Pravično bi bilo da je plaća u HEP-u od 1.1.2024. veća:
0%
15%
30%
45%
60%
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
8/10/2010 - Nova cijena struje: Poskupjet će grijanje, ali ne i hrana u trgovinama
Izvor - Večernji list, 10. srpnja 2010.
 
  • Uspije li HEP, iz sada već tko zna kojeg pokušaja, dobiti odobrenje Vlade o 8-9-postotnom poskupljenju struje, to ne bi trebalo izazvati lavinu ostalih poskupljenja. Cijene proizvoda široke potrošnje i prehrambenih namirnica tako ne bi smjele skočiti. Jedino bi moglo poskupjeti grijanje.

    – Cijena grijanja narast će, posebice u Dalmaciji i drugim dijelovima u kojima nema plina. Za stvarna poskupljenja nema razloga jer struja nije jedini faktor pri formiranju cijena. Međutim, otvara se prostor za slobodnu procjenu kad je riječ o podizanju cijena. No u uvjetima krize i borbe za kupce zasigurno će svatko dvaput razmisliti o poskupljenju – navodi Goran Bakula, gospodarski analitičar NHS-a. Dodaje da ovakvo poskupljenje struje sindikalnu potrošačku košaricu ne bi poskupjelo ni jedan posto.

    I analitičar Davor Štern smatra kako najavljeno poskupljenje ne bi trebalo imati veći utjecaj na ostale cijene, ali smatra da bi se moglo odraziti na djelatnosti u kojima se koristi struja.

    – No svi su svjesni da u uvoznim proizvodima postoji alternativa, pa će sigurno dvaput promisliti prije nego što podignu cijenu – rekao je Štern. Istaknuo je kako je poskupljenje struje HEP-u nužno zbog novih investicija jer im inače banke i neće baš za njih odobriti kredite.

    – Poskupljenje struje služi razvoju, a ne stvaranju dobiti – zaključio je Štern.
 
8/10/2010 - Ni Popijač ni Begović 'ne znaju' koliko poskupljuje struja, a poskupljuje 8 do 9 posto
Izvor - Bussines.hr, 08. srpnja 2010.
 
  • Ministarstvo gospodarstvo nije u pisanoj formi dobilo zahtjev za povećanjem cijene tako da ne mogu reći niti kada će Vlada to razmatrati, kazao je Popijač na upite novinara pred današnju sjednicu Vlade.
    Upitan je li prihvatljivo poskupljenje od 10 posto, Popijač je rekao "nema tu prihvatljivo, neprihvatljivo, mi očekujemo njihov (HEP) prijedlog".
    Ministarstvo nije dobilo taj prijedlog, ali vjerojatno će, kad je najavljen, doći ovih dana, možda sutra ili za koji dan, rekao je Popijač.

    U Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) kažu da su zatražili poskupljenje električne energije, no da ne mogu reći koliko bi to poskupljenje bilo, odnosno da li bi to bilo poskupljenje za 8 do 10 posto.
    "O tome kad bi i u kojem postotku električna energija mogla poskupjeti ne možemo se očitovati jer o tome HEP i ne odlučuje", kažu u HEP-u.
    Kada bi i koliko struja mogla poskupjeti nije bio izričiti ni predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović koji je sinoć gostovao na HTV-u.
    Nije na meni da odgovorim na pitanje hoće li, kada i koliko poskupjeti struja. Poslovali smo dobro i zahtjev za poskupljenjem je ublažen, rekao je Begović gostujući sinoć u Dnevniku 3.
    Na upit da li je riječ o poskupljenju od 8 do 9 posto, Begović je rekao "otprilike toliko".

    Iz HEP-a objašnjavaju da poskupljenje električne energije traže zbog izgradnje novih postrojenja te povećanja cijene plina.
    "HEP je zatražio korekciju cijena električne energije budući da je pred HEP-om izazovan zadatak izgradnje postrojenja za proizvodnju električne energije u visini od približno tri milijarde eura. Zahtjev se također bazira na povećanoj cijeni plina, a HEP kao veliki potrošač koji koristi plin kao energent u svojim termoelektranama (više od 700 milijuna prostornih metara godišnje) itekako trpi posljedice tog poskupljenja", navode iz HEP-a.

