|
|
|
|
Hot
|
|
|
|
| 3/18/2010 - Podobnici se ne ostavljaju na cjedilu, niti kad su »zaslužni« za milijunske štete: Savjetnici agencije za posebni otpad | | Izvor - Novi list, 13. ožujak 2010. | | | - Poštovani gospodine premijeru, zaista mi je teško otpočeti ovo pismo Vama iako sam, po primitku informacije da ste dobili jednu gnjusnu objedu – prijavu na mene, znao da ga moram napisati. (...) Obzirom na metodu (staljinistička) kojom se udarilo na mene mogu pretpostaviti da je istu napisao Dubravko Čorak. O njemu znam toliko da je bio prije rata jedan veliki Jugoslaven i komunista, sin policajca oženjen srpkinjom (punac i punica mu žive u Beogradu) te često putuje u Srbiju, da je jako bogat, u HEP-u ima službeni auto kao i članovi Uprave, karticu, mobitel, da je zajedno s gosp. Dorićem blatio kolegu Despota u HDZ-u, da puno putuje po inozemstvu s gosp. Dorićem i Matijevićem, da je jako prisan s kolegom Mravkom.«
Ove autentično nepismene rečenice dio su pisma što ga je 27. ožujka 2007. godine bivšem premijeru Ivi Sanaderu uputio bivši član Uprave Hrvatske elektroprivrede Velimir Lovrić. U svom klevetničkom štivu, koje je za cilj imalo »odstrel« HEP-ovog sindikalca, Lovrić se Sanaderu između ostalog pohvalio da su interesi HDZ-a za njega ispred interesa tvrtke kojoj je sjedio na čelu.
– Moje drugačije viđenje organizacije HEP-a te uloge i pozicije člana uprave za ekonomsko-financijske poslove za mene nije, niti će ikad biti, važnije od programa stranke kojoj pripadam. To sam i pokazao – poslije Krka povlačenjem svog Uputstva suradnicima, iako je ono abeceda financijske procedure i utemeljeno na zakonu, moralu, rezonu dobrog privrednika..., pisao je Lovrić Sanaderu, priznajući, dakle, da su mu interesi ljubljene stranke iznad dobrobiti javnog poduzeća kojim je upravljao.
Umiljato janje dvije majke sisa
Kad je ovo pismo objavljeno Sanaderu nije preostalo drugo nego naložiti Lovrićevu smjenu. Šteta nanesena interesima stranke kojoj Lovrić pripada na taj način je amortizirana, a javni interes za nastavak Lovrićevog poslovnog puta prestao je s njegovim detroniranjem iz Uprave HEP-a. Njega je, pak, već čekalo drugo radno mjesto: opet, naravno, u javnom poduzeću u kojem interese HDZ-a može stavljati ispred javnih interesa. Cinici će reći da je završio tamo gdje mu je i mjesto – u Agenciji za poseban otpad, ali valja nam postaviti pitanje da li je ova tvrtka kći Hrvatske elektroprivrede mogla funkcionirati i bez Lovrićevih usluga? Dakako, odgovor je potvrdan. Hrvatski građani Lovrića i dan danas plaćaju isključivo zbog HDZ-ove navade da svoje kadrove ne ostavlja na cjedilu, čak niti onda kad su zaslužni za milijunske štete. Životni put Velimira Lovrića idealna je ilustracija o uhljebljenju podobnika. Nakon što je ordinirao u Hercegovačkoj banci, gdje je proračunski novac nestajao u crnim rupama pod krinkom skrbi za Hrvate u susjednoj državi, on je najprije dospio u bosanskohercegovačke institucije. Kako umiljato janje sisa dvije majke, tako se i Lovrić u jednom trenutku preorijentirao na »hrvatsko tržište javnog novca«, pa je uz pomoć HDZ-a dospio za jednog od ključnih ljudi HEP-a.
Sigurnosna mreža za slučaj pada nakon Lovrića je ostala razapeta i za druge članove te predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede. Koliku štetu HEP-u su napravili Ivan Mravak i njegova družba nikad neće biti precizno utvrđeno, ali neosporna je činjenica da je HDZ-ov predsjednik Uprave kupovao struju po najvišim mogućim cijenama, da je fiktivno zapošljavao HDZ-ove kadrove, da je pomogao stanovitom vukovarskom poduzetniku da za nekoliko milijuna kuna olakša proračun Grada Vukovara. Serija skandala objavljenih u novinama s Mravkom u glavnoj ulozi na koncu je rezultirala njegovim padom. Dobio je što je zaslužio, primijetila je javnost, ne znajući koliko je u pravu. Nakon što je razriješen dužnosti čelnog čovjeka poduzeća, Mravak je dobio izvrsno plaćeno mjesto savjetnika u »HEP - Operator distribucijskog sustava«.
Pravno štima, moralno baš i ne
Prosječan radnik, koji državi nije nanio niti kunu štete, može samo sanjati o primanjima koja danas, nakon svih štetnih poteza što ih je povukao, prima Ivan Mravak.
– Smijenjeni menadžeri u našem poduzeću završavaju na mjestima savjetnika, ako takvih slobodnih mjesta ima. Ako ih nema – daju im se nešto niže šefovske pozicije i dodjeljuju im se aneksi ugovora kako bi nastavili primati direktorske plaće, kaže o ovoj temi Denis Geto, predsjednik HEP-ovog sindikata Tehnos. On napominje da je pravno ta priča pokrivena, ali moralni aspekt ove prakse, kaže, potpuno je zanemaren.
– Cijela stara Uprava uhljebljena je u poduzeću. Osigurali su im visoka primanja, što diže masu plaća tako da u konačnici ispaštaju naši radnici. Svi visokopozicionirani kadrovi ostaju visokopozicionirani, bez obzira na eventualnu štetu koju je netko napravio, kaže Geto. Da je ovaj sindikalist potpuno u pravu govori nam pregled radnih mjesta nekadašnjih čelnih ljudi HEP-a: Nikola Rukavina danas je direktor društva HEP-Proizvodnja, nekadašnji njegov kolega iz Uprave Željko Kljaković-Gašpić danas je savjetnik u istom poduzeću, dok su Stjepan Tvrdinić, Darko Dvornik i Željko Tomšić nakon Uprave završili kao zaposlenici u Uredu Uprave HEP-a.
Svi navedeni HEP-ovci, zahvaljujući čijem poslovanju nam se smiješe nova poskupljenja struje, danas imaju plaće veće od deset tisuća kuna, poneko od njih na raspolaganju ima i službeni automobil, a radni zadaci su im takvi da bi njihov odlazak na dugogodišnji odmor malo tko zamijetio.
Sutlić savjetnik za digitalizaciju
Lako bi s ovom temom bilo izići na kraj kad bi opisana uhljebljenja nesposobnih i isluženih bila rezervirana samo za Hrvatsku elektroprivredu. Na žalost, riječ je o puno širem fenomenu, koji obuhvaća sva javna poduzeća u državi. Kao idealan primjer može poslužiti i Hrvatska televizija, odnosno njezin odnedavna prvi čovjek Vanja Sutlić. Podobni Sutlić, uz pomoć svojih suradnika, na HRT-u je producirao skandale kojih se ne bi posramio niti Sanaderov člankolizac Lovrić, da bi nakon dužeg pritiska javnosti i samih novinara HRT-a napokon bio smijenjen. Međutim, ova željno iščekivana smjena nipošto nije značila da se Sutlić oprašta od katedrale duha. I njega je, naime, čekalo zbrinjavanje, u vidu savjetničkog mjesta. Ista sigurnosna mreža od treska je spasila i njegovog smijenjenog suradnika Blagu Markotu.
– Vanja Sutlić je pomoćnik glavnog ravnatelja, ima svoje zadaće vezane uz digitalizaciju i reorganizaciju dopisničke mreže. Bivši ravnatelj HTV-a Markota savjetnik je za reorganizaciju. Za sve kvalitetne ljude ovdje ima mjesta. Sa Sutlićem imam izvanrednu suradnju jer tko mi može bolje prenijeti stvari od osobe koja je to do jučer radila. Ovdje nije bilo revolucije, nego su to bili normalni poslovni procesi, pojasnio je javnosti novi, privremeni ravnatelj prisavske javne kuće Josip Popovac. Međutim, ako je riječ o kvalitetnim ljudima, kako to tvrdi Popovac, kako je moguće da je pod njihovim vodstvom HRT pao na najniže grane? Odgovornost za loše poslovne rezultate u javnim poduzećima očito ne postoji. Umjesto sankcija, Sutlić i Markota nastavili su primati svoje plaće, otprilike jednake iznosu tri prosječne radničke plaće u Hrvatskoj. Za ovu naknadu, svjedoče naši izvori s HTV-a, navedeni dvojac ne radi gotovo ništa, a šta bi, uostalom, Vanja Sutlić radio s digitalizacijom, kad je riječ o čovjeku pred poznim godinama, koji se u nove tehnologije i digitalizaciju slabo, jadan, razumije.
