:
ponedjeljak i četvrtak od 16,00-17,30 sati na tel: (01) 6322 230
| |
Pravnik ispis
| Pitanja i odgovori | - 1/31/2012 | marinafi | marina_2@net.hr
|
Molim Vas odgovor na sljedeće pitanje:
Stan glasi na mene i supruga, a htjeli bi ga darovnim ugovorom prebaciti na moju mamu (taj darovni ugovor je naša ideja čisto da izbjegeno porez)da li je to bolji način od kupoprodajnog ili ne, ako je na koji način to izvesti. Prema onome što sam čitala,mislim da bi prvo suprug trebao svoj dio darovati meni, a kasnije ja mami. Jesam li u pravu?
Molimo pričekajte odgovor pravnika..
| | | - 1/29/2012 | danijela79 | milovanovicdanjela@hotmail.com
|
postovani molim vas da mi odgovorite.majka mi je hrvatski umirovljenik mirovinu prima od 1981 godine i normalno je primala sve do 1992 god obustavita je bila sve do 2001 godine.ali nikada nije dobila zaostale mirovine u tom periodu.slala sam molbe u pio hrvatsku tacnije u tvrtkovu 5 i odgovor sam uvjek dobijala kada bude bilo srestava za isplatu da ce da isplate.zadnji put dobila sam odgovor da je ta mirovina sada zastarila i da nema pravo ni na jednu lipu.molim vas da mi pomognete sta da radim.koliko citam i trazim po internetskim stranicama dje god citam nemoze da zastare novci koji nisu izmiriti.kome da se obratim advokatima ili sudu da ih tuzim.molim pomoc.hvala na odgovoru.
Poštovana,
Iz Vašeg upita se raspoznaje da je isplata mirovine Vaše majke obustavljena u razdoblju od 11 godina. Budući niste naveli u kojoj državi nastaloj nakon raspada Jugoslavije živi Vaša majka, ne mogu Vam točno odgovoriti na koji međudržavni sporazum da se pozovete. Svakako, radi Vaše sigurnosti, preporučam Vam da se obratite odvjetničkom uredu koji se bavi mirovinskim osiguranjem radi rješavanja navedenih potraživanja.
S poštovanjem,
| | | - 1/4/2012 | ijuric | ivo.juric@viadukt.hr
|
Otac mi je u starosnoj mirovini. Radio je u Bosni i Hercegovini 18 mjeseci i taj mu je staž upisan u radnu knjižicu ali nije ušao u obračun pri računanju mirovine. Da li ima pravo na mirovinu iz BiH s obzirom na dužinu staža i da li to može ostvariti preko hrvatskog mirovinskog ili mora ići u BiH. Dio i Njemačke morao je sam rješavati.
Poštovani,
U Vašem pitanju niste naveli od kada je Vaš otac u mirovini, gdje mu je bilo zadnje mjesto rada, te tko je izdao rješenje o pravu na mirovinu. Navedeno je bitno iz razloga što je između Republike Hrvatske i BiH sklopljen sporazum kojim se uređuju međusobni odnosi oko ostvarivanja prava na starosnu mirovinu. Za više informcija molim Vas da se javite nadležnoj službi za mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj ( ili BiH ), ovino gdje sada živite, odnosno, gdje ste radili neposredno prije ostvarenja prava na mirovinu, ili ovdje dostavite više informacija potrebnih za detaljniji odgovor na Vaše pitanje.
| | | - 1/3/2012 | Global | cpbreak@gmail.com
|
Postovani,
poslodavac je napravio novi prijedlog sistematizacije i Pravilnika o radu i dao Radnickom vijecu rok od 2 radnih dana za ocitovanje. Osobno sam sam se ocitovao i poslao Radnickom vijecu od kojeg nisam ni nakon 15 dana dobio odgovor da li je Radnicko vijece proslijediöo moje ocitovanje poslodavcu kao ni odgovor poslodavca na ocitovanje. Sto mi je dalje ciniti.
Unaprijed se zahvaljujem na odgovoru.