    Ističu također kako su u prvoj polovici ove godine "u potpunosti stabilizirali svoje poslovanje, preokrenuli niz nepovoljnih momenata i trendova, kao i niz nepovoljnih ugovora". "To je rezultiralo pozitivnom razlikom između prihoda i rashoda na temelju čega smo mogli korigirati naš prvotni zahtjev za povećanjem cijene električne energije", navode iz HEP-a.
 
8/10/2010 - Nastavlja se prodaja »obiteljskog srebra«
Izvor - Novi list, 07. srpnja 2010.
 
  • Premijerka Jadranka Kosor najavila da će Vlada možda i ranije nego je zacrtala donijeti plan za nastavak privatizacije, pogotovu manjinskih udjela u poduzećima. Riječ je o tvrtkama gdje je država vlasnik manje od 25 posto dionica, pa na osnovi toga i nema gotovo nikakav utjecaj na odlučivanje i poslovanje tih poduzeća. Prodaja manjinskih udjela jedna je od Vladinih mjera gospodarskog oporavka i to u sklopu novog modela upravljanja državnom imovinom u ovoj godini bi mogla postati važan kamenčić u slaganju državnog proračuna.

    Država u upravljačkom, ali i strateškom smislu ne bi izgubila previše jer, primjerice, njezin udio od 3,5 posto u HT-u ne daje joj nikakva prava osim dividende. Da bi joj isplata te zarade donijela novac kakav će ubrati prodajom, Vlada bi sadašnjim tempom morala čekati još šest, sedam godina. To je dugoročno isplativije raspolaganje dionicama koje se naknadno mogu prodati i za deset godina, ali državi novac treba ove godine. Samo od prodaje udjela u HT-u Vlada bi mogla, prema sadašnjoj cijeni na burzi, ubrati oko 750 milijuna kuna. To je iznos koji će do kraja godine izgubiti zato što je ranije odlučila ukinuti krizni porez.

    Prodaja obiteljskog srebra

    Uz to, Vlada ima udjele do pet ili deset posto te nešto malo iznad toga u tvrtkama koje dobro posluju i koje kotiraju na burzi a za njih bi mogla dobiti nekoliko desetaka milijuna kuna. Primjer je Tisak gdje država ima nešto više od 13 posto dionica, a paket od 80 posto drži Agrokor pa nitko drugi zapravo nema ni minimalna upravljačka prava. Za taj udjel država bi danas mogla zaraditi oko 65 milijuna kuna.

    Prodajom manjinskih udjela država će se nakon tri godine ponovo vratiti praksi prodaje imovine za pokrivanje deficita u proračunu. Posljednji put na taj način minus se pokrivao prodajom dionica Ine i HT-a građanima i zaposlenima. No tada stanje u proračunu nije bilo teško kao sada, pa je osim zarade Vladu tada motivirala i želja da povuče jak, narodu dopadljiv potez prodaje obiteljskog srebra građanima i to po znatno nižim cijenama od tržišnih. Ranijih godina privatizacija je, pa i prve faze prodaje ta dva poduzeća, bila isključivo u službi pokrivanja rupa u proračunu.

    Takav potez Vlada će, usuđuju se to, makar neslužbeno, procjenjivati i neki njezini članovi, morati povući i sljedeće godine.

    – Možda je prodaja manjinskih udjela u ovoj godini dobra prilika da proračun zaradi milijardu kuna ili čak i nešto više, ali ona je uglavnom motivirana željom da se sredi stanje i bolje upravlja državnom imovinom. No sljedeće godine država će morati prodati nešto veliko jer bi bilo opasno samo se zaduživati za pokrivanje deficita kad je vanjski dug gotovo jednak BDP-u, kaže naš izvor iz Vlade.

