|
|
|
|
Pitajte pravnika
Niste logirani!
|
|
|
|
|
|
|
|
Pravna pomoć namijenjena je članovima sindikata TEHNOS.
Pitajte sve sto zelite u vezi Vasih prava na radnom mjestu!
Ako želite da pitanje ne bude javno, isključite kvadratić javna poruka i vaše pitanje moći će vidjeti samo pravnik!
Ako se radi o hitnom predmetu molim da odmah kontaktirate svoga glavnog povjerenika podružnice.
Telefonski upiti u radno vrijeme tajništva:
ponedjeljak i četvrtak od 16,00-17,30 sati na tel: (01) 6322 230
| |
Pravnik ispis
| Pitanja i odgovori | - 7/24/2010 | smjena | zeljkokovacevic5@sk.t-com.hr
|
Odgovorili ste na moje pitanje o noćnom radu tako što ste citirali ZOR članak 48 što sam i sam pročitao.Činjenica je da je noćni rad definiran od 22-06 h i da ne može trajati duže od 8 sati ali je isto tako činjenica da mi radimo 12 sati.Pošto mislim da naš raspored radnog vremena i kolektivni ugovor nisu usklađen sa novim ZOR-om moje je pitanje bilo postavljeno u tom smjeru a potaknuto činjenicom da su u INI od 01.07. prešli sa 12-osatnog radnog vremena prešli na 8-satno radno vrijeme smjenskuh radnika. Hvala na Vašem odgovoru.
Poštovani, U vezi dodatka na Vaše pitanje je nemam dovoljno informacija za razjašnjenje Vaših dvojbi.Citirala sam odredbe članka 48. ZOR-a, jer je sa pozicije zaštite prava, za radnike uvijek najvažnije ono što je propisano Zakonom o radu ( ako se rad radnika u pojedinoj djelatnosti ne uređuje posebnim zakonom kao npr. zdravstvo, policija i dr.) Iz odredaba članka 48. Zakona o radu jasno proizlazi na koji je način poslodavac u obvezi organizirati rad noćnih radnika. Kako je, međutim, organizacija rada i raspored radnog vremena u nadležnosti poslodavca, nije mi poznato da li su donijete neke nove odluke o rganizaciji rada i rasporedu radnog vremena od kada je stupio na snagu Zakon o radu.
Ističem da se Vaše pitanje odnosi na veliki broj radnika, te predlažem da se o njemu upoznaju nadležna tijela TEHNOS-a ,te da se nakon toga pitanje uputi na Radnička vijeća i poslodavcu na očitovanje.
S poštovanjem,
| | | - 7/6/2010 | smjena | zeljkokovacevic5@sk.t-com.hr
|
Dali je zakonit nočni rad od 19-07h s obzirom na novi ZOR, članak 48 koji govori o nočnom radu.
Prema članku 48.st.1. "noćni rad je rad radnika kojeg neovisno o njegovom trajanju obavlja u vremenu između 22 sata uvečer i šest sati ujutro idučeg dana....", a raspored noćnog rada se, ovisno o djelatnosti može posebnim propisom, Kolektivnim ugovorom ili sporatzumom sa radničkim vijećem urediti i drugačije. Stavkom 5. istog članka definirano je tko je noćni radnik, a u st. 6.propisana je obveza poslodavca prema radnicima koji su prema odredbama ZOR-a noćni radnici i to na način da prilikom dnevnog rasporeda rada noćnog radnika poslodavac mora voditi računa da rad noćnog radnika ne smije trajati duže od 8 sati.
| | | - 4/19/2010 | golman | sokreyerma@gmail.com
|
Molio bih Vas za objašnjenje termina tjedan,kad se radi o smjenskom radu.Što Zakon podrazumijeva u tom slučaju pod "tjedan"...da li kalendarski tjedan,sedam dana,turnus..?
Poštovani,
Tjedan je jedinica za računanje vremena prihvaćena u Gregorijanskom i mnogim drugim kalendarima.Tjedan se drugim imenom naziva i "sedmica" ili "nedjelja", a sastoji se od sedam dana, od ponedjeljka do nedjelje.