S postovanjem
CP
Poštovani,
Savjetovanje poslodavca sa Radničkim vijećem i rokovi u kojima je radničko vijeće dužno donijeti očitovanje, uređeni su Zakonom o radu ( "Narodne novine" br. 149/09 ), te rokove ne određuje poslodavac. Zakonom nije predviđeno da se radnici pojedinačno očituju o namjeravanim odlukama donošenja akata kod poslodavca, nego je to obveza Radničkog vijeća ako je ono utemeljeno, a ako nije, njegovu ulogu izvršava Sindikat.Prema tome, Vi kao radnik kod poslodavca čije interese također zastupa Radničko vijeće, možete zatražiti od Radničkog vijeća uvid u očitovanje koje je u predmetnnom slučaju Radničko vijeće uputilo poslodavcu.Međutim, treba imati u vidu da je Radničko vijeće tijelo izabrano na neposrednim izborima, koje prema Zakonu o radu dostavlja svoje očitovanje na predložene odluke poslodavca, a pri razmatranju pojedinih predmeta može uzeti u obzir pojedinačna mišljenja radnika ali nema obvezu ista proslijediti poslodavcu.
| | | - 11/7/2011 | Zorica66 | davor_sef@hotmail.com
|
Koliko radnik treba odraditi sati u drugoj smjeni da mu se prizna smjenski rad? Ja radim od 13.30h do 21.30h.Imam li pravo na dodatak na smjenski rad
Poštovai,
Dodatak na smjenski rad nije pravo koje radniku pripada temjeljem Zakona o radu. Smjenski rad predstavlja posebnu okolnost za koju radniku prima uvećanu plaću temeljem Kolektivnog ugovora.
U članku 39. Kolektivnog ugovora određeno je da se smjenskim radom smatra rad u trajanju 24 sata neprekidno, a obavlja se u dvije ili tri smjene koje se međusobno izmjenjuju. Smjenski rad koji se obavlja u tri smjene traje po osam sati i to u pravilu: od 6,00 do 14,00 sati, od 14,00 do 22,00 sata i od 22,00 sata do 6,00 sati.Prema članku 68. Kolektivnog ugovora, radniku se za sate rada u 2. smjeni osnovna plaća uvećava za 20%.
Dakle, za dodatak za rad u 2. smjeni treba ispuniti uvjet stalne izmjene smjena, a zatim i rad u 2. smjeni. Drugim riječima, ako je radno vrijeme radnika raspoređeno na način da on stalno radi od 14.00 sati, a ne mijenja se ciklus rada tijekom mjeseca ili drugog razdoblja, tada nisu ispunjeni uvjeti za priznavanje dodatka za smjenski rad.
| | | - 9/30/2011 | mariana6 | moreo614@gmail.com
|
puno hvala poštovanom Pravniku na odgovorima.
Molimo pričekajte odgovor pravnika..
| | | - 9/12/2011 | mariana6 | moreo614@gmail.com
|
Poštovani Pravnik,
Molim vas za pomoć.Imam 71 godinu,u invalidskoj mirovini (1600 kn)sam zbog opće nesposobnosti.K tome sam prije 6 godina operirao srce (3 premosnice) te uz to i dalje imam tromb,ugrušak u srcu koji je stalna opasnost i rizik za svakodnevan život tako da uz sve te dijagnoze ne mogu samostalno obavljati niti osnovne životne potrebe ,aktivnosti itd.pa sam u velikoj mjeri ovisan i o pomoći druge osobe.Molim vas,postoji li mogućnost da ostvarim pravo na novčanu pomoć,naknadu ili sl.i na koji način,kome bih se trebao prvo obratiti.Puno hvala.
Poštovanje.
Poštovani gospodine,
Pravo na tuđu njegu i pomoć u obliku novčane naknade ostvaruje se temeljem rješenjaa. Kako ste zbog opće nesposobnosti za rad u invalidskoj mirovini, podnesite zahtjev nadležnom zavodu za mirovinsko osiguranje radi priznanja prava. Na zahtjev navedite broj iz rješenja o priznavanju prava na invalidsku mirovinu kako bi invalidska komisija koja će odlučivati o vašem zahtjevu imala uvid u medicinsku dokumentaciju.
S poštovanjem
| | | - 8/12/2011 | mariana6 | moreo614@gmail.com
|
Poštovanje,molim vas za savjet iz područja radnog prava..Naime,imam 64 godine,2000.godine sam ostvarila pravo na invalidsku mirovinu u Hrvatskoj gdje i živim ali imam 3 godine radnog staža u Bosni i Hercegovini gdje sam radila još u mladosti.Da li i kako mogu dobiti naknadu za te tri godine staža iz BiH?