    Malo za »velike« privatizacije

    Na pitanje znači li to prodaju Hrvatske elektroprivrede, Croatia osiguranja ili, primjerice, Hrvatske poštanske banke, naš sugovornik ne želi konkretno odgovoriti, ali upozorava da Hrvatskoj i nije ostalo baš puno toga za »velike« privatizacije. Dodaje i to da takva privatizacija dolazi u obzir samo ako se stanje u Europi stabilizira i ako se oporave europska tržišta jer se transfer ne smije obaviti po niskim cijenama. U protivnom to bi bio pokušaj očajnika pred bankrotom da se na bilo koji način domogne novca i »preživi sljedeći dan, makar to značilo prodaju najvrjednije imovine ispod cijene«.

    Takvu opasnost, spremno dodaju naši izvori, država može izbjeći ako u prvu značajniju privatizaciju od početka krize uključi domaće mirovinske fondove. Oni su, tvrdi Vladin dužnosnik, zainteresirani za ulaganja i u neke manjinske udjele, ali i u HEP, Croatia osiguranje, pa i za dokapitalizaciju Hrvatske poštanske banke. Otkriva i da su mirovinski fondovi već nekoliko puta mogućnost takvog ulaganja najavili članovima Vlade, pa i samoj premijerki Kosor, ali da s Vladine strane nikada nije bilo konkretnih migova što bi išlo u prodaju.

    Takva bi opcija osim »sigurne« cijene značila i manji otpor građana prema prodaji jer bi veliki sustavi ostali u rukama mirovinskih fondova, dakle samih građana Hrvatske. Zasad se najizglednijim čini da Vlada mirovinskim fondovima omogući sudjelovanje u dokapitalizaciji Hrvatske poštanske banke. To je vjerojatnija solucija od prodaje HEP-a.
 
8/10/2010 - Hrvatska mora pronaći nove partnere za LNG
Izvor - Novi list, 03. srpnja 2010.
 
  • Nakon što je međunarodni energetski konzorcij, Adria LNG, i službeno objavio kako se projekt LNG-a na Krku odgađa za, najranije, 2017. godinu, a njihov dosadašnji direktor, Michael Mertl, napušta Hrvatsku i odlazi na novu dužnost u Italiju, domaći se energetičari slažu u mišljenju kako se Hrvatska mora »trgnuti«, preuzeti stvar u svoje ruke, i početi tražiti nove partnere za ovaj projekt.

    Kako se može čuti u upućenim plinskim krugovima, činjenica jest da su domaća poduzeća, HEP, Ina i Plinacro, dvije godine otezala s donošenjem odluke o ulasku u međunarodni konzorcij, no sada, kad Vlada unatrag godinu dana projekt potiče koliko je to moguće, Adria LNG od njega praktički – odustaje. Umjesto da se s tim pomiri i Adria LNG-u dopusti odgodu po nas izuzetno važnog projekta, Hrvatska bi trebala početi pregovarati s drugim zainteresiranim ulagačima, kojih ima.
    – Ništa nas ne obavezuje na daljnju suradnju s Adria LNG-om, te im treba dopustiti da ishode lokacijsku dozvolu za projekt, koju su nedavno zatražili, a onda im postaviti posljednji ultimatum ostaju li u projektu ili ne. U međuvremenu, mi imamo puno pravo početi pregovarati s drugima, koje LNG na Omišlju zanima, a takvih u svijetu ima – mišljenje je Miljenka Šunića, predsjednika Hrvatske stručne udruge za plin, koji je nebrojeno puta upozoravao na pogubne posljedice kašnjenja izgradnje terminala na Krku.

    Kako predlaže, ukoliko Adria LNG kaže da neće terminal biti pušten u promet prije 2017. godine, treba ući u pregovore s drugim ulagačima i, u krajnjem slučaju, graditi manji terminal, kapaciteta od šest do osam milijardi kubika plina, preko kojeg bi se opskrbljivale Hrvatska, Italija, Slovenija, Austrija i, recimo, BiH.
    – Već sad, međutim, treba s drugima započeti pregovore – ističe Šunić.