Dakle, tjedan je određena vremenska jedinica,određena kalendarski, a u Zakonu o radu je naveden kao jedinica za izračun punog radnog vremena ( st.2. članka 43. ZOR-a glasi:"Puno radno vrijeme ne smije biti duže od 40 sati tjedno."
| | | - 3/26/2010 | joso | joso@net.hr
|
Poštovani,molim Vas da mi odgovorite kako je moguće da sindikat tehnos predlaže izmjenu i dopunu članka 79.u kojem predlaže gornju granicu troškova prijevoza u visini od 1500,00 kn.i to prije nego što je poslodavac ponudio iznos.Zamislite da poslodavac prihvati taj iznos, kako če određivat cijenu ako u vrijeme trajanja takvog kolektivnog ugovora poskupi cijena prijevoza.Tehnos već po drugi puta predlaže smanjenje prava svojih članova pa se pitam zašto financijski potpomažem takav sindikat koji bi se po prirodi stvari trebao borit za povečanje,a ne smanjenje već stečenih prava članova.Napominjem, da sam sa danom zaposlenja prijavljen na istoj adresi,a zaposlen kod poslodavca temeljem natječaja zavoda za zapošljavanje prema mjestu prebivališta udaljenog 70 km. od mjesta poslodavca. Molim Vas da mi odgovorite da li ja imam kakav utjecaj na sindikat da ne predlaže takve nepovoljne prijedloge poslodavcu, te na taj način oštečuje stvarne putnike.
Poštovani gospodine,
Vi kao član sindikata TEHNOS imate utjecaj na sve prijedloge koje TEHNOS sastavlja. Kao dokaz da je tako, Vaše će pitanje/prijedlog biti proslijeđeno radnoj skupini za pripremu prijedloga Kolektivnog ugovora.
Međutim, treba reči slijedeće: Prijedlog Kolektivnog ugovora nikada ne može sadržavati onu razinu prava kakvu bi radnici uistinu željeli. On gotovo uvijek predstavlja kompromis koji je moguće u datim uvjetima postići u pregovorima interesnih strana, a glavna mu je zadaća da se održe na snazi stečena razina prava najvažnija za sve radnike. Radna skupina koja je napravila prvi tekst prijedloga KU nije imala namjeru u prijedlogu umanjiti pravo na prijevoz radnicima, nego postaviti minimalnu granicu traženog prava, a u pregovorima, ovisno o situaciji, postiči više. Kada se počne pregovarati onda su sve opcije sindikata i poslodavca na stolu, pa je moguće u pregovorima postići i veću razinu prava od tražene i stečene. Prema tome, mislim da nije potrebno stavke materijalnih prava u prijedlogu KU promatrati izdvojeno, svaku za sebe, nego treba gledati cjelinu. Kad se ugovore sva materijalna prava onda će se vidjeti razina dostignutih prava.Pregovarački odbor TEHNOS-a uvijek štiti svoje članove i stečena prava, pa će tako, vjerujem, biti i ovaj put.
| | | - 3/16/2010 | egerija | sanja86-al@hotmail.com
|
Molim vas da mi odgovorite sto pre: radnica sam sa nepunih 32 god staza i nalazim se na bolovanju gde me je komisija uputila na invalidsku komisiju ali ja nemam overenu knjiyicu a u firmi me salju na
socijalni zavod jer nisu u mogucnosti da mi uplate socijalno i penzijsko a na zavodu mi kazu da nemam pravo po istoriji bolesti a primanja nemam da bih mogla da platim sve zdravstvene usluge bez knjizice i ne vidim nikakav izlaz. Sta mogu da preduzmem? Unapred zahvalna Vera
Poštovana gospođo Vera,
Iz Vašeg je pitanja razvidno da niste u mogućnosti ostvarivati pravo na zdravstvenu zaštitu iz razloga što Vam poslodavac ne uplaćuje doprinose. Prema Poštovana,
Iz Vašeg pitanja proizlazi da niste u mogućnosti ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu iz razloga što poslodavac kod kojega ste zaposleni ne uplaćuje doprinose za zdravstveno osiguranje. Budući ste upućeni na ocjenu radne sposobnosti na invalidsku komisiju, pretpostavljam da ocjena invalidske komisije ne bi trebala ovisiti o uplati doprinosa. Naime, prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju status osiguranika imaju osobe koje su u radnom odnosu kod pravnih ili fizičkih osoba na području Republike Hrvatske. Prema odredbama važećih zakona poslodavac je dužan prilikom isplate plaće uplaćivati i pripadajuće doprinose i poreze. Za detaljniji odgovor u konkretnom slučaju, molm da se javite telefonom, jer u pitanju nedostaju ključne informacije.