Stvari drugačije ne funkcioniraju niti u poduzećima u vlasništvu lokalnih samouprava. U najvećem od takvih – Zagrebačkom Holdingu, prije dvije godine otkriven je niz malverzacija u podružnici Zagrebačke ceste, a kao jedan od odgovornih navođen je nedavno preminuli HSP-ov političar Stipe Ćorić. Svoju poziciju u Zagrebačkim cestama on je zbog sumnji u malverzacije izgubio, ali čekalo ga je sjajno mjesto savjetnika predsjednika Uprave Ive Čovića. Ćorića u amanet ovom je ostavio njegov prethodnik Slobodan Ljubičić Kikaš. U neslužbenim razgovorima s novinarima predsjednik Uprave Čović nerijetko je priznavao da Ćorić ne radi ništa, da nikakve njegove savjete nije uzimao na znanje. Bilo je to klasično uhljebljenje na teret građana, koji su u krajnjoj liniji vlasnici Holdinga.
Prskalo sit, svi u HAC-u na broju
Iznimno zanimljiv slučaj uz ovu temu imamo i u Hrvatskim autocestama, gdje su kruh svagdanji našli vojni umirovljenici, ražalovani saborski zastupnici HDZ-a i ini stručni radnici koji za život mogu zaraditi isključivo ako su priključeni na vime iscrpljene državne krave. Bivši predsjednik uprave ovog poduzeća Jurica Prskalo, čije poslovanje češljaju odredi USKOK-a i kriminalističke policije, bio je, podsjetimo, pritvoren zbog sumnje da je poduzeću nanio milijunske štete. Dok je bio u pritvoru u poduzeću su mu dali otkaz s obrazloženjem – pazite sad – da nije dolazio na posao. Kako kućna pravila zatvorske jedinice Remetinec Prskalu nisu dozvoljavala da ide na radno mjesto, tako Prskalo sad tuži Hrvatske autoceste redovnom sudu i pritom proniciljivo postavlja pitanje: Kako sam mogao dolaziti na posao kad su ćelije bile neprestano pod ključem. Po svemu sudeći, on će ovaj sudski spor dobiti, a nama, pak, ostaje da se pitamo tko je autor takvog obrazloženja otkaza i nije li takvo obrazloženje dano namjerno, e kako bi Prskalo ostao sit, a i svi u HAC-u na broju. Sindikalist Mijat Stanić kao odgovornu vidi direktoricu Sektora pravnih poslova Marijanu Raguž.
– U svakom slučaju, direktorica Raguž tu je najodgovornija. Logično je da će s ovakvim obrazloženjem Prskalo dobiti spor, a ja se pitam nije li obrazloženje njegovog otkaza naručeno, postoji li zaštitnik u HAC-u koji je s jedne strane išao zadovoljiti javnost potkazima, a s druge Prskalu omogućio da se nada povoljnom ishodu sudskog spora te da se na koncu vrati na posao? O tome sam razgovarao i s novim predsjednikom Uprave Stejpkom Bobekom, ali on smatra da je obrazloženje otkaza dobro, kaže Stanić.
I Vojković za kraj
Kako biste sami mogli ocijeniti da li je obrazloženje dobro, nudimo vam ga još jednom: Jurica prskalo otkaz je dobio jer nije dolazi na posao dok je bio u pritvoru na Remetincu. Nemojte se stoga iznenaditi kad Prskala ugledate na mjestu savjetnika predsjednika Uprave, jednom kad se prašina oko HAC-a napokon slegne.
Ostao nam je na koncu slučaj Croatia Osiguranja, gdje ražalovani predsjednik Uprave Hrvoje Vojković sprema primopredaju dužnosti. Bude li se Vojkoviću prohtjelo, on bez problema može ostati u sustavu osiguravajuće kuće, na unosnom mjestu savjetnika. Odluči li se za odlazak, osigurana mu je pak otpremnina koja iznosi nešto manje od milijun kuna. I na njegovom slučaju možemo se učiti o povlasticama što su osigurane za političku i gospodarsku elitu koja živi na teret građana.
U zaključku, valja nam podvući da savjetnička mjesta u javnim poduzećima u najvećoj mjeri služe da se pali anđeli vladajuće stranke ne bi odveć ugruvali, jednom kad ih nepredviđene poteškoće izbace iz sedla. Prosječnom građaninu ostaje tek da sa psovkom na usnama promatra tu iz državnog proračuna financiranu zemlju Dembeliju, gdje nove direktore savjetuju prethodnici koji su morali odstupiti, najčešće zbog lošeg poslovanja. Kod takvog stanja stvari, državnom vodstvu valja nam predložiti da za svoje posrnule menadžere rezerviraju posebnu agenciju, u kojoj nitko ništa neće raditi, za što će biti dobro plaćen. Ovaj projekt je lako izvediv, jer ne treba izmišljati toplu vodu, nego tek iskoristiti jednu od postojećih agencija: Agenciju za posebni otpad, gdje (ne) radi Velimir Lovrić, člankolizac s početka ovog teksta.
| | | | 3/18/2010 - Predstavnici HEP-a i TLM-a započeli razgovore o cijeni struje | | Izvor - Slobodna dalmacija, 16. ožujak 2010. | | | - Predstavnici šibenskog TLM-a i HEP-a u utorak su započeli pregovore o tome kako razriješiti nastale probleme prouzročene najavom HEP-a da će jednostrano raskinuti ugovor koji šibenskim tvornicama aluminija sve do kraja 2011. godine jamči niže povlaštene cijene električne energije.
Riječ je o ugovoru koji takve niže cijene struje garantiraju i mostarskom Aluminiju, čiji je 12 postotni vlasnik TLM,čijim valjaonicama i prešaonicama Mostar osigurava više od 50 tisuća tona sirovog aluminija.
Sudionici jučerašnjih razgovora dogovorili su se da će javnost izvijestiti tek kada bude postignuto kompromisno rješenje prihvatljivo za obje strane. Neslužbeno doznajemo da je prvi krug pregovora prošao u, za Šibenčane, obećavajućoj atmosferi, te da će se nastaviti već u četvrtak.
Podsjetimo, najavljeni jednostrani raskid ugovor od strane HEP-a bio bi "nož u leđa" šibenskim prerađivačima aluminija koji su svoju kompletnu razvojnu i investicijsku strategiju temeljili upravo na tom dogovoru koji im, uz prihvatljivu cijenu, jamči stabilnu ospkrbu energijom sve do kraja iduće godine.
Vjeruje se da će kompromis biti postignut, jer, u suprotnom, značilo bi to gašenje ovdašnjih valjaoanica i prešanica koje zapošljavaju više od 900 radnika.
Bio bi to težak udarac i za Šibensko - kninsku župabniju, pa i državu, jer godišnji izvoz ove dvije tvrtke premašuje 140 milijuna eura s dobrim izgledima, zahvaljujući započetim investicijama teškim gotovo 90 milijuna eura,, da već za godinu dvije dostigne i 250 milijuna eura.
| | | | 3/18/2010 - APEL VLADI Prekid ugovora o nižoj cijeni struje znači propast za TLM | | Izvor - Slobodna dalmacija, 14. ožujak 2010. | | | - Članovi Gospodarskog vijeća Županijske komore Šibenik u petak su uputili apel Vladi Republike Hrvatske da spriječi Hrvatsku elektroprivredu da jednostrano raskine do kraja 2011. godine važeći ugovor o povlaštenoj nižoj cijeni električne energije za šibenske tvornice aluminija, odnosno Aluminij iz Mostara, odakle se aluminijem opskrbljuje TLM.
Također, zatražili su da Vlada žurno inicira trojni sastanak predstavnika HEP-a, TLM-a i mostarskog Aluminija, na kojem bi se zajednički pronašlo obostrano zadovoljavajuće rješenje.
- Tražimo to zbog toga jer bi jednostrani raskid spomenutog ugovora šibenske aluminijaše dovelo u vrlo težak položaj, a to bi se, sasvim je sigurno, odrazilo i na ukupne gospodarske prilike na šibenskom području. Dovoljno je kazati da su ovdašnje Valjaonica i Prešaonica koje ovise od aluminija iz Mostara, glavni gospodarski subjekti koji su, uz to, i glavni izvoznici - obrazložio je ovaj prijedlog Petar Škender, predsjednik Gospodarskog vijeća.
Kakve posljedice za šibenske aluminijaše ima ovaj jednostrani potez HEP-a, najbolje se vidi na primjeru Valjaonice.
- Ako HEP uistinu raskine ugovor koji, podsjećam, vrijedi do kraja 2011. godine, nama ne preostaje ništa drugo nego obustaviti proizvodnju, zatvoriti tvornicu i više od 600 radnika otpustiti. Mostar će Valjaonici ove godine isporučiti 45 tisuća tona aluminija. Ne bude li se poštovao ugovor, nama bi to na razini godine donijelo novi trošak od gotovo deset milijuna eura.
- Vjerujem da do toga neće doći jer to nije ni u čijem interesu u državi. Napraviti to poduzeću kao što je Valjaonica, čiji će ovogodišnji izvoz premašiti 130 milijuna eura, poduzeću koje je započelo novi ciklus ulaganja u proširenje i modernizaciju proizvodnje, u što je već uloženo 30-ak milijuna eura, koje bi već za godinu-dvije trebalo izvoz povećati na više od 200 milijuna eura, bila bi neoprostiva glupost. Ova tvrtka uspješno izmiruje sve svoje obveze prema državi, nema dugova i među malobrojnim je u državi koja više od 95 posto svoje proizvodnje izvozi - kaže Miroslav Šupe, direktor TLM-ove Tvornice valjanih proizvoda.