    Kao mogući zainteresirani partneri spominju se Katar, Španjolska ili, primjerice, Iran, no dok god Adria LNG drži konce u svojim rukama, nitko drugi neće ulaziti u posao. Interesa za LNG u Hrvatskoj svakako ima, unatoč krizi i zasićenosti tržišta, na koje se, odgađajući svoj posao u Hrvatskoj, poziva konzorcij Adria LNG.
 
8/10/2010 - Kosor: Pravim red u javnim tvrtkama, HEP više nikome nije dužan
Izvor - Bussines.hr, 30. lipanj 2010.
 
  • ...

    Na pitanje kako ocjenjuje prvih godinu dana rada svoje Vlade, ona je kazala da će o tome govoriti kada bude ta obljetnica. "Bila je to najteža godina u mom životu", dodala je, naglasivši da ipak nije nezadovoljna jer bilo je puno poteškoća i prepreka, ali je i puno posla obavljeno.
    Kao ilustraciju, iako je rekla da će o tome govoriti na sutrašnjoj sjednici Vlade, Kosor je kazala da je primjerice u javnim poduzećima odlučila napraviti što je moguće više reda na svim razinama. "Na kraju prošle godine dugovi javnih poduzeća bili su milijardu i 800 milijuna kuna, 24. lipnja oni su 128 milijuna", naglasila je.

    Istaknula je i primjer HEP-a koji s današnjim danom ne duguje ništa. "Kad sam preuzela Vladu, ti su dugovi bili 1,7 ili 1,8 milijardi kuna", naglasila je Kosor. Stoga će i zahtjevi za poskupljenjem struje biti manji, dodala je.
 
8/10/2010 - Kosor: Političari iz nadzornih odbora odlaze već najesen
Izvor - Dnevnik.hr, 29. lipanj 2010.
 
  • Premijerka Jadranka Kosor u ekskluzivnom razgovoru za Dnevnik Nove TV otkriva: već najesen! Predsjednicu Vlade suočili smo s vlastitim obećanjem starim sedam mjeseci i odlučila je reagirati. Već najesen mogao bi biti proveden prvi javni natječaj u kojem će se birati stručni članovi nadzornih odbora državnih tvrtki. Obećanje je to predsjednice Vlade koja već za dva dana u proceduru šalje konačne izmjene potrebnih zakona.

    U sklopu naše akcije Želimo znati premijerka otkriva tko će i pod kojim uvjetima moći nadzirati rad uprava državnih tvrtki. Predsjednica Vlade nije, kaže, odustala od micanja politički podobnih kadrova iz nadzornih odbora državnih tvrtki. Na pitanje kada će konačno politika napustiti nadzorne odbore državnih tvrtki, premijerka odgovara: 'Što se nas u Vladi tiče, što prije ja vjerujem da bismo do rujna svu tu proceduru mogli završiti.'

    Već za dva dana Vlada će u proceduru uputiti Zakon o primopredaji vlasti i sukobu interesa. 'Da omoguće što je najvažnije da u ime države i građana ta javna poduzeća nadziru najkompetentniji ljudi', rekla je Kosor.

    Osim zakona treba napraviti i stroge, ali transparentne kriterije jer stručni članovi nadzornih odbora trebaju kontrolirati milijune kuna poreznih obveznika. 'Putem natječaja će se birati ljudi. Nitko neće moći progurati nikoga svoga pa makar bio on najbolji na svijetu. I to do jeseni. Ja se nadam kad budu završeni kriteriji, kad ćemo imati zakone, ostaje samo raspisati natječaj', rekla je Kosor.