| | | - 3/10/2010 | marija | milija@madnet.co.yu
|
Postovana,
Da li poslodavac moze da premesta radnike koji imaju IV stepen strucne spreme na radna mesta gde se zahteva III stepen strucne spreme? Preduzece je privatizovano (autobuska stanica) i treba da se vrsi sistematizacija radnih mesta. Ako sam ja po struci ekonomski tehnicar, da li on moze da me stavi na radno mesto konduktera gde se zahteva III stepen strucne spreme.
Unapred hvala
Prema odredbama Zakona o radu ( "Narodne novine" br. 149/09, radni odnos se zasniva sklapanjem Ugovora o radu. Ugovor o radu je dvostrani akt koji je valjan samo onda ako ga potpiše i poslodavac i radnik. Svaka promjena radnog mjesta kod jednog poslodavca može se provesti ili sporazumno ( kada se obadvije ugovorne strane o premještaju suglase ), ili otlkazom postojećeg Ugovora o radu sa istovremenom ponudom drugog Ugovora o radu sa promijenjenim uvjetima ( u pogledu bilo kojeg bitnog elementa Ugovora o radu ) sukladno članku 115. Zakona o radu. Prema odredbama Zakona o radu radnik ima rok od 8 dana da se pisano izjasni da li želi sklopiti novi ( ponuđeni ) Ugovor o radu ili ne želi.Ako se radnik o ponuđenom Ugovoru o radu ne izjasni u roku od 8 dana, tada nastupaju učinci otrkaza Ugovora o radu . Ukoliko radnik prihvati ponuđeni Ugovor o radu, ima pravo u roku od 15 dana od njegovog sklapanja uložiti zahtjev za zaštitu prava u kojem može osporavati razloge poslodavca za otkatz Ugovora o radu sa ponudom drugog Ugovora o radu u kojem se, u pravilu, radniku nudfe manja prava.
Shodno navedenom, vidljivo je da treba voditi računa o rokovima, jer propušteni rok kod otkaza sa ponudom drugog Ugovora o radu može značiti otkaz. O otkazu Ugovora o radu s ponudom drugog Ugovora o radu poslodavac je dužan savjetovati se sa Radničkim vijećem, odnosno sindikatom, ako radničko vijeće nije utemeljeno.
| | | - 2/28/2010 | antun | antun58@net.hr
|
Poštovana!
Smije li voditelj radnog vremena u HEP u, svjesno i namjerno, slati radnike na slobodne dane, mimo njihove volje i želje, unatoč tome što je svjestan činjenice da će radnik na taj način otići u minus sate.
Događa se da su pojedini radnici, ne svojom krivnjom ili zaslugom, cijelo vrijeme u nekom minusu sati i HEP im plaća unaprijed ono što nisu zaradili.
Napominjem da to nisu mali minus sati. Naime radi se i po 100 sati minusa a počesto i preko tog broja.
Ako voditelj radnog vremena, govorim kod smjenskih radnika, procjeni da neće biti većeg posla za nekog radnika, on ga jednostavno pošalje cijeli mjesec na slobodno s tim da ga može pozvati kad god on poželi.
Zamislimo situaciju da se nekom u režijskom osoblju kaže da mjesec dana neće biti nekog posla za njega i pošalju ga na slobodne dane i pri tom mu odbijaju sate i on odlazi u minus.
Mislim da na taj način nitko iz režijskog osoblja, zbog nedostatka posla, nije poslan kući ni na jedan dan a kamo li na cijeli mjesec.