Šupe podsjeća da je prigodom potpisivanja ugovora s HEP-om, koji oni žele razvrgnuti, utvrđena svjetska cijena na temelju prosječnih cijena aluminija na svjetskoj burzi. U međuvremenu je sve palo, pa i ta cijena. Međutim, to su cijene s kojima su aktualni vlasnici ušli u nove planove, pa i investicije.
- Nije ovo dječja igra u kojoj će se jedna strana predomisliti pa reći: “Znate, pa mi nismo mislili tako” - kaže direktor Šupe.
| | | | 3/18/2010 - Šverc struje: USKOK pri kraju istrage o štetnu ugovoru HEP-a i Tvornice lakih metala | | Izvor - Večernji list, 11. ožujak 2010. | | | - Na oko 100 milijuna kuna procjenjuje se šteta koju je imao HEP, i to samo na poslu koji je njegov bivši čelnik Ivan Mravak sklopio sa šibenskim TLM-om. Do toga izračuna došli su tužitelji i policajci istražujući trgovinu strujom koja je išla od crnogorskog dilera Vuka Hamovića preko HEP-a, pa dalje do TLM-a i konačno do tvornice aluminija u Mostaru.
Kako doznajemo, istraga o slučaju o kojem je Večernji list vrlo iscrpno pisao još prošle godine, približila se kraju, a u središtu je štetni ugovor koji je HEP sklopio s TLM-om.
Potvrdile su se, naime, Večernjakove informacije da je HEP od Hamovića kupovao struju pa je preprodavao TLM-u. Problem je, međutim, što je TLM struju kupovao po cijeni koja je iznosila 80 posto iznosa koji je HEP platio Hamoviću.
Izvlačenje novca
Zanimljiv podatak koji su istražitelji ustanovili govori i da je TLM samo 7 posto struje koju je po ovakvoj povlaštenoj cijeni kupovao od HEP-a iskorištavao za vlastitu proizvodnju. Ostatak od 93 posto nabavljene struje prosljeđivali su dalje tvornici Aluminij u Mostaru.
Pod posebnim su povećalom u istrazi motivi sklapanja ovakvih štetnih ugovora. HEP je, naime, ispod cijene prodavao struju TLM-u koji je kupio konzorcij hrvatskih tvrtki sastavljen od Dalekovoda, Konstruktora, Zagreb-Montaže, Alu Flex Packa i Feala iz Širokoga Brijega.
Ćosić i sin
Sve upućuje na to da je posrijedi klasičan primjer šverca struje kroz lanac u kojem je na početku državno poduzeće iz kojega se izvlači novac i poslije distribuira preko ugovora koji su povoljni za svakoga osim za HEP.
Neosporno je, za sada, da je Mravak sklopio štetan ugovor, no ostaje otvoreno pitanje na čiji je sve poticaj taj posao bio sklopljen. U medijima se već isticalo da bez određene odgovornosti u svemu ne može biti ni Krešimir Ćosić koji je u Nadzornom odboru HEP-a te u Nadzornom odboru TLM-a.
Dakle, već je zbog svoje funkcije u tim dvjema tvrtkama morao imati vrlo dobar pregled nad ugovorima te gubicima koji su se na temelju njih gomilali na računu državnog poduzeća.
Večernji je pisao i o drugoj aferi u čijem je središtu Ćosić. Riječ je o HEP-ovoj kupovini struje od tvrtki ETF, Rudnalp i Korlea.
I u ovim je slučajevima HEP plaćao nerealno visoke cijene struje, a znakovito je da je Marko Ćosić, sin Krešimira Ćosića, prokurist ukrajinsko-slovačkog Korlea za Hrvatsku.
Istražitelji ispituju je li Polančec i u aferi s HEP-om
Kad su u javnost počeli izlaziti slučajevi malverzacije s ugovorima u HEP-u, bivši čelnik toga poduzeća Ivan Mravak pokušavao je opravdati štetno poslovanje. Mravak je tako tvrdio kako nije točno da je HEP mostarskom Aluminiju i šibenskom TLM-u struju prodavao po iznimno niskim cijenama.
– HEP nema ugovor s Aluminijem, a s TLM-om potpisali smo četverogodišnji ugovor prema kojemu se cijena struje veže uz cijenu aluminija na Londonskoj burzi – govorio je Mravak.
– Kad smo potpisali ugovor, cijena aluminija bila je 2400 dolara po toni, a cijena struje iznosila je 36 eura po megavatsatu. Danas je cijena struje znatno niža jer je cijena aluminija pala, ali to je tržište – opravdavao se Mravak. U izvorima bliskim istrazi govori se da se u ispitivanju šverca struje preko šibenskog TLM-a utvrđuje i uloga članova konzorcija koji je kupio TLM te bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca koji je navodno znao i za afere u HEP-u.
| | | | 3/18/2010 - HEP zbog štetnog ugovora s TLM-om izgubio 100 milijuna kuna | | Izvor - Business.hr, 11. ožujak 2010. | | | - To je iznos do kojeg su došli tužitelji i policajci koji istražuju trgovinu strujom koja je išla od crnogorskog trgovca Vuka Hamovića preko HEP-a do šibenskog TLM-a i mostarskog Aluminija.
U središtu istrage su štetni ugovori koje je Hrvatska elektroprivreda za vrijeme mandata bivšeg predsjednika Uprave Ivana Mravka sklopila s TLM-om.
Kao što je već neko vrijeme poznato, HEP je od Hamovića kupovao struju koju je preprodavao šibenskom TLM-u, ali po cijeni koja je iznosila 80 posto cijene koju je ta tvrtka platila Hamoviću.
Istražitelji su ustanovili i da je TLM samo sedam posto struje koju je kupio po povlaštenoj cijeni iskorištavao za vlastitu proizvodnju, dok je 93 posto nabavljene struje prosljeđivano Aluminiju.
U izvorima bliskim istrazi govori se da se u ispitivanju preprodaje struje preko TLM-a utvrđuje i uloga članova konzorcija koji je kupio tu tvrtku te bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca koji je navodno znao i za afere u HEP-u.
Opaska TEHNOS-a: S obzirom na niske cijene po kojima je HEP prodavao energiju TLM-u, a koja je završavala u Mostarskom Aluminiju, koji je opet po praktično tržišnim cijenama prodavao svoj proizvod nazad TLM-u, ukupni gubitak (koji je na svoja leđa preuzeo HEP), prema našim procjenama, iznosi barem 500 milijuna kuna.
| | | | 3/18/2010 - Kolumna: Politička demagogija jedna je od ključnih opasnosti za rast i razvoj | | Izvor - Večernji list, 11. ožujak 2010. | | | - U silnim raspravama oko toga što treba napraviti da iziđemo iz krize, ponekad se spomene potreba obračuna s političkom demagogijom, ali ni najodgovorniji u ovoj zemlji, pa i mnogi u medijima, ne shvaćaju koliko smo duboko ogrezli u demagoško te stoga vrlo iskrivljeno percipiranje stvarnosti. Primjerice, u analizi neslužbenih informacija s prošlotjednog sastanka poslodavaca i premijerke Kosor nitko se nije ozbiljno uhvatio poruke HUP-ovaca kako je nerealno očekivati da direktori najvećih javnih sustava u Hrvatskoj rade za 15-ak tisuća kuna. A politička demagogija koja gladnim siromasima poručuje da ograničava i reže plaće najvećim državnim direktorima krajnje je neodgovorna i zastrašujuće opasna.
Vjerojatno je i svakom menadžeru početniku jasno kako je glupo na sebe preuzeti odgovornost restrukturiranja, primjerice, jednog HEP-a, a za to dobivati naknadu od nekih 2-3 tisuće eura ili jednu prosječnu zapadnoeuropsku plaću. Sasvim je jasno da se oni najsposobniji menadžeri neće hvatati najodgovornijih fotelja u državnim tvrtkama jer je jasno da u privatnom sektoru mogu financijski proći znatno bolje čak i na puno nižim menadžerskim pozicijama. Bilo koji direktor u HEP-u sigurno je izložen strahovitim medijskim, političkim i sindikalnim pritiscima. Ima, naravno, iznimnu odgovornost. O tome koliko je pametan, odlučan i vješt ovisi hoće li HEP godišnje imati dobit od 500 ili, zašto ne, milijardu kuna. Ako je glavni direktor HEP-a nesposoban, nepošten i neodgovoran, minus HEP-a godišnje lako može biti također 500 do milijardu kuna. Govorimo, dakle, o čovjeku koji u deset godina može napraviti razliku od 10-20 milijardi kuna, a želimo ga plaćati 2-3 tisuće eura.