    Do sada je praksa bila da članovi nadzornih odbora u slučaju istraga zbog kriminala uprava koje nadziru ne snose nikakvu odgovornost. Na pitanje je li u toj regulativi predviđena i odgovornost članova nadzornih odbora, Kosor kaže: 'Nadzor mora biti apsolutan potpun da se moraju na vrijeme ukazivati na nepravilnosti i za to u punom smislu odgovarati.'

    To do sada unatoč temeljima u zakonu nije bio slučaj. Isključivo zato što su nadzorni odbori bili utočište za političke.Obećanje predsjednice Vlade, kao i ostala dobivena u akciji Želimo znati, provjeravat ćemo. Ovo je treći uspjeh akcije i naša peta svojevrsna intervencija u zakone.

    Podsjetimo, nakon upozorenja o nedostatku zakona po kojem bi se oduzimala ilegalno stečena imovina, Vlada taj zakon piše. SDP je pak započeo pisanje čak triju zakona koji bi trebali regulirati sivu zonu udruga, gdje primjerice Dinamo koji okreće milijune na transferima, državi ne plaća ni kune poreza na dobit.
 
8/10/2010 - Za 10-ak studija dali 61 mil. kn, a ne trebaju ih
Izvor - Poslovni dnevnik, 28. lipnja 2010.
 
  • U Hrvatskoj elektroprivredi osnovano je povjerenstvo koje bi trebalo "pročešljati" niz investicijskih studija i studija utjecaja na okoliš koje je HEP u zadnjih pet, šest godina naručivao od različitih instituta i fakulteta, a zapravo ih nije koristio. Riječ je, kako doznajemo u tom javnom poduzeću, o desetak studija vrijednosti 61 milijun kuna na koje je ukazala izvanredna revizija početkom godine.

    Revizija provedena nakon smjene uprave Ivana Mravka utvrdila je na tridesetak problematičnih područja u poslovanju HEP-a, među kojima su istaknute dokumentacije za gradnju nekoliko objekata od hidroelektrana do dalekovoda, te studije utjecaja na okoliš. Utvrđeno je, naime, da su studije ukupne vrijednosti 55 milijuna kuna posljednjih godina u bilanci bile nepravilno knjižene kao investicijska imovina elektroprivrede, iako su na taj način u bilancu mogle ući samo pod uvjetom da su bile temelj za određenu investicijsku aktivnost što, kako objašnjavaju naši izvori u HEP-u, nije bio slučaj. To znači da su se spomenute studije mogle knjižiti isključivo na rashodovnoj strani kao trošak kompanije. A taj trošak, kako je naknadno utvrdila interna revizija, bio je veći od prvotno utvrđenih 55 milijuna kuna.Uprava HEP-a stoga je, kako doznajemo, u okviru "čišćenja" bilance, donijela odluku i isknjiženju spomenutih studija iz investicijske imovine. Tu odluku potvrdio je i Nadzorni odbor dok je HEP-ovo interno povjerenstvo dobilo zadatak utvrditi okolnosti pod kojima su u bilanci dobile tretman "investicijske imovine". Na, povjerenstvu je sada da utvrdi kada su studije naručene, jesu li u tom razdoblju postojali investicijski planovi na temelju kojih se mogla donijeti odluka o izradi studija i na koji način su izabrani nositelji izrada. Pokušat će se utvrditi i može li koja od njih eventualno koristiti HEP-u u sljedećem investicijskom razdoblju.Uz tih 60-ak milijuna kuna investicijske imovine iz bilance su, kako doznajemo, isknjižene i zalihe u vrijednost oko 200 milijuna kuna.
 
8/10/2010 - Želimo znati: Zašto Vlada ne želi očistiti gospodarstvo od politike?
Izvor - Dnevnik.hr, 26. lipnja 2010.
 