Ja, kao radnik u smjeni, koji odradi svaki svoj sat u punom smislu riječi, ne želim nikome biti dužan, pa tako ni poslodavcu i ne želim ni manje ni više od drugih zaposlenika.
Poslodavac me na taj način kreditira a HEP nije banka nego ima sasvim drugu djelatnost.
Ovim načinom se otvara prostor za manipulaciju ljudima, jer i kad si slobodan nisi slobodan,jer te može pozvati na posao kad god poželi i samim tim ne možeš otići nigdje van mjesta boravka na dulje vrijeme a samim tim nisi slobodan nego si na čekanju jer to nije godišnji odmor.
To je i diskrimancija jer bi svi u HEP u, a HEP je još uvjek državno poduzeće i ravna se po postojećim zakonima, trebali imati ista prava po pitanju vođenja radnog vremena i slanja na slobodne dane.
Ovo pitanje se odnosi i na višak sati.
Što zakon kaže o slobodnim danima, minus i plus satima, i da li postoji ta kategorija u zakonu i ako postoji, kako zakon tumači tu temu.
Unaprijed hvala na odgovoru!
Poštovani,
Iz Vašeg pitanja proizlazi da radno vrijeme radnika koji rade u smjenskom radu nije jednoznačno uređeno, odnosno, kada je i uređeno, da se ne poštuje, nego se primjena ostavlja na volju najnižih rukovoditelja. Prema novom Zakonu o radu ( NN 149/09. ) to više nije moguće, ali, očito, odredbe novog Zakona o radu se još ne primjenjuju.
Člankom 42. st.1.Zakona o radu po prvi puta je uređeno što se smatra radno vrijeme.
"Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obavezan obavljati poslove, odnosno, u kojem je spreman (raspoloživ ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac." ( citat st.1.članka 42. ).
Ako se ova odredba dovede u vezu sa vašim pitanjem, proizlazi da radnik ne odgovara za organizaciju rada i činjenicu da posla u određeno vrijeme nema, nego je dovoljna njegova spremnost i raspoloživost za rad ako je određen da u određeno vrijeme bude nazočan na radnom mjestu.
Stoga negativni slobodni sati o kojima Vi govorite nisu u skladu sa citiranom odredbom Zakona o radu kao ni "viškovi" sati.
Iz Vašeg pitanja razvidan je drugi problem, a to je raspored radnog vremena koji je također, po prvi puta uredio zakonodavac člankom 46. Zakona o radu.
Prema st.1. članka 46 dnevni i tjedni raspored radnog vremena može se urediti propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim s radničkim vijećem, ugovorom o radu, ili, ako isti nije uređen na taj način, o rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac pisanom odlukom ( misli se na posebno ovlaštenu osobu kod poslopdavca koja može donositi odluke ).
Prema stavku 2. istog članka poslodavac mora obavijestiti radnike o rasporedu radnog vremena ( ili promjeni rasporeda ) najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.
Stavkom 3. istog članka ostavljena je mogućnost da kod poslodavca kod kojeg je proces rada organiziran u smjenama, puno radno vrijeme ne mora biti jednako raspoređeno po tjednima, te se u tom slučaju puno radno vrijeme utvrđuje kao prosječno radno vrijeme unutar razdoblja od 4 mjeseca, pri čemu odstupanje od punog radnog vremena ne smije iznositi više od 12. sati mjesečno.
Pri tome je važno reći da u tom slučaju radnik ne smije raditi više od 48 sati tjedno.
Ako je tijekom 4 mjeseca ( prosječnog radnog vremena ) tjedno radno vrijeme bilo duže od punog radnog vremena, takav se rad smatra prekovremenim radom.
Iz navedenog je vidljivo da je Zakonom o radu uređeno radno vrijeme i njegov raspored. Nije ostavljena mogućnost prakse koju Vi u pitanju spominjete.
| | | - 1/5/2010 | ljiljana1 | vkostro@gmail.com
|
Ugovor je na neodređeno od dana kada sam dosla raditi u Dbk i samo ga produzuju nekad samo na mijesec dana nekada na tri mijeseca ocito to rade da zastite sebe da ne davaju prava koja i Vi navodite ,moja točna adresa je vukovarsko sremska zupanija ,Trpinja M.Obilica 13 ,sto se tice naknade mislim da su mi rekli pravo na odvojen zivot .