HVALA PUNO
Poštovana,
Iz podataka koje ste dostavili pretpostavljam da ste 2000.g. ostvarili invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad.
Mirovina koju primate izračunata je na temelju ostvarenog mirovinskog staža do dana kada je nadležna invalidska komisija kod Vas uitvrdila potpuni gubiotak sposobnosti za rad. Kako niste naveli da li Vam je u Radnu knjižicu u vrijeme ostvarenja prava na invalidsku mirovinu bio upisan i mirovinski staž ostvaren u BiH ili nije, nije mi poznat način izračuna Vaše invalidske mirovine. Međutim, ako ste radni staž ( mirovinski ) u BiH naknadno utvrdili, možete temeljem međudržavnog sporazuma o provođđenju mirovinskog osiguranja zatražiti da Vam se ponovno izračuna invalidska mirovina uzimajući u obzir i mirovinski staž koji ste ostvarili u BiH.
S poštovanjem,
| | | - 5/29/2011 | patrik | patrik_12@net.hr
|
Molim vs na jedno pitanje.Moj suprug je kupio kuću 2003.godine.kad sam došla još je trajao kredit za tu kuću,ja sam došla živjeti u tu kuću 2005.god,imamo trenutno troje djece.2006.godine rodila nam se prvo dijete a vjenčali smo se 2007.godine.još je digao jedan kredit i imamo radni stroj koji ne glasi na njegovo ime nego još na starog vlasnika.pa me zanima jel imam prava na polovicu imovine.puno vam hvala.
Poštovana gospođo,
Prema važećim propisima bračnom stečevinom se smatra imovina koja je stečena u braku, a ne i ona koja je unesena u brak. Slijedom navedenog, nekretnine koje je vaš suprug stekao prije braka su njegove nekretnine, ako su plaćene u cijelosti novcem supruga. Prema podacima koje ste naveli, trajanje Vaše bračne zajednice se može promatrati kao vrijeme od klada zajedno živite sa suprugom, a ne kao vrijeme od kada ste sklopili brak. Vaša je zajednica započela 2005.g., te od tada ostvarujete i udio u imovini. Ako je kuča kupljena na kredit koji je suprug vraćao za vrijeme zajedničkog života, tada se smatra da ste i Vi doprinosili stjecanju te imovine i proporcionalno tome Vam pripada dio. Kod podjele imovine stečene u braku ( ili izvanbračnoj zajednici izjednačenoj s brakom ), uzima se u obzir i Vaš doprinos u obitelji za vrijeme zajedničkog života, bez obzira što još tada niste sklopili brak.
| | | - 5/18/2011 | sssr | sinisa1408@gmail.com
|
Poštovani,
Zanima me pravni savjet u sl. situaciji,naime ostavinskom raspravom stekao sam pravo na 1/4 stana iza pokojnog mi oca, a moja majka 3/4 istog.majci sam darovnim ugovorom darovao svoj dio od 1/4 i ovjerio ga kod javnog biljeznika,naime zanima me kako se majka moze upisat kao vlasnik 1/1,jer postoji teret od grada u zk poluosku pod rednim brojem c(teretni list).inace stan glasi jos na pokojnog oca i postoji aktivna plomba koja nije upisana,a odnosi se na nasu ostavinsku raspravu provedenu na sudu.da li se majka uopce moze upisti kao vlasnik 1/1 ili tek kada se teret skine??ako moze molim vas lijepo koje sve institucije moram obic i sto mi treba od dokumentacije.
zahvaljujem na odgovoru
srdacan pozdrav
Poštovani,
Zbog nemogućnosti uvida u dokumentaciju koju u pitanju navodite, predlažem Vam da se Vaša majka sa cjelokupnom dokumentacijom potrebnom za upis vlasništva javi Općinskom građanskom sudu, Zemljišno-knjižni odjel, u svrhu pokretanja postupka upisa vlasništva. Hipoteka na nekretnini nije zapreka za promjenu vlasnika u zemljišnim knjigama. Bez obzira na vlasnika hipoteka ostajke dok ne prestanu postojati razlozi zbog kojih je ista upisana.
| | | - 5/16/2011 | ante | ante.kovac@net.hr
|
Da li radnici HEP-a, ako im je zbog potrebe posla kojeg obavjaju dan službeni mobitel, automatski moraju biti poslodavcu dostupni 24 sata na dan?