  • Pucaju afere u državnim tvrtkama

    No, unatoč odluci sa sjednice Vlade, od toga ništa. Zato mi želimo znati do kada će politički podobni ljudi nadzirati uprave državnih gubitaša i aferaša, a da pritom za to nitko neće odgovarati. Vlada krši svoje vlastite odluke, prije dva dana razriješila je Biancu Matković iz Nadzornog odbora Briuna Rivijere i imenovala HDZ-ova stranačkog tajnika Branka Bačića. Naravno, bez javnog natječaja, samo zbog stranačke pripadnosti. Nadzorni odbori kao i uprave državnih tvrtki očito ostaju dom su za podobne kadrove. Njihovi članovi nemaju odgovornost ni u slučaju kriminalnih radnji onih koje nadziru. Iako to nije zakonito ponašanje, kod nas je tako. Pitamo se do kada.
    Na pitanje smatra li da bi ministri više trebali znati što se kod njih događa, premijerka je u studenom 2009. rekla da zato donosi odluku da se raspiše natječaj za sve nadzorne odbore javnih poduzeća i trgovačkih društava u državnom vlasništvu i da se isključivo putem natječaja biraju članice i članovi nadzornog odbora. U međuvremenu se u nadzorne odbore imenuje HDZ-ov kadar bez natječaja. Danas je premijerki to završena priča, a ni njezini ministri ne žele o tome govoriti. Dogovor je ministar Đuro Popijač zaboravio, ali mi nismo zaboravili na velik problem. Ministri, državni tajnici, dužnosnici stranaka HDZ-a i njihovi koalicijski partneri uglavnom su članovi nadzornih odbora u državnim tvrtkama. Kada dođe do afere i prst sumnje se uperi na upravu, nadzorni se odbori izvuku. Tako je bilo s ministrom Kalmetom i HŽ-om.

    'Lopova je bilo i bit će, ali ne možemo zbog tih ljudi poštenih tamo na te tvrtke gledati kao na kriminalne organizacije,' rekao je ministar Kalmeta u rujnu 2009. godine. I Vukelić je kao ministar gospodartva izbjegao aferu u tvrtki koju je nadzirao. Iz Brodosplita su nestali milijuni. 'Ništa kao predsjednik NO-a nisam mogao učiniti jer ne pratim dnevni tijek posla koji rade ljudi u brodogradilištu,' rekao je Vukelić 2007. godine. Vlada štiti svoje ministre i državne tajnike jer kroz nadzorne odbore kontroliraju milijune u državnim tvrtkama.
    Baš kao Vukelić i Kalmeta, otporan na odgovornost je i Leo Begovića u HEP-u. Bio je šef nadzornog odbora tadašnjem predsjedniku uprave Mravku. 'Ne osjećam se odgovornim,' rekao je Leo Begović u listopadu 2009. Tako je govorio u jeku afere nezakonitog zapošljavanja u HEP-u. Premijerka je tada govorila da je mjestom u upravi nagrađen za dobar nadzor. Što kaže sada ne znamo jer se već danima iz HEP-a ne odgovaraju na naš upit. No za radnje iz vremena njegova nadzora danas se tereti Mravka.

    Po Zakonu o trgovačkim društvima članovi nadzornih odbora mogu odgovarati za štetu i to vlastitom imovinom. Kod nas se taj članak zakona nije nikada primjenio. Mrtvo slovo na papiru. Uvođenje reda u nadzorne odbore očito je bolna točka za Vladu koja već mjesecima ne poštuje vlastitu odluku, a pritom nitko o tome ne želi govoriti. Mi ćemo zato inzistirati na odgovorima jer Želimo znati do kada će podobni u nadzornim odborima izbjegavati odgovornost i biti politički nagrađivani o trošku poreznih obveznika.
 
6/26/2010 - Vlada nastavlja s "ublažavanjem porasta cijene struje"
Izvor - Business.hr, 24. lipanj 2010.
 
  • Izmjenom Odluke o provedbi mjera za ublažavanje porasta cijena električne energije građanima i kućanstvima produžena je njena primjena do 31. ožujka iduće godine.

    Produljenjem primjene te oduke se, uslijed izmijenjenih makro ekonomskih uvjeta, te globalnih kretanja, koja imaju značajne posljedice i na hrvatsko gospodarstvo, žele ublažiti negativni učinci na životni standard hrvatskih građana, objašnjavaju iz Vlade.