Poštovana gospođo,
Iz dopune Vašeg upita vidljivo jwe da ste sklopili Ugovor o radu na određeno vrijeme ( koji se stalno produžuje ) u kojem nije ugovoreno i pravo na naknadu za odvojeni život. Predlažem Vam da kod ponude novog ugovora ( ili dodatka Ugovoru ) kojim će Vam se ponovo produživati radni odnos, zatražite da se u Ugovoru uredi i pravo na naknadu za odvojeni život. Kad Vam poslodavac ponudi produžetak ( u obliku novog Ugovora o radu na određeno vrijeme ili dodatka postojećem Ugovoru ), možete se javiti kako bi Vam dali dodatne upute.
| | | - 12/31/2009 | ljiljana1 | vkostro@gmail.com
|
Poštovani :
Molim za stručni savijet , iz Vukovarsko srijemske zupanije dosla sam raditi kao prodavac u Tiska u Dubrovnik ,prije nisam nikada radila u Tiska a sada sam vec godinu i dva mijeseca ,kada sam bila na razgovoru za navedeni posao u svojoj opčini točnije na berzi rada rekli su mi da cu imati naknadu uz plaču zato jer ne radim u svojoj zupaniji ,ali kada sam otpočela raditi u početku su nešto govorili da ce biti ali naknadno plačeno ali nikada ništa nije bilo od toga i nikada konkretnog odgovora na pitanje u vezi naknade čak se još i ljute kada ih tako nešto pitaš -MOLIM Vas za pomoč imam li pravo ili ne po zakonu o radu ili čemu več ?!
Poštovana,
Za precizan odgovor na Vaše pitanje nedostaju neki vrlo bitni podaci kao npr: Da li ste zasnovali radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme, te da li je pravo na naknadu za odvojeni život ili terenski dodatak ( mislim da se radi o toj vrsti naknade ) ugovoreno u Ugovoru o radu, Kolektivnom ugovoru ili Pravilniku o radu poslodavca., a važno je i mjesto vašeg stalnog prebivališta u odnosu na sjedište poslodavca.Iz Vašeg pitanja proizlazi da Vam je pravo na naknadu obećano, a kasnije uskraćeno. Tu se ne radi o naknadi koju bi Vam poslodavac slobodnom voljom mogao uskratiti ukoliko na temelju akata koji se kod poslodavca primjenjuju proizlazi da imate pravo na naknadu za odvojeni život ili možda terenski dodatak? Pravo na tu vrstu dodatka je pravo radnika koji za to ispunjava uvjete ( ovisno o sjedištu poslodavca i Vašem prebivalištu ) i utemeljeno je na zakonu. Za precizniji odgovor pošaljite dodatne podatke ili nazovite na telefon u ponedjeljak i četvrtak od 16,00-17,30 sati na broj telefona: 01 6322230. Potrebno je da se sa zahtjevom za ispunjenje obveze obratite poslodavcu u pisanom obliku.
| | | - 12/18/2009 | operater | esad.redza@inet.hr
|
Poštovana
Molim Vas na upit jednog svog člana koji je trenutno na bolovanju ,a ima takvo tjelesno oštećenje da se više neće vratiti na staro radno mjesto koje je obnašao prije bolesti.Komisija ga je naime proglasila nesposobnim za obnašanje posla koji je do prije toga obnašao.Zanima me s obzirom da on ima kalkulaciju od mirovinskog,a tiće se iznosa možebitne mirovine ,ima li kakva prava na neku vrstu otpremnine kao radnik sa trenutno 26 godina staža i 46 godina života.Inače kakvo mu je poslodavac dužan mjesto ponuditi ,ako nije sposoban za rad na starom radnom mjestu.
Odgovor je proslijeđen na e-mai na zahtjev sindikalnog povjerenika.
| | | - 11/20/2009 | robi | mimezis@net.hr
|
Poštovani,molim Vas da mi kažete kako da riješim problem oko stalnog premještanja s jednog radnog mjesta(odjela) na drugo.I to uvijek samo se izda "naredba"
usmeno ili telefonski ?