Ma potpuno je jasno da se nikada i ni pod koju cijenu ne smijemo pomiriti s imenovanjem nesposobnog ili polusposobnog kadra u preostalim javnim poduzećima i državnim tvrtkama, ali je iz našeg javnog poimanja toga koliko treba plaćati direktore sasvim jasno da smo se davno poprimili s tim strašnim stanjem. Ne sjećam se ni jedne oštre javne reakcije protiv ograničavanje menadžerskih plaća u državnim tvrtkama, a tako nešto destimulirajuće mogao je napraviti netko potpuno neupućen u principe upravljanja, kako državom tako i poduzećima. Sjećate li se primjera gradonačelnika jednog zagorskog gradića koji je radio za plaću od 4500 kuna? Je li ikomu promakla činjenica da je taj “skromni čovjek” kroz lokalne radove u cestogradnji zdimio na desetke milijuna kuna? Je li itko nakon toga zaključio da male plaće nisu dobre plaće? Dobre plaće su velike plaće.
| | | | 3/18/2010 - HEP u iskapčanje struje uz oružanu pratnju zaštitara | | Izvor - Novi list, 10. ožujak 2010. | | | - Dok hrvatski građani sve teže plaćaju svoje mjesečne račune, Hrvatska elektroprivreda angažira naoružane zaštitare koji će njezinim djelatnicima omogućiti da što efikasnije iskopčavaju neplatiše. Na ovaj korak odlučile su se ispostave HEP-a u Splitu i Slavonskom Brodu. Naoružana pratnja, dakle, HEP-ovcima će biti potpora u akcijama iskapčanja zbog neplaćenih mjesečnih računa, odnosno štitit će ih od bijesa građana. U ovu svrhu Elektrodalmacija Split angažirala je zaštitarske agencije »007 Miletić Solin«, »Gradska sigurnost Šimac i sin«, »Budnost Omiš« te »Vrdoljak i dr J.T.D.«. Uslugu službeno podvedenu pod stavku »tjelesna zaštita osoba i imovine i naoružana pratnja djelatnika prilikom iskapčanja« splitski ogranak HEP-a platit će 2,46 milijuna kuna. Elektra Slavonski Brod, pak, ugovor o pružanju istih usluga sklopila je sa zaštitarskom agencijom »Sigurnost Buzov«, a platit će je 473 tisuće kuna.
Glasnogovornik HEP-a Radimir Milišić za naš list rekao je da iskapčanje neplatiša uz pomoć uniformiranih zaštitara naoružanih pištoljima do sad nije bila redovita praksa Hrvatske elektroprivrede. HEP-ovce je, rekao je, u određenim slučajevima iskapčanja električne energije građanima znala pratiti policija, ali to je ovisilo o dobroj volji »plavaca«.
– Pretpostavljam da su u Splitu i Slavonskom Brodu procijenili da imaju potrebu za angažiranjem naoružane pratnje. Ovisno o situaciji, naši djelatnici ranije su ponekad na teren išli s policijom, pojasnio je glasnogovornik HEP-a.
Za potrebe ovog teksta kontaktirali smo i s djelatnikom HEP-a koji na iskapčanju neplatiša radi u zagrebačkoj regiji. S obzirom da bi morao imati posebnu dozvolu za istupanje u javnosti, iz razumljivih razloga on želi ostati anoniman.
– Osobno nikad nisam imao naoružanu pratnju pri iskapčanju struje ljudima koji ne plaćaju račune, niti sam čuo da je netko od mojih kolega imao takvo iskustvo. Nama je u firmi rečeno da se u slučaju problema jednostavno zahvalimo i odemo, nakon čega se problem rješava na drugi način, obično sudskim tužbama, kaže naš sugovornik.
Prema iskustvima HEP-ovih djelatnika objavljenim u crnim kronikama, djelatnicima elektroprivrede naoružana pratnja ponekad uistinu može dobro doći. Na samom terenu, doduše, nisu zabilježeni teški incidenti, ako se takvima ne smatraju verbalne prijetnje. Najteži incident vezan za iskapčanje struje građanima zbio se u srpnju prošle godine u Županji, kad je razvojačeni hrvatski branitelj Damir Božanović aktivirao ručnu bombu u dvorištu pogona HEP-a i teško ranio sebe i direktora pogona Tomu Mijatovića. Što se incidenata na terenu tiče, jedan je zabilježen koncem 2008. godine, kad je dvojici djelatnika HEP-a prijetio vlasnik kuće gdje su došli isključiti struju.
Kod problematičnijih slučajeva iskapčanja električne energije, rekosmo, HEP-ovce je znala pratiti policija, a jedan takav slučaj zabilježen je koncem prošle godine. Tad su u pratnji snaga reda i mira djelatnici Elektroistre iskapčali struju ugostiteljskim objektima u Puli.
| | | | 3/18/2010 - »Visoki napon« trese dio riječkih HEP-ovaca | | Izvor - Novi list, 16. ožujak 2010. | | | - Je li doista direktor HEP-ovog proizvodnog područja Zapad Damir Lučić svoju radnicu H.S. uvrijedio po nacionalnoj i spolnoj osnovi, kako to javno, tvrde čelni ljudi Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Miroslav Matijević i Dubravko Čorak, ili je riječ o izmišljotini koja je posljedica već desetak godina krajnje narušenih međuljudskih odnosa unutar jedne HEP-ove proizvodne cjeline. U svakom slučaju, neupitno je kako jedna od dvije sukobljene strane, ili Lučić, ili sindikalci i H.S., iznosi teške laži i klevete. Višemjesečni sukob između Lučića i sindikata proteklih je dana doživio kulminaciju kad su sindikalni čelnici Upravi HEP-a postavili ultimatum – ili će direktor HEP-a Leo Begović smijeniti svog riječkog direktora Damira Lučića ili će Sindikat krenuti s pripremom štrajka.
Damir Lučić tvrdi da je to laž koju su plasirali određeni sindikalci kako bi ga pokušali kompromitirati zbog njegovih saznanja o teškim nepravilnostima u radu nekih njihovih članova koje je prijavio nadležnim tijelima. Konkretno, Lučić je kao direktor zbog krivotvorenih studentskih ugovora o radu i tri opomene pokrenuo otkaz ugovora o radu za rukovoditelja ekonomske službe Stipu Vidakovića, inače sindikalnog povjerenika. Upravo zato što je Vidaković njihov kolega-sindikalac i prijatelj, Lučić smatra kako je na udaru Dubravka Čorka i Miroslava Matijevića.
»U namjeri da me prikažu nevjerodostojnim, plasirali su laž da sam vrijeđao radnicu. No da je riječ o neistini jasno je iz Odluke koju je u lipnju prošle godine, nakon iscrpne istrage, donio Povjerenik za zaštitu dostojanstva radnika dipl. ing. Kajetan Knešaurek«, kaže Lučić. I doista, na temelju obavljenih razgovora i uvida u dokumentaciju potaknutih prijavom radnice H. S. protiv direktora Damira Lučića, Knešaurek je utvrdio kako uznemiravanja bilo kakve vrste, vrijeđanja i omalovažavanja te povrede dostojanstva nije bilo. Čak štoviše, prema Izvješću o provedenom postupku, radnica H. S. je HEP-ovom istražitelju potvrdila kako je »Damir Lučić u izravnom obraćanju nije vrijeđao i ponižavao po nacionalnoj i spolnoj osnovi«.
S druge strane prema Odluci povjerenika za zaštitu dostojanstva radnika i iskazima svjedoka, ona nije bila uznemiravana, istodobno je sama uznemiravala nekog drugog. Radi se o zaposleniku HEP-a Davoru Luliću, zaposlenom u Odjelu za plan i analizu, inače sinu bivšeg direktora HEP-a u Rijeci Franje Lulića, kontroverznog HDZ-ovca s kojim su sindikalci, posebno Miroslav Matijević, godinama bili u krajnje narušenim odnosima. On je pak prijavio H. S. da ga je uznemiravala i zlostavljala. Lulić je H. S. prijavio 16. studenoga 2009., proveden je postupak za zaštitu dostojanstva radnika: »Temeljem razgovora s Davorom Lulićem i ostalim svjedocima te uvidom u dokumentaciju, utvrdila sam da je radnik Davor Lulić uznemiravan na radnom mjestu, odnosno vrijeđan od radnice H.S. Zbog teškog šikaniranja na poslu, koje traje 17 mjeseci, i vrijeđanja pogrdnim riječima utvrđenim u postupku, predlažem provedbu postupka otkaza ugovora o radu«, zaključila je 10. prosinca 2009. povjerenica za zaštitu dostojanstva radnika ing. Barbara Domljan.
Iz ovog dokumenta proizlazi kako je protiv H. S. zbog uznemiravanja i vrijeđanja Davora Lulića pokrenut postupak otkazivanja ugovora o radu. Zanimljivo kako je H. S., što sama priznaje, nakon konzultacije s predsjednikom HES-a Dubravkom Čorakom odbila izaći na postupak za zaštitu dostojanstva radnika. Njen direktor Damir Lučić kaže kako će na ročištu u travnju dokazati, uz nekoliko svjedoka, kako je H. S. i njega teško vrijeđala te kako mu je u nekoliko navrata prijetila da će je od otkaza zaštititi sindikalci Miroslav Matijević i Dubravko Čorak, ali i saborski zastupnik Furio Radin. On je, kao član saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, potvrdio kako je Odbor dobio predstavku od H. S.