    To je drugo produljenje odluke o mjerama za ublažavanje porasta cijena struje koju je Vlada, inače, donijela u lipnju 2008., odnosno prije poskupljenja struje od 1. srpnja 2008.

    Tada je struja za kućanstva poskupila za 20 posto, ali je poskupljenje bilo različito ovisno o potrošnji kućanstava, pa tako uopće nije poskupila za kućanstva s godišnjom potrošnjom ispod 2.000 kilovatsati (kWh) električne energije, za 5 posto, odnosno 10 posto poskupila je onima koji troše između 2.000 i 2.500 kWh, odnosno između 2.500 i 3.000 kWh, a za 20 posto onima čija je godišnja potrošnja viša od 3.000 kWh.

    Razlika pak do poskupljenja od 20 posto, koliko je odobreno HEP-u, za one kojima je cijena struje porasla manje od toga ili im uopće nije porasla, HEP-u se kompenzira iz državnog proračuna.

    ...
 
6/21/2010 - Popis za blokadu: Što je sve stekao Ivan Mravak
Izvor - JUTARNJI LIST 21.06.2010
 
  • Popis za blokadu: Što je sve stekao Ivan Mravak

    Stan u Miramarskoj 38 u Zagrebu . Kuća na Bjelolasici zajedno s terenom i oranicom, imanje se prostire na 1000 kvadrata . Zemljište na otoku Pagu od 500 kvadrata . Vila od 500 kvadrata u Primoštenu sa zemljištem koje se spušta do mora U Vukovaru ima tri naslijeđene kuće, a dvije je darovnim ugovorom prepustio svojoj djeci.

    ZAGREB - Ivan Mravak iz Vukovara petnaestak je godina radio u HEP-u, a tijekom rada u toj državnoj tvrtki stekao je vrijedne nekretnine. Stan u Zagrebu, vilu u Primoštenu, kuću na Bjelolasici, zemljište na Pagu, a naslijedio je i kuću u Vukovaru, a imao je, prema vlastitim tvrdnjama, plaću od 19 tisuća kuna. Mravak ispitan, a Ćubeliću, Bušiću i Matiću određen jednomjesečni pritvor Mravak i direktor proizvodnje dogovorili 16 milijuna kuna mita.

    Kome je Mravak namijenio dva milijuna eura mita?
    Ivan Mravak garantirao da će konzorcij vratiti dug TLM-a. Imovina će mu biti blokirana kao osiguranje u postupcima koji se protiv njega vode i zbog kojih je mjesec i pol dana u pritvoru.

    S mjesta predsjednika Uprave HEP-a Mravak je smijenjen prije 9 mjeseci. Pokrenuta su tri postupka, gdje ga se zajedno s drugim osumnjičenicima tereti za štetu od 640 milijuna kuna. Naprije je izbila afera zbog Rade Buljubašića koji je tri godine primao plaću u HEP-u, a nije dolazio na posao, pa je smijenjena Uprava HEP-a.

    Kupovali skupu struju. Otkrivene su pronevjere u HEP-u teške 600 milijuna kuna za koje su osumnjičeni Damir Polančec, Ivan Mravak i Ivan Koštan jer su za HEP kupovali skupu struju, kada je tržišna cijena bila na vrhuncu, a potom je nerealno jeftino, preko šibenskog TLM-a, prodavana mostarskom Aluminiju. Na kraju je otkriveno i primanje mita, a Mravak je navodno izravno sudjelovao u namještanju dodjele poslova za HEP i od izvođača radova tražio mito od najmanje 16 milijuna kuna. Osim Mravka u pritvoru su završili direktor HEP Proizvodnje Petar Ćubelić, predsjednik Nadzornog odbora tvrtke Monting PIM Ljubo Bušić i direktor tog poduzeća Ante Matić.