Poštovani,
Prema odredbama Zakona o radu radnik obavlja poslove radnog mjesta za koje je sklopio Ugovor o radu i za koje mu poslodavac isplaćuje plaću. Prema odredbama članka 12. Kolektivnog ugovora za HEP-Grupu, poslodavac je obavezan radniku u radnom odnosu osigurati obavljanje poslova za koje je sklopio Ugovor o radu. Kako vi navodite, "usmeno premještanje" ili "premještanje telefonom" nije dopušteno.
Prema odredbama članka 115. i 116.Kolektivnog ugovora za HEP-Grupu, u slučaju potrebe obavljanja poslova privremeno odsutnog radnika, radnik je po pisanom nalogu svog neposrednog rukovoditelja dužan obavljati te poslove.Ako potreba za obavljanjem poslova privremeno odsutnog radnika traje dulje od 20 radnih dana obračunskog razdoblja, poslodavac je radniku dužan ponuditi sklapanje aneksa ugovora o radu , ukoliko je to za radnika povoljnije.
Iz citiranih odredaba Kolektivnog ugovora proizlazi da usmeno premještanje radnika iz jednog radnog mjesta na drugo ( "naredba" )nije u skladu sa odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za HEP-Grupu.
| | | - 11/4/2009 | operater | esad.redza@inet.hr
|
Poštovana pravnice molim Vas da pogledate što kaže zakon o prijavi boravka i koje su konzekvence ako se ustanovi da je netko prijavljen na krivoj adresi.Još je važnije s koje osnove netko može sumnjati na takav čin i što mu je činit da takvu sumnju odkloni.Pitanje ide s osnove našeg kolektivnog ugovora koj daje mogučnost dobivanja sredstava za prijevoz od strane poslodavca pod uvjetom da se donese potvrda prijevoznika i preslik porezne kartice.Kako ima sve više onih koji to pravo uzurpiraju na način da se prijavljuju mnogo dalje od pravog mjesta boravka i to čine tako da ili na nekog od rodbine ili prijatelja koriste adresu na kojoj zapravo ne žive ,uz njihovo dopuštenje se prijave na policijsku postaju i tako dobivaju potvrdu za korištenje prijevoza.Izgleda sve legalno ali kako postoji osnovana sumnja da na takav način uzimaju sredstva koja ne zaslužuju od poslodavca i dovode takvim ponašanjem sve one realne putnike u opasnost da taj isti poslodavac to pravo uskrati svima na slijedećem koletivnom ugovoru.Interes da se to riješi je sve veči samo se zasada traži model po kojem se nekoga za takav lažni akt može teretiti.Ako imate kakvog saznanja o tome molim da mi se javite.
Poštovani,
Iz Vašeg pitanja se može zaključiti da ste ga postavili jer postoje zlouporabe instituta boravka radnika sa ciljem pridobivanja materijalne koristi. Problem je velik i na žalost dosta čest, ali, poslodavac prema postojećim odredbama Kolektivnog ugovora nema pravne instrumente da ga riješi. Stalno i privremeno boravište radnika uređeno je Zakonom o prebivaliđštu i boravištu građana koji je u jednom dijelu izmijenjen Odlukom Ustavnog suda od 19. siječnja 2000.g.
Prema članku 6. citiranog Zakona građani su dužni prijavit i odjaviti prebivalište, prijaviti uobičajeno boravište, te prijaviti promjenu adrese stanovanja.
Prijava prebivališta i promjena adrese stanovanja podnosi se u roku od 8 dana od dana odjave ranijeg prebivališta, odnosno, promjene adrese stanovanja.
U skladu sa odredbama članka 29. Zakona o radu, radnik je dužan dostaqviti istinite podatke o adresi stanovanja koji su ovjereni od nadležnog tijela. Poslodavac sam nema instrumente za provjeru tih podataka, ali, u slučaju sumnje na zlouporabu, može se zatražiti provjera od nadležnog tijela.Tko ne prijavi ili odjavi prebivalište ili promjenu adrese stanovanja, ili o tome daje neistinite podatke, čini prekršaj za koji je zapriječena novčana kazna.