Da li imaju pravo da za vrijeme dnevnog (tjednog)odmora, blagdana, godišnjeg odmora ili bolovanja, mobitele isključe a da to nema nikakve posljedice na njihovo radno mjesto?
Uvjeti za korištenje službenog mobitela ( dopušteno prekoračenje, dostupnost i dr. ) nisu uređeni Ugovorom o radu, nego ih poslodavac uređuje posebnim aktom.
Radnik koji preuzima službeni mobitel na korištenje trebao bi prethodno biti upoznat s uvjetima korištenja i suglasiti se pisanom izjavom da te uvjete prihvaća. Što se tiče Vašeg pitanja da li ste obavezni na dostupnost 24 sata, a posebice za vrijeme godišnjeg odmora i bolovanja, mišljenja sam da se dostupnost može vezati samo uz rad, kada ste na radnom mjestu raspoloživi da radite, a ne u vrijeme kad ne radite nego primate naknadu sukladno odredbama Zakona o radu.
| | | - 5/9/2011 | strojar | treca_smjena@net.hr
|
Mora li prvi dio godišnjeg odmora biti u trajanju najmanje 12 dana i može li se godišnji odmor raskomadati na puno dionica po dva, tri ili jedan dan?
Gubi li se time funkcija godišnjeg odmora, te na koliko se dijelova može koristiti godišnji odmor? Postoji li tu neko pravilo da se stane ukraj najezdi pojedinačnih dana godišnjeg odmora koje poslodavac odredi po svojoj želji i dokle po tom pitanju može i smije ići?
Hvala na odgovoru
Poštovani,
Pravo na godišnji odmor je neotuđivo pravo radnika kojega se radnik ne može odreći, a poslodavac je u obvezi omogućiti radniku njegovo korištenje. Najkraće trajanje godišnjeg odmora za radna mjesta na kojima se posao odvija pod normalnim uvjetima, zakonodavac je propisao u trajanju od 4 tjedna, a Kolektivnim ugovorom utvrđuje se godišnji odmor u dužem trajanju. Sukladno članku 62. Zakona o radu ( "Narodne novine" broj 149/09 ) radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela, ako se sa poslodavcem ne dogovori drugačije. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora mu se omogućiti da u godini u kojoj je stekao pravo na godišnji odmor koristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju.
Dakle, svrha godišnjeg odmora je stvarni odmor radnika, a ne njegovo korištenje na način da se koristi pojedinačno, po danima, pa u tom smislu, radnik svoje pravo i može zahtijevati od poslodavca, a on mu ga je, u skladu sa mogućnostima radnog procesa, dužan omogućiti.
| | | - 4/16/2011 | danijelxt | xt660r@net.hr
|
Poštovani,
prije godinu dana sam kupio nekretninu od osobe koja je bila posrednik u prodaji. Stvarni vlasnik mi je potpisao ugovor, ali nekretnina se nemože prepisati radi nekakve ovrhe.
Osoba kojoj sam platio nekretninu izbjegava vraćanje primljenog novca. Nemam nikakav pisani trag da sam platio nekretninu, ali imam 4 svjedoka koji su bili prisutni prilikom isplate. Dali je pametno pokrenuti privatnu tužbu i koliko dugo to može trajati?
Hvala!
Poštovani,
Iz svega što ste naveli,a ukoliko nema dogovora između vas i posrednika kojem ste platili nekretninu, predlažem da uložite tužbu radi kojom ćete zahtijevati povrat novca.
| | | - 4/11/2011 | ivanaljubic | ivanaljubic23@gmail.com
|
poštovani,jamac sam za kredit osobi koja dobiva opomene za neplačanje,dakle za očekivati je da u skoroj budućnosti dodje ovrha na moju plaću,u međuvremenu ja sam na bolovanju,konkretno na komplikacijama zbog trudnoće a poslije nastavljam trudničko i poslije toga tri godine porodiljnog-treće djete.Pitanje je da li za vrijeme tih komplikacija i trudničkog i porodiljnog banka može sebe naplatiti od mojih primanja ili ne?Hvala
Poštovana,
Ako ste bili jamac osobi koja nema primanja i ne može plaćati kredit, vjerojatno će Vas banka teretiti za dug ili dio duga. Budući da se prema Ovršnom zakonu ne smije na ime duga ustezati zakonom zaštićeni dio plaće dužniku ( u ovom slučaju jamca ), vjerojatnost je da će banka tako i postupitiPredlažem da se sami javite banki i upoznate je sa svojom situacijom prije službenog zahtjeva za ispunjenje obveze temeljem isprave koju ste potpisali kao jamac. Ako niste jedini jamac, moguća su i druge opcije namirenja duga.