»No sve oko toga je stvar diskrecije«, kratko je rekao Furio Radin.
| | | | 3/18/2010 - Vlada: Tvrdnje sindikalista Čorka su neutemeljene | | Izvor - Business.hr, 10. ožujak 2010. | | | -
"Najoštrije odbacujemo tvrdnje predsjednika Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravka Čorka da predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor nije poduzela ništa u povodu zahtjeva predstavnika spomenutog sindikata", kaže se u reagiranju Ureda za odnose s javnošću Vlade RH.
Naime, 25. kolovoza 2009. godine održan je sastanak predstojnika Ureda predsjednice Vlade i državnog tajnika Krunoslava Mesarića i predsjednika HES-a Dubravka Čorka koji je tom prilikom iznio svoje viđenje trenutačnog stanja u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) te je dobio punu potporu za djelovanje sindikalnog rukovodstva, navodi se u reagiranju vladinog Ureda za odnose s javnošću.
Dodaje se da je također, 4. prosinca 2009. godine, u Vladi ponovno zaprimljen dopis HES-a, koji je odmah proslijeđen resornom Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.
Nadalje, navodi se, 18. siječnja 2010. godine Uprava za rad i tržište rada Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva uputila je dopis HES-u u kojem iscrpno navodi mjere i postupke za zaštitu dostojanstva radnika te ističe kako je stupanjem na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije, obavljanje poslova za suzbijanje diskriminacije povjereno pučkom pravobranitelju.
"Prema tome, razvidno je da je premijerka Kosor poduzela sve zakonom moguće radnje i aktivnosti u ovom slučaju te odbacujemo neutemeljene tvrdnje predsjednika HES-a Dubravka Čorka", zaključuje se u priopćenju vladinog Ureda za odnose s javnošću.
Hrvatski elektrogospodarski sindikat (HES) na današnjoj je konferenciji za novinare zatražio smjenu direktora HEP-ova Proizvodnog područja (PP) Zapad Damira Lučića zbog mobbinga koji, kako navodi sindikat, provodi nad troje radnika, te optužio predsjednika Uprave HEP-a Lea Begovića da štiti Lučića zbog njegova političkog zaleđa.
Predsjednik HES-a Dubravko Čorak ustvrdio je da Lučić pokušava temeljem lažnih optužbi otpustiti troje radnika u PP Zapadu u Rijeci, od kojih je jedan sindikalni povjerenik, a jednu radnicu je vrijeđao na nacionalnoj osnovi.
Čorak je kazao da su o tom slučaju izvijestili i premijerku Jadranku Kosor i saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
| | | | 3/10/2010 - HES optužuje i prijeti štrajkom | | Izvor - T-portal 9.03.2010 | | | -
HRVATSKI ELEKTROGOSPODARSKI SINDIKAT OPTUŽUJE
'Direktor u HEP-u zaposlenicu nazvao talijanskom kurvetinom'
Sindikalci Čorak i Matijević
Nakon što su prije skoro mjesec dana upozorili da direktor Proizvodnog područja HE Zapad Damir Lučić provodi mobing nad zaposlenicima, u Hrvatskom elektrogospodarskom sindikatu danas su najavili štrajk ukoliko Lučić uskoro ne bude smijenjen. U sindikatu su uvjereni da do smjene još nije došlo jer Lučića netko politički štiti
Hrvatski elektrogospodarski sindikat zatražio je od šefa Uprave HEP-a Lea Begovića da bez imalo uvijanja i okolišanja smijeni direktora Proizvodnog područja HE Zapad Damira Lučića te imenuje novog direktora. Sindikalci, naime, optužuju Lučića da je provodio mobing te 'smjestio' otkaze za troje zaposlenika koji su na bolovanju, među kojima je i sindikalni povjerenik. 'Nedopustivo je da čovjek koji je jedan obični ispitivač postrojenja političkom odlukom bivšeg premijera s ulice postaje direktor jednog proizvodnog područja. S ulice postaje direktor bez javnog natječaja, bez ičega. I odmah uvodi teror i obračunava se s troje svojih najbližih suradnika optužujući ih za kriminal, a jednu gospođu pred svjedocima naziva talijanskom kurvetinom', optužio je šef HES-a Dubravko Čorak.
No verbalno uznemiravanje nije bilo kraj jer je, kako kaže Čorak, Lučić uspio i toj gospođi smjestiti otkaz. Osim toga, anonimno pismo uznemirujućeg sadržaja došlo je i na adresu sindikalnog šefa Čorka. 'Pročitat ću vam ta tri retka: Kako smo dobro smjestili talijanskoj kurvi. Naš Damir dobro kaže talijanskoj kurvetini. Predsjednik Uprave, cijenjeni Leo Begović je naš. Mrzi Srbe. Ova situacija nam pogoduje. Cijenjeni direktor je naš Ličanin. Van s komunističkom bandom. Hoćemo samo Hrvate. HEP je naš', pročitao je Čorak dio anonimnog pisma.
Nakon tog pisma, kažu u sindikatu, morali su reagirati. O svemu su obavijestili i premijerku Jadranku Kosor, ali i šefa Uprave Lea Begovića koji je Lučića pozvao i na razgovor u Zagreb, no HEP-ov direktor svom je nadređenom navodno prijetio svojim bratom i cijela stvar je stavljena ad acta. 'Imamo pravo sumnjati da Damira Lučića politički štiti njegov brat Igor Lučić, inače državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku. Mislim da je to politička poveznica', rekao je Čorak.
Ako pak Begović ne smijeni Lučića, sindikalci su spremni i na radikalne mjere. 'Ako se ne dođe do mirnog rješenja, ja ću u roku od 15 dana sazvati Skupštinu sindikata gdje ćemo donijeti odluku o štrajku upozorenja. Ako i to ne upali, onda idemo u generalni štrajk u HEP-u', poručio je šef sindikalne Skupštine Miroslav Matijević.
Gdje su rezultati revizije poslovanja HEP-a?
Prisjetili su se sindikalci i raznih novinskih naslova o milijardama koje su 'spržene' u HEP-u i o milijunskim gubicima, podsjetivši pritom da su od Lea Begovića zatražili da se napravi prezentacija u kakvom je stanju nova uprava pronašla HEP.
'Pet mjeseci nakon toga navodno je izrađena neovisna revizija koju nitko od nas nikada nije vidio, a u kojoj su pronađene neke nedorečenosti. Koje su to nedorečenosti mi ne znamo, ali svako malo se iz HEP-a u medije plasiraju vijesti pod naslovima poput, primjerice, 'Na temelju neovisne revizije računovodstvene vragolije u HEP-u podloga za korupciju' ili 'Iz HEP-a nestalo 200 milijuna kuna'. Predsjednik Uprave Leo Begović zna rezultate revizije i po našim zaključcima plasira ih kad mu to treba. Mi uskoro počinjemo pregovore za novi kolektivni ugovor i nije nam svejedno je li HEP u dubiozi, je li tamo kriminal ili je to uređena tvrtka koja je u 2009. po našim izračunima ostvarila dobit od 250 milijuna kuna', poručuje Čorak.
Sindikalci su uvjereni da HEP nije u tolikim dubiozama jer prema izračunima HEP je dobavljačima dužan milijardu i 800 milijuna kuna, dok kupci HEP-u duguju milijardu i 700 milijuna kuna. 'Primjerice potraživanja prema brodogradilištu 3. maj su oko 16 milijuna kuna od čega je 32 posto već naplaćeno. Interesantan je podatak da je predsjednik Nadzornog odbora 3. maja HEP-ov šef uprave Leo Begović', rekao je Čorak.
| | | | 3/9/2010 - Mobbing u proizvodnji? | | Izvor - Danas.hr | | | - Šef HEP-a maltretira radnike i ništa mu ne mogu
Hrvatski elektrogospodarski sindikat u utorak je zatražio smjenu direktora HEP-ova Proizvodnog područja Zapad Damira Lučića zbog mobbinga koji provodi nad troje radnika, te optužio predsjednika Uprave HEP-a Lea Begovića da štiti Lučića zbog njegovog političkog zaleđa.
Predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak izjavio je na konferenciji za novinare kako opoziv Damira Lučića traje već četiri mjeseca. Razlog tome je, kaže, činjenica da je direktor HEP-ovog Proizvodnog područja brat državnog tajnika za e-Hrvatsku Igora Lučića, te da ga Leo Begović zato štiti.
"Lučić, koji je na poziciju direktora došao 's ceste' zahvaljujući intervenciji bivšeg premijera Ive Sanadera, pokušava temeljem lažnih optužbi otpustiti troje radnika u PP Zapadu u Rijeci, od kojih je jedan sindikalni povjerenik, a jednu radnicu je vrijeđao na nacionalnoj osnovi", kaže Čorak napominjući kako su o svemu obavijestili i premijerku Jadranku Kosor te Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Sve to, vele, nije imalo učinka. No upozoravaju da će ako se nešto ne poduzme organizirati štrajk upozorenja.