U vezi Vašeg pitanja, pravo na isplatu naknade za prijevoz za dolazak na posao i odlazak sa posla, moglo bi se jasnije urediti u Kolektivnom ugovoru kako bi se izbjegla mogućnost zlouporaba.
| | | - 6/15/2009 | stipe_st | stipe_st@yahoo.com
|
Poštovani, molim vas da mi pojasnite članak 67. kolektivnog ugovora na konkretnom primjeru:
- ukoliko je radnik radio na Uskrs (koji pada u nedjelju!) u smjeni od 14 do 22 sata da li mu se plaća 270% (naknada plaće + plaća uvećana za 50 % + rad u drugoj smjeni 20%) ili samo rad nedjeljom u smjeni što se plaća 155% (plaća + rad nedjeljom 35%+ rad u drugoj smjeni 20%)?
Unaprijed hvala!
Prema članku 67 Kolektivnog ugovora, kada radnik radi na dane blagdana utvrđene zakonom, ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu za 50% Ukoliko radnik na blagdan radi u drugoj smjeni, pripada mu i dodatak od 20%. Svi dodaci za rad u posebnim okolnostima se kumuliraju, tj. zbrajaju.
Prema odredbama članka 67. Kolektivnog ugovora rad na dane blagdana utvrđene zakonom isključuju dodatak za rad subotom i nedjeljom.Prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, blagdanom je utvrđen Uskrs i Uskrsni ponedjeljak-drugi dan Uskrsa, koji je neradni dan.
| | | - 6/2/2009 | jkotora | jurica.kotoras@st.t-com.hr
|
Poštovani,
Molio bih Vas za jedan savijet a radi se o slijedećem.Moja supruga je bila zaposlena kao čistačica kod dva poslodavca I to kod škole vlasništvo ministarstva na 2 sata I kod drugog dječiji vrtić vlasništvo općine na 2,30 sata.U školi je redovito primala božićnicu I regres,dok kod vrtića nije primala niti božićnicu in regres iako su svi zaposlenici primali.Tek pošto je moja supruga otišla u profesionalnu invalidsku mirovinu je saznala da je imala pravo na ta primanja.Poštovani lijepo Vas molim da mi date pravni savjet što da radimo.Obrazoženj postupka šef računovostva za NE primanje božićinice I regres je da pošto je sve to primila u školi da ne bi bilo uredu da primi dva puta isto.Isti taj šef nam je na kraju priznao da je imala pravo na sve to,napominjem da je moja supruga kod oba dva poslodavca radila 15 godina neprekidno.Poštovani još jednom Vas lijpo molim da mi na osnovi svega ovoga odgovorite što je ispravno I kako dalje postupiti,nadajući se vašem odgovoru unaprijed s njlijepše zahvaljujem s poštovanjem Jurica Kotoraš
Molimo pričekajte odgovor pravnika..
| | | - 10/30/2008 | davor200 | davor200@gmail.com
|
POŠTOVANJE,Imam pitanje u vezi staža koji nam se računa duplo(vrijeme provedeno u HV).U HEP-u taj staž nije prikazan na listi,već se navodno dodaje kada idemo u mirovinu(iako mi ni tu nije jasno na koji se to način provodi jer bez obzira koliko imam staža do 65g. moram raditi).Navodno(informacija nije provjerena)u HŽ-u koji je isto državna firma taj staž im je uračunat i prikazan na listi(a samim tim i plaćen kroz minuli rad).