| | | - 4/4/2011 | milelabor | milelabor@gmail.com.hr
|
Pozdrav zanima me da li djelatnik hepa može službeno vozilo koristiti u privatne svrhe. To jest da se služi kao sa osobnim pa čak i nedjeljom.I još jedno pitanje. Da li je moguće dobiti i uvesti struju u građjevinu koja nema nikakvu dozvolu.Hvala
Poštovani,
Korištenje službenih vozila HEP-a uređeno je Pravilnikom o korištenju službenih vozila, a uvjeti za priključenje građevine na elektroenergetski sustav uređeni su općim i tehničkim uvjetima. Nakon uvida u navedene akte odgovoriti ću Vam detaljnije na Vaša pitanja.
| | | - 3/17/2011 | gana81 | dragana81pet@gmail.com
|
Poštovanje, molim Vas za savjet,što je najpametnije učiniti u našem slučaju???Svekrva je 1997 potpisala ugovor za poljoprivredno zdravstveno osiguranje,koje nije plaćala do danas, prijavila ga je na muža, inače oni ne žive ovdje u hrvatskoj već 13 godina, trenutačno su u srbiji, sada meni njihovom sinu stiže koverta iz porezne uprave sa enormnim dugom!!Što da radim?Da li postoji zastara,otpis ili umanjenje duga!Na koji način izaći iz tog osiguranja, jer niko od nas nema novac da platimo!!da li im možemo odjaviti boravište iz HR, pošto tu i ne žive,pa tako da dobiju odjavu iz zdravstvenog?do sada nas nisu dirali, to stoji, što ne znači da neće, mi se jako bojimo!Molim Vas za savjet!!!
Predlažem da se javite u nadležnu poreznu upravu ( od koje dobivate uplatnice ) te da s istom riješite otvorena pitanja koja navodite.
| | | - 12/13/2010 | gitica | i_zuvela@yahoo.com
|
Poštovani,
zanima me slijedeće:
Moj suprug je, dok još nije bio u braku kupio stan od 40 m2 na kojega je bio osobođen plaćanja poreza, zbog kupnje prve nekrtnine. U međuvremenu smo se vjenčali i dobili dijete. Imamo namjeru u skoroj budućnosti kupiti veći stan, pa me zanima, ukoliko ja, koja ne posjedujem nijednu nekrtninu, budem kupac iduće nekretnine, hoću li biti oslobođenja od plaćanja poreza na kupnju nakretnine, prve u mojem vlasništvu. Unaprije se zahvaljujem na odgovoru
Poštovana,
Vaš suprug je iskoristio povlasticu kao sam, ali sada taj stan, iako ga je on kupio, koristi vaša obitelj. Kako se je Vaša obitelj povećala, jer ste dobili dijete, Vi možete kupiti novi stan, ali će Vam se priznati olakšica na razliku kvadrata novog stana koji namjeravate kupiti za potrebe vaše obitelji i kvadrata stana na koje je suprug ostvario olakšicu. Za više informacija javite se nadležnoj poreznoj uperavi.
| | | - 10/18/2010 | gary1 | kres31@gmail.com
|
Poštovanje,
smjenski sam radnik HEP-a preko 25g., imam par pitanja obzirom da se osjećam iskorišteno i prevareno od strane poslodavca za neplaćene prekovremene sate koji se iz mjeseca u mjesec nakupljaju, i ne znače mi ništa, osim gubitka. Naime stvar je jasna, poslodavac nas, smjenske radnike iskorištava i ne plaća nam višak odrađenih smjenskih sati kao smjennski rad, već kao rad od 7-15. Dakle kada koristim taj višak sati kroz slobodne dane ( koje opet ne mogu koristiti po svojoj želji),ti sati su plaćeni bez smjenskih dodataka.I tu je problem. Sljedeće, već dugi niz godina na platnoj listi vidim da je sindikalna članarina iskazana na dva mjesta, kao da plaćam dva sindikata, a da ni ne znam kojem sindikatu ili sindikatima pripadam. Da li sam po ZOR-u obavezan biti član bilo kojeg sindikata?