Čorak je od Begovića također zatražio objavu nalaza neovisne revizije o stanju u HEP-u, koje, kako kaže, predsjednik Uprave plasira u javnost kada mu to zatreba. Navodi kako žele znati rade li u tvrtki u kojoj vlada kriminal ili u kompaniji koja je ipak lani ostvarila 250 milijuna kuna dobiti.
"HEP trenutno duguje dobavljačima 1,8 milijardi kuna, a gospodarstvo, država i građani duguju HEP-u ukupno 1,7 milijardi kuna, pa pitamo Upravu zašto je to tako", kazao je Čorak.
Sindikat smatra i da je podatak o navodnom poskupljenju struje za 17 posto svjesno pušten u javnost kako bi se sindikatu i radnicima signaliziralo što ih čeka u pregovorima o novom Kolektivnom ugovoru, prenosi SEEbiz.
| | | | 3/4/2010 - Elektroprivreda BiH u dobitku | | Izvor - NET-hr 04.02.2010. | | | - Dok veliki sustavi u Bosni i Hercegovini grcaju u gubicima pod teretom svjetske ekonomske krize, elektroprivredna poduzeća u BiH ostvaruju enormne dobiti. Radnici tih tvrtki imaju dvostruko veće plaće od prosječnih u BiH.
Dok mostarski Aluminij, zenički Arcelor Mittal ili lukavačka Koksara jedva spajaju kraj s krajem, mostarska Elektropriveda Hrvatske zajednice Herceg Bosne prošle je godine ostvarila dobit od 11,5 milijuna eura, otkriva Poslovni dnevnik.
Jerko Pavličević, predsjednik Nadzornog odbora na sjednici je potvrdio kako su dobrom rezultatu pridonijeli kontinuirana štednja i racionalno korištenje kapaciteta. I ostali članovi Nadzornoga odbora istaknuli su zadovoljstvo prezentiranim rezultatima poslovanja, posebice u uvjetima aktualne gospodarsko-socijalne krize. Dobre poslovne rezultate potvrđuje i činjenica da je 2009. godine Elektroprivreda Mostar proizvela 1940 GWh električne energije, što je za 43 posto više nego u 2008. godini.
Sarajevska Elektroprivreda BiH, čije je konzumno područje prostor Federacije BiH s bošnjačkom većinom, znatno veće od konzumnog područja EP HZ HB, u protekloj godini ostvarila je dobit od 38 milijuna eura, što je za 64 posto više nego u 2008. godini. Elektroprivreda BiH tako je postala najuspješnija kompanija u BiH i jedna od 100 najuspješnijih tvrtki jugoistočne Europe, a njezin glavni direktor Amer Jerlagić proglašen je najboljim menadžerom BiH u 2009. godini.
Jerlagić kaže da je najvažnija stvar za tu tvrtku završetak poslova u vezi s formiranjem koncerna EPBiH, u čijem sastavu je od početka 2010. godine i sedam rudnika iz Federacije BiH. Taj koncern sada već ima 16.000 zaposlenih i jedan je od najjačih elektroenergetskih sustava u jugoistočnoj Europi. Jerlagić kaže da je 50 posto dobiti iz 2008. godine, prvi put u povijesti društva, isplaćen kao dividenda dioničarima, među kojima je najveći sa 90 posto Federacija BiH.
Inače, sva ostala sredstva koja se nalaze na 12 bankovnih računa, u funkciji su daljnjeg razvoja, odnosno spremljena su za nova ulaganja u gradnju hidroelektrana i vjetroelektrana te obnovu termoelektrana. Jerlagić kaže da je u 2009. godini uloženo više od 16 milijuna konvertibilnih maraka za izrade studija i pribavljanje potrebne dokumentacije za buduću realizaciju šest kapitalnih investicija. Rekao je da su hidroelektrane mjesec dana prije roka ostvarile plan proizvodnje, pa je to omogućilo da se prije roka krene u modernizaciju i rekonstrukciju pojedinih starih blokova u TE Tuzla i Kakanj.
| | | | 3/4/2010 - HSP za osnivanje ministarstva energetike | | Izvor - Poslovni dnevnik, 04. ožujak 2010. | | | - Predsjednik HSP-a i saborski zastupnik Danijel Srb istaknuo je kako, unatoč svim pohvalama premijerki za trud i potpisani ugovor s Rusijom o isporuci plina, ostaje činjenica da je "ugovor samo privremena i prividna sigurnost" jer imati jednog dobavljača ne znači sigurnost. Upitao je tko će snositi posljedice za izgubljeni novac jer plinovod ne prolazi kroz našu zemlju, od čega smo mogli imati koristi.
Srb je ponovno pozvao vladu da radi sigurnosti, ali i povoljnije cijene, osigura mogućnost izbora i dobavljača, što se može postići izgradnjom LNG terminala. "Bojimo se da se novac koji danas građani plaćaju za skladištenje (pet lipa po prostornome metru) ne potroši opet nenamjenski kao novac iz HEP-a za obnovljive izvore", istaknuo je.
Govoreći o plinovodu prema Splitu, Srb je rekao kako stoji dvije milijarde kuna te da je kamata za taj plinovod 100 milijuna kuna na godinu. Da bi se plaćala kamata za taj plinovod, potrebno je prodati 500 milijuna prostornih metara plina, što je Srb ocijenio nemogućim jer, kako je rekao, "distributeri cijele sjeverne Hrvatske, osim Gradske plinare u Zagrebu, ne prodaju tu količinu plina, a već posluju 30-ak godina".
Po njegovim riječima, ako se ništa ne učini, u Hrvatskoj će za deset godina nedostajati elektrana s najmanje 3000 MW električne snage jer će 1100 MW elektrana "biti izvan funkcije do 2020. godine", što, dodao je, znači da će Hrvatska otprilike dvije trećine električne energije uvoziti, a to, osim skuplje energije, znači da će se i zapošljavati strana radna snaga.
Stajalište HSP-a jest da "našim konzorcijima što prije mora dati da na konkurentan način proizvode električnu energiju, a ne da monopol ostane samo HEP-u, koji ne može biti konkurentan", istaknuo je Srb, dodajući kako afere u HEP-u to potvrđuju. Izjavio je i da svi građani Hrvatske iz cijene električne energije "pokrivaju gubitke u toplinarstvu na području grada Zagreba te tako ionako bogati Zagreb financiraju siromašni građani iz ostalih dijelova Hrvatske".
Srb je posebno istaknuo kako je Hrvatska do 2010. godine trebala postići 5,8 posto proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, a to se, među ostalim, nije postiglo i zbog administrativnih teškoća vezanih uz dobivanje potrebnih suglasnosti. Zbog svega toga, istaknuo je, HSP od vlade traži da promijeni energetsku politiku.
| | | | 3/4/2010 - Podignuta optužnica protiv izvođača radova u Kupskoj | | Izvor - Jutarnji list, 03. ožujak 2010. | | | - Zbog opasnog izvođenja radova u Kupskoj ulici podignuta je optužnica protiv devet osoba i tri tvrtke, Tehnike, Conexa i Interkonzaltinga.
Nakon dvogodišnje istrage optužnica je podignuta protiv glavnog projektanta Nenada Bacha, odgovornog za osiguranje građevinske jame Davorina Lovrenčića, nadzornika Antuna Szavitza Nossana, inženjerke Tehnike Marije Perić, voditelja radova Gabrijela Kostanjevečkog, nadzornih inženjera Tončija Glavinića i Zorana Petanjeka, glavnog nadzornika Harija Vladovića Relje, te inženjera Građevinskog fakulteta Saše Mehe Kovačevića.
Tereti ih se da su tijekom gradnje HEP-ove poslovne zgrade s podzemnom garažom, od 20. ožujka do 23. rujna 2007., izvodili i nadzirali radove prema izvedbenom projektu koji nije ispunjavao sigurnosne zahtjeve i nije bio u skladu s glavnim projektom zbog čega se urušila ulica i obiteljska kuća na broju devet. Nastala šteta procijenjena je na oko 17 milijuna kuna, a bili su ugroženi i životi stanara Kupske.
Nepravomoćnom presudom zagrebačkog Prekršajnog suda, donesenom 30. studenog 2007., tvrtke Conex, Tehnika i Interkonzalting kažnjene su sa po 100 tisuća kuna, dok su odgovorne osobe u tim tvrtkama kažnjene sa po deset tisuća kuna. Uz to je sud Tehnici i Conexu sud zabranio rad na četiri mjeseca.
HEP je u međuvremenu zbog recesije odustao od gradnje.
| | | | 3/4/2010 - Raskinut ugovor: HEP ‘gasi’ TLM!? | | Izvor - Slobodna dalmacija, 04. ožujak 2010. | | | - Hrvatska elektroprivreda, koja godinama isporučuje struju šibenskoj Tvornici aluminija po tzv. povlaštenoj cijeni, odlučila je raskinuti ugovor s Tvornicom lakih metala i eventualno sklopiti novi s korigiranom cijenom.
Elektroprivreda traži 41 euro po megavatsatu struje, a kako je ugovorom cijena vezana uz cijenu aluminija na Londonskoj burzi, to za megavatsat trenutno dobivaju 30 eura. Tim je neočekivanim ultimatumom najveći domaći aluminijaš, koji je još uvijek u mukotrpnom procesu konsolidiranja i racionalizacije, doveden pred zid.