Poštovani,
Na Vaše se pitanje daje slijedeći odgovor:
Dodaci koje poslodavac isplaćuje radnicima s osnova minulog rada nisu uređeni Zakonom o radu, nego se uređuju Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu ili Ugovorom o radu.Stoga je moguća razlika u priznavanju prava na dodatak s osnova minulog rada od poslodavca do poslodavca. Kada se uređuje pravo s osnova minulog rada, ono se uvijek povezuje sa institutom efektivnog staža osiguranja ( radni staž ) odnosno sa vremenom koje je radnik radio.Uobičajena je praksa da poslodavac isplaćuje minuli rad za godine radnog staža, te takav podatak prikazuje na isplatnoj listi.Od instituta efektivnog radnog staža treba razlikovati mirovinski staž, u koji se računa efektivni rad, tj. radni staž i tzv. mirovinski staž priznat po posebnim zakonima ( npr. beneficirani radni staž i dr. ) Radni staž se uvijek upisuje u radnu knjižicu, a mirovinski staž priznat po posebnim zakonima se dokazuje odgovarajućom potvrdom prilikom ostvarenja prava na mirovinu i ne upisuje se u radnu knjižicu.Ukoliko se u tijeku radnog vijeka ostvari pravo na staž s uvećanim trajanjem ( beneficirani staž ), tada se proporcionalno smanjuje i dobna granica koja je uvjet za ostvarenje prava na starosnu mirovinu.
U Vašem slučaju predlažem da se javite u nadležnu službu Zavoda za mirovinsko osiguranje kako bi saznali sve pojedinosti i mogućnosti vezane uz ostvareni radni i mirovinski staž.
| | | - 7/26/2008 | do | zozozo69@gmail.com
|
Poštovani,molim Vas da mi kažete kako da riješim problem oko neiskorištenih i neplaćenih cijelih godišnjih odmora za 2005,2006,2007-u godinu te uz to još 60 slobodnih dana (dani su od viška sati u smijenskom radu),a evo prođe i 7 mijeseci ove godine.
Poštovani,
Na Vaše se pitanje daje slijedeći odgovor:
Pravo na plaćeni godišnji odmor je osnovno pravo radnika u radnom odnosu koje mu pripada temeljem Konvencije broj 132 ( NN MU 03/02, MU 45 i članka 47.Zakona o radu ( NN 137/04-pročišćeni tekst).Radnik se prava na godišnji odmor ne može odreći, niti može sa poslodavcem sklopiti sporazum o isplati naknade umjesto godišnjeg odmora. Iz navedenog proizlazi da Vam je poslodavac bio dužan u skladu sa Planom godišnjih odmora za svaku od navedenih godina osigurati pravo na godišnji odmor. Iz Vašeg pitanja nije jasno da li ste od poslodavca navedeno pravo pisano zahtijevali ili niste. Ako Vam je poslodavac uskratio pracvo na korištenje godišnjeg odmora, dužan Vam je zbog toga nadoknaditi štetu. Predlažem da takvu naknadu štete zatražite od poslodavca. Ukoliko poslodavac ne pristane naknaditi štetu, istu možete ostvariti sudskim putem. Pravo na naknadu štete zastarijeva u roku tri godine od dospijeća.
Što se tiče slobodnih dana, pretpostavljam da ste ih stekli radeći u prekovremenom radu. Važno je da postoji pisana evidencija o načinu stjecanja slobodnih dana.Predlažem da od poslodavca zatražite da Vam te dane plati. Ukoliko poslodavac Vaš zahtjev odbije, predlažem da pravo ostvarite tužbom sudu.
Pravo također zastarijeva u roku od tri godine.
| | | - 2/27/2008 | Antun | antun@antun.biz
|
Često slušamo o zastarama pojedinih sudskih predmeta, pa me zanima, kako to stoji sa zastarom iz područja radnog prava ili konkretno pitanje:
Kad nastupa zastara, takozvanog, slučaja radnika M.R?
Unaprijed hvala!
Poštovani gospodine,
U vezi Vašeg pitanja daje se slijedeći odgovor:
Postupak ostvarivanja sudske zaštite prava iz radnog odnosa uređen je odredbama članka 133 Zakona o radu / Narodne novine br. 137/04.-pročišćeni tekst/.Zastara potraživanja iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom uređena je u članku 138. Zakona o radu. Prema odredbama tog članka potraživanje iz radnog odnosa zastarijeva za tri godine ukoliko Zakonom o radu ili drugim zakonom nije određeno drugačije.
| | | | Stranica: 1 |
|
Niste logirani!
|
|
|
|
|
|
|