Hvala na odgovoru
Poštovani,
Prekovremeni rad je uređen člankom 45. Zakona o radu ( "Narodne novine" br.149/09 ). Prema odredbama tog članka prekovremeni rad se obavlja samo u iznimnim okolnostima ( a ne planira se unaprijed ), te mora biti plaćen. Dakle, ne može se voljom poslodavca pretvarati u slobodne dane.Ako imate evidenciju o obavljenom prekovremenom i smjenskom radu koji Vam nije plaćen na odgovarajući način, zatražite od poaslodavca da Vam takav rad plati. Takav zahtjev u Vaše ime može poslodavcu poslati i TEHNOS, ukoliko dostavite odgovarajuće podatke i dokumentaciju. Ukoliko Vaš zahtjev za plaćanjem prekovremenog i smjenskog rada poslodavac odbije, možete svoje pravo ostvariti u postupku pred sudom. Rok u kojem navedeno potraživanje zastarijeva je tri godine od dospijeća.
Što se tiče članstva ili nečlanstva u sindikatu, ne postoji Vaša obveza da ste član bilo kojeg sindikata. Članstvo u sindikatu temelji se na načelu dobrovoljnosti, te stoga nije obvezatno.
S poštovanjem,
| | | - 7/24/2010 | smjena | zeljkokovacevic5@sk.t-com.hr
|
Odgovorili ste na moje pitanje o noćnom radu tako što ste citirali ZOR članak 48 što sam i sam pročitao.Činjenica je da je noćni rad definiran od 22-06 h i da ne može trajati duže od 8 sati ali je isto tako činjenica da mi radimo 12 sati.Pošto mislim da naš raspored radnog vremena i kolektivni ugovor nisu usklađen sa novim ZOR-om moje je pitanje bilo postavljeno u tom smjeru a potaknuto činjenicom da su u INI od 01.07. prešli sa 12-osatnog radnog vremena prešli na 8-satno radno vrijeme smjenskuh radnika. Hvala na Vašem odgovoru.
Poštovani, U vezi dodatka na Vaše pitanje je nemam dovoljno informacija za razjašnjenje Vaših dvojbi.Citirala sam odredbe članka 48. ZOR-a, jer je sa pozicije zaštite prava, za radnike uvijek najvažnije ono što je propisano Zakonom o radu ( ako se rad radnika u pojedinoj djelatnosti ne uređuje posebnim zakonom kao npr. zdravstvo, policija i dr.) Iz odredaba članka 48. Zakona o radu jasno proizlazi na koji je način poslodavac u obvezi organizirati rad noćnih radnika. Kako je, međutim, organizacija rada i raspored radnog vremena u nadležnosti poslodavca, nije mi poznato da li su donijete neke nove odluke o rganizaciji rada i rasporedu radnog vremena od kada je stupio na snagu Zakon o radu.
Ističem da se Vaše pitanje odnosi na veliki broj radnika, te predlažem da se o njemu upoznaju nadležna tijela TEHNOS-a ,te da se nakon toga pitanje uputi na Radnička vijeća i poslodavcu na očitovanje.
S poštovanjem,
| | | - 7/6/2010 | smjena | zeljkokovacevic5@sk.t-com.hr
|
Dali je zakonit nočni rad od 19-07h s obzirom na novi ZOR, članak 48 koji govori o nočnom radu.
Prema članku 48.st.1. "noćni rad je rad radnika kojeg neovisno o njegovom trajanju obavlja u vremenu između 22 sata uvečer i šest sati ujutro idučeg dana....", a raspored noćnog rada se, ovisno o djelatnosti može posebnim propisom, Kolektivnim ugovorom ili sporatzumom sa radničkim vijećem urediti i drugačije. Stavkom 5. istog članka definirano je tko je noćni radnik, a u st. 6.propisana je obveza poslodavca prema radnicima koji su prema odredbama ZOR-a noćni radnici i to na način da prilikom dnevnog rasporeda rada noćnog radnika poslodavac mora voditi računa da rad noćnog radnika ne smije trajati duže od 8 sati.
| | | | Stranica: 1 2 |
|
Niste logirani!
|
|
|
|
|
|
|