Jer, o HEP-ovoj struji izravno ovisi opskrba Šibenčana aluminijem iz Mostara (50 tisuća tona) koji pokriva glavninu potreba TLM-a za sirovinom. Dotok struje Elektroprivreda zasad nije prekinuo, ali postojeći ugovor de facto smatraju nevažećim.
Vlasnici TLM-a, tzv. Hrvatski konzorcij (Dalekovodi, Zagreb Montaža, Aluflexpack i Feal) reagirali su urgentnim zahtjevom prema premijerki Jadranki Kosor da organizira zajednički sastanak predstavnika HEP-a, Konzorcija i mostarskog Aluminija.
Naime, aktualna Vlada je bila i potpisnik spornog ugovora s HEP-om o isporuci struje tada državnoj tvrtki TLM, koju je tek poslije preuzeo Konzorcij.
TLM se 2005. godine obvezao isporučivati Aluminiju struju, a Mostarci zauzvrat jamče sirovinu, koja je Šibenčanima jeftinija zbog blizine dobavljača (nema visokih transportnih troškova).
No, HEP-u se u ova krizna vremena takav aranžman više ne isplati pa je odlučio ugovor jednostrano raskinuti, a što bi, ne nađe li Vlada rješenje, moglo dovesti u pitanje daljnju proizvodnju u Šibeniku.
TLM Šibenik i Aluminij Mostar, u kojem Šibenčani imaju 12 posto udjela, surađuju trideset godina. Nakon što je ratne 1991. raketirana i trajno uništena šibenska elektroliza, po Tuđmanovu dekretu TLM (odnosno Vlada RH) investirao je 18,6 milijuna tadašnjih maraka u mostarsku elektrolizu (sic!), uz obvezu da Šibeniku osiguraju aluminij.
Poslije su vezani i ugovorom o isporuci struje. Kako navode u Upravi TLM-a, u trenutku potpisivanja ugovora, aluminij se na LB-u prodavao po 2080 eura za tonu, a megavatsat struje je stajao 40 eura, dok je danas cijena metala 1560 eura za tonu i shodno tomu HEP dobiva 30 eura za megavatsat struje, znatno ispod tržišne cijene.
Korekciju na 41 euro Mostarski aluminijaši teško mogu prihvatiti, kažu u TLM-u, jer već danas struja u cijeni aluminija sudjeluje 40 posto. Svakog mjeseca HEP na ime struje za Mostar TLM-u fakturira 20 milijuna kuna.
| | | | 3/4/2010 - Darinko Kosor protiv HEP-a: HSLS se protivi poskupljenju električne energije | | Izvor - Nacional, 03. ožujak 2010. | | | - "HSLS se protivi poskupljenju cijene električne energije dok se ne utvrde činjenice vezane za upravljanje tvrtkom HEP, načina kako su se trošila namjenska sredstva za obnovljive izvore energije te na koji način su se sklapali ugovori o kupnji električne energije", stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednik stranke Darinko Kosor.
"HSLS se ne slaže s time da isključivo građani snose trošak povećanja cijene energije zbog lošeg vođenja tvrtke od strane Uprave i Nadzornog odbora HEP-a", kaže Kosor u priopćenju i dodaje kako njegova stranka traži hitnu depolitizaciju upravljanja tom tvrtkom.
Uspostava otvorenog tržišta
"HSLS shvaća realitet dovođenja cijena električne energije na ekonomski nivo, ali isključivo kao rezultat potrebnih ulaganja u sustav, a ne kao posljedicu lošeg vođenja kompanije", piše Kosor i zaključuje kako HSLS traži uspostavu otvorenog tržišta energije i pravilno i efikasno poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.
Bit će zanimljivo vidjeti reakciju premijerke jadranka Kosor na ovo priopćenje iz HSLS, budući da je već nekloliko puta premijerka ponavljala kako se nada da će se stavovi unutar vladajuće koalicije dogovarati na sastancima prije nego što se iznesu javnosti.
| | | | 3/4/2010 - HEP gradi novi blok Termolektrane, težak 205 milijuna eura | | Izvor - Večernji list, 03. ožujak 2010. | | | - Izgradnjom trećeg bloka, Termoelektrana Sisak postat će vodeća takva elektrana u zemlji, a Večernji list prvi je imao priliku posjetiti gradilište. Ostvarenje toga, trenutačno najznačajnijeg projekta HEP-a, čija je vrijednost oko 205 milijuna eura, dobro napreduje.
Izgubljeno 18 mjeseci
Svi pripremni radovi završeni su, a građevinski dobro odmiču. Već su postavljeni probni piloti dubine do 24 metara, a počela je gradnja temelja za pojedine objekte. Sva oprema proizvedena u Rusiji, koja je financirana prebijanjem klirinškog duga bivšeg SSSR-a bivšoj SFRJ, odnosno duga Ruske Federacije Hrvatskoj, u ukupnom iznosu 177 milijuna dolara, već je spremna za isporuku. Riječ je o stotinama tona teškoj plinskoj i parnoj turbini s generatorima te golemom kotlu. Takozvani blok C, visoke učinkovitosti, bit će snage 230 megavata, a kao gorivo će koristiti plin. Najzahtjevniji dijelovi opreme izrađeni su po Siemensovoj licenci, što im jamči kvalitetu i sigurnost.
– Iako je rok za gradnju bio 36 mjeseci od potpisivanja ugovora, iz različitih razloga, uglavnom zbog problema proizvođača opreme, izgubljeno je gotovo 18 mjeseci. Sada većih odstupanja od plana više ne bi trebalo biti i prve količine električne energije iz bloka C planiramo predati mreži potkraj 2012. godine. Već u lipnju ćemo na temelje montirati kotao, sljedeće godine turbine s generatorima, a 2012. godina planirana je za probna ispitivanja postrojenja – kaže Milan Rajković, voditelj tima za izgradnju i direktor Termoelektrane Sisak.
Građevinski, strojarski i montažni radovi natječajem su povjereni konzorciju Monting - Ing-Grad, koji su angažirali veći broj kooperanata. Na izgradnji temelja sada je angažirano osamdesetak radnika, a kad počne montaža opreme, bit će ih i 300. Pored vlastitog nadzornog tima od 20 stručnjaka, supernadzor obavljaju Rusi, nadzor građevinskih i geodetskih radova IGH, konzultati projekta su iskusni Finci, reviziju projekta obavljaju stručnjaci zagrebačkog Građevinskog fakulteta, strojarski nadzor Ekonerg, nadzor zavarivanja tvrtka TPK...
Zagrijavat će cijeli grad
Važno je napomenuti da će novi blok proizvoditi i 50 megavata toplinske energije za potrebe grijanja Siska i moguće potrebe sisačke industrije, čime će Termoelektrana praktički postati i sisačka toplana. Uz to, za gradnju trećeg bloka u sisački je proračuna HEP uplatio 14 milijuna kuna. S trećim blokom sisačka će Termoelektrana postati jedan od najvećih potrošača plina u državi. Potrošnjom od 50.000 prostornih metara na sat potrebe će na godinu iznositi oko 400 milijuna kubika. Zbog toga se u HEP-u s nestrpljenjem očekuju odluke o novim dobavnim pravcima plina, koje bi trebale jamčiti nesmetanu isporuku.
| | | | 3/4/2010 - Otkazi radnicima zaposlenima preko javne nabave | | Izvor - Novi list, 04. ožujak 2010. | | | - Uredski radnici koje je HEP Proizvodnja Jug godinama zapošljavala preko privatnih tvrtki postali su žrtve neobičnog poslovanja tog javnog poduzeća. Šest radnica, od kojih neke iza sebe imaju i do 14 godina rada u HEP-u, bez ijednog službeno evidentiranog radnog dana staža u toj kompaniji, ostale su bez posla. No, istovremeno je i HEP-ova splitska ispostava ostala bez radnika koji znaju i mogu obavljati administrativne poslove. Prema neslužbenim informacijama iz HEP-a, proteklih tjedan dana od kada je kompanija dobila upit o postupku javne nabave za uredske radnike, splitski je ured pod »opsadnim stanjem«. Odmah se, kažu naši izvori, krenulo u postupak raskidanja ugovora s tvrtkama MIRTA iz Splita i Novi izgled iz Sinja preko kojih su zapošljavani administrativci.
Ukupno je preko te dvije kompanije u HEP proizvodnji Jug zaposleno 20 radnika – šest administrativaca i 14 radnika koji rade na poslovima čišćenja. Privatna poduzeća s kojima su sklopljeni ugovori o iznajmljivanju radnika, nisu registrirana za poslove zapošljavanja i posredovanja u zapošljavanju, dok su im usluge čišćenja poslovih prostora u opisu poslova kojima se bave. Oglas javne nabave za uredske radnike, što ga je HEP Proizvodnja Jug objavila sredinom veljače ove godine, nije prvi takav oglas. I lani je s istim tvrtkama sklopljen sličan ugovor, a prema našim saznanjima, ta se praksa provodi više od od 10 godina. Te su privatne tvrtke, kako se može čuti, angažirane jer su njihove usluge jeftinije od usluga tvrtki koje se bave isključivo poslovima zapošljavanja i posredovanja u zapošljavanju.
Iz HEP-a jučer nismo uspjeli dobiti objašnjenje zbog čega su raskinuti ugovori sa dvije tvrtke o zapošljavanju uredskih radnika. Podatak da je kompanija pokrenula postupak raskidanja ugovora s privatnim poduzećima o unajmljivanju radnika potvrđuje da ti radnici nisu bili angažirani na poslovima ograničenog trajanja. No, radnici su nastradali zbog, u najmanju ruku čudnovate, politike zapošljavanja u HEP-u. Iza sebe imaju od dvije do 14 godina staža u HEP-u, a da im niti jedan radni dan u tom javnom poduzeću nije unesen u radne knjižice jer su cijelo vrijeme zaposleni u poduzećima koja su ih iznajmljivala HEP-u. Tako će teško moći tužiti svog stvarnog poslodavca, odnosno HEP.
Godinama u HEP-u postoji generalna zabrana zapošljavanja, no ona je, tvrde naši izvori, vrijedila samo za niže rangirana radna mjesta. Tako je bivša uprava HEP Proizvodnje Jug proteklih godina »mimo potreba i uvjeta« u radni odnos primila 50 osoba.
| | | | 3/4/2010 - HEP zapošljava radnike putem javne nabave | | Izvor - Novi list, 03. ožujak 2010. | | | - Gotovo 14 tisuća radnika zaposlenih u HEP-u tom javnom poduzeću nisu dovoljni za obavljanje svakodnevnih poslova već poduzeće nesvakidašnjim postupkom javne nabave zapošljava i uredske radnike. Naime, HEP Proizvodnja Jug, sa sjedištem u Splitu, utrošit će gotovo 1,4 milijuna kuna za najam administracije. Tako proizlazi iz postupka javne nabave provedenog u drugom dijelu veljače. Osim činjenice da javno poduzeće unajmljuje administrativne radnike, u cijeloj je priči zanimljivo i to da se oni nabavljaju postupkom javne nabave, odnosno dva postupka javne nabave, s obzirom da se posao sklapa s dvije različite firme iz Splita i Sinja.
Službeno, iz HEP-a objašnjavaju da je riječ o »privremenom zapošljavanju vanjskih suradnika putem druge tvrtke za obavljanje poslova koji nisu trajne naravi. Njihov je angažman ograničen trajanjem potreba za određenim poslom«. No, zbog čega se u tom slučaju posegnulo za javnom nabavom radnika i zbog čega poduzeće nije objavilo »normalan« oglas za slobodna radna mjesta, odnosno zapošljavanje radnika na određeno vrijeme zbog povećanog obima posla, nisu objasnili. Službeno, nepoznat je i broj radnika, kao i rok na koji će se iznajmiti od privatnih poduzeća, kao i posao koji će obavljati.
Odgovore na ta pitanja pokušali smo dobiti od osobe koja je za potencijalne interesente navedena kao kontakt u postupku javne nabave. Međutim, službenik je nakon početnog interesa za razgovor, kada je shvatio zbog čega ga trebamo, naglo postao silno zauzet, odnosno »usred sastanka«.
Prema objavljenoj obavijesti o početku postupka javne nabave, HEP proizvodnja Jug namjerava sklopiti ugovor o najmu uredskih radnika s tvrtkom Novi izgled iz Sinja i to u vrijednosti nešto višoj od 1,09 milijuna kuna, dok s tvrtkom MIRTA iz Splita namjerava sklopiti ugovor o najmu radnika vrijedan 307,2 tisuće kuna. Ukupna je cijena uredskih radnika koji se iznajmljuju gotovo 1,4 milijun kuna.
Registrirane za svašta, ali ne za zapošljavanje
Niti jedan od privatnih poslovnih partnera, sudeći prema podacima s Trgovačkog suda, nije registriran za poslove zapošljavanja i posredovanja u zapošljavanju. Stoga je neobično da upravo te tvrtke HEP-u iznajmljuju uredske radnike. Sinjski Novi izgled, osim poslovima prijevoza i trgovačkog posredovanja, bavi se i obradom podataka, čišćenjem svih vrsta objekata, računovodstvenim poslovima, kao i građenjem, kupnjom i prodajom roba. Splitska MIRTA ima daleko širi raspon poslova kojima se bavi, od turizma, preko čišćenja, kupnje i prodaje robe, trgovačkog posredovanja, unutrašnjeg dekoriranja, organiziranja sajmova, izložaba i kongresa, promidžbe do računovodstvenih i knjigovodstvenih poslova, fotografske djelatnosti i proizvodnje elektromotora, generatora i transformatora. Sve u svemu, obje su tvrtke registrirane za sve i svašta, ali ne i poslove zapošljavanja i posredovanja u zapošljavanju. Stoga je i pitanje, jesu li uredski radnici, što ih HEP nabavlja neuobičajenim putem – javnom nabavom – zapravo krinka za neke druge poslove.
| | | | 3/2/2010 - HEP državnoj agenciji duguje četvrt milijarde | | Izvor - Novi list, 02. ožujak 2010. | | | - Izvanredna revizija provedena unutar HEP-a pokazala je kako ovo poduzeće Hrvatskom operatoru tržišta energije (HROTE) nije uplatilo 228,3 milijuna kuna – novac kojeg su građani i tvrtke, preko HEP-a, uredno plaćali državi za poticanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije.
Od 1. srpnja 2007. godine HEP, naime, ima obavezu preko svojih računa za struju od svih potrošača naplaćivati i naknadu za struju proizvedenu iz obnovljivih izvora, koja je do kraja prošle godine iznosila 0,0089 kuna po svakom potrošenom kilovatsatu u kućanstvu ili poduzeću, a od 1. siječnja ove godine smanjena je na pola lipe za kWh (0,005/kWh).
Taj novac HEP je morao, i još uvijek to mora, proslijeđivati HROTE-u, agenciji zaduženoj za organizaciju tržišta električnom energijom, koja ga pak prosljeđuje tvrtkama koje struju proizvode iz obnovljivih izvora energije, za svaki proizvedeni kilovatsat. Njihova je proizvodnja skuplja od proizvodnje struje, i toplinske energije, iz »klasičnih« izvora, a cijena po kojoj se prodaje jednaka cijeni struje proizvedene iz plina, ugljena i slično, zbog čega država onima koji proizvode struju u vjetroelektranama i iz drugih obnovljivih izvora, plaća razliku, sredstva prikupljajući od potrošača.
Pravo na poticaj imaju, između ostalih, male hidroelektrane, vjetroelektrane, elektrane na biomasu i slično, a njegova visina ovisi o tipu postrojenja. Primjerice, najniži poticaj, 0,36 kuna po proizvedenom kilovatsatu, primaju elektrane na deponijski plin, dok najveći, od 3,4 kune /kWh, pripada malim elektranama na sunčevu energiju. HEP svu energiju iz obnovljivih izvora od proizvođača mora preuzeti i distribuirati je potrošačima, i jedini, navodno, raspolaže s podacima koliko je kilovatsati tako proizvedeno.
»U razdoblju od 1. srpnja 2007. godine do 31. prosinca 2009.godine HROTE je fakturirao HEP-u naknadu za poticanje od ukupno 425.600.170,19 kuna. U istom razdoblju HEP je platio HROTE-u 197.248.216,45 kuna naknade«, stoji u službenom odgovoru HEP-a našem listu. Na pitanje na što je utrošena razlika, dakle 228,3 milijuna kuna, u HEP-u ne odgovaraju, kao ni to zašto novac HROTE-u nije uplaćivan. Odgovaraju samo kako je dug HEP-a prema HROTE-u nastao za vrijeme stare uprave na čelu s Ivanom Mravkom, od sredine 2008. do rujna 2009. godine, odnosno do dolaska nove uprave na čelu s Leom Begovićem. Ivan Mravak, s druge strane, ovo nije želio komentirati.
O postojanju duga HROTE je obavijestio sve mjerodavne institucije, i pokrenuo pregovore s HEP-om radi što hitnijeg podmirivanja nastalog duga. Kako tvrde u toj agenciji, dug nije utjecao na kašnjenje projekata obnovljivih izvora energije. Štoviše, valja podsjetiti, Vlada je krajem prošle godine naknadu koju plaćaju potrošači smanjila na pola lipe po kilovatsatu upravo zato što projekata kojima bi tako prikupljen novac išao – nema dovoljno. Prvotno je, 2007. godine, planirano bilo da se naknada, s početnih 0,89 lipa, svake godine povećava, tako da je ove godine trebala već iznositi tri lipe po kilovatsatu. Kako je, međutim, postalo jasno da Hrvatska neće ispuniti zadani cilj da do ove godine 5,8 posto potrošene energije proizvodi iz obnovljivih izvora, odlučeno je da naknada od siječnja ove godine iznosi pola lipe po kilovatsatu. Prepostavlja se da je HROTE-u uplaćivao samo novac za proizvedene »obnovljive« kilovatsate, ne i »višak« prikupljenih sredstava.
| | | Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 |
|
|
|
|
|