    Prazna blagajna Mravak je navodno od dvojice direktora primio 700.000 kuna mita za jedan posao, a dogovor o isplati mita od čak dva milijuna eura za drugi posao propao je jer je smijenjen. Istražitelji USKOK-a sumnjaju da “provizije” poput ove od dva milijuna eura nisu završile samo u džepovima Mravka i Ćubelića, te da nisu sami razradili kako izvući novac iz tvrtke, čija je blagajna bila prazna i morali su podizati kredite. Stoga istraga o sumnjivim poslovima HEP-a ide dalje kako bi se utvrdilo kome se sve slijevao novac.

    Kao osiguranje naknade štete u slučaju osuđujuće presude blokirat će se nova kuća u Primoštenu, od 160 kvadrata, koja se prostire na 500 kvadrata zemljišta i u nivoima se spušta od ceste do mora, a vila je vrijedna oko 250.000 eura.

    Na Bjelolasici ima planinsku kuću sagrađenu na terenu od 500 kvadrata, a kako bi zaokružio imanje, dokupio je i oranicu od 600 kvadrata. Stan u zagrebačkoj Miramarskoj 38, koji je dobio na korištenje od HEP-a, Mravak je otkupio.
    Taj stan glasi na njegovu kćer. Mravak posjeduje i zemlju na o toku Pagu od 500 kvadrata, na kojoj još nije uspio sagraditi kuću.

    Provjeravaju i račune No, zato u rodnom Vukovaru ima tri naslijeđene kuće, pa je dvije darovnim ugovorom prepustio djeci, odrasloj kćeri i sinu. Cijela obitelj Mravak ima prijavljeno prebivalište u Vukovaru, a svi rade u Zagrebu; supruga u Dalekovodu, a sin, kći, i donedavno i tata Mravak u HEP-u. Kuća u Vukovaru je naslijeđena, pa je vjerojatno neće blokirati. Još nije donesena konačna odluka što će se blokirati, a provjeravaju se i računi Ivana Mravka.

    Zapušteno imanje vrijedi 70.000 eura Planinska kuća Ivana Mravka nalazi se dva kilometra od HOC-a Bjelolasica. Kuća od 30-ak kvadrata leži na 500 kvadrata zemljišta. - Ivana tu nisam vidjela godinama. Kupio je kuću prije rata - rekla je mještanka. Cijena zemljišta s kućom te veličine na Bjelolasici se kreće između 50.000 i 70.000 eura.
 
6/20/2010 - Prikupljeno 95 posto potrebnih potpisa za referendum
Izvor - Monitor.hr, 20. lipanj 2010.
 
  • Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević izjavio je danas u Osijeku kako su sindikati do sada prikupili 95 posto potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama i dopunama Zakona o radu (ZOR) te ponovno pozvao građane da daju potporu ovoj inicijativi.

    Na konferenciji za novinare na središnjem osječkom Trgu Ante Starčevića, gdje se prikupljaju potpisi na peticiju za provedbu referenduma, Matijašević je kazao da će jedna od idućih aktivnosti sindikata biti izmjena, kako drži, "prerigidnih odredbi zakona o referendumu".

    Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ocijenio je kako tijek ove inicijative pokazuje koliko su loše ustavne i zakonske odredbi o referendumu. Dodao je da su zato sindikati još više zgroženi nedavnim suglasjem vlasti i oporbe u Hrvatskom saboru, u nastojanju da se raspisivanje referenduma što više oteža.

    Komentirajući nedavni sporazum sindikata državnih službi i Vlade RH o pravima iz kolektivnog ugovora, Ribić je kazao kako se može odustajati od svojih prava i dogovarati se s poslodavcem, ali smatra da se to ne bi smjeli raditi u vrijeme kada svi ostali sindikati provode ovakvu široku inicijativu.

    Najavio je da će se sindikati vratiti za "pregovarački stol", ali nakon akcije prikupljanja potpisa za referendum.

    ...
 
6/20/2010 - Sindikati odustali od božićnica, Vlada pristala isplatiti regres i dar za djecu
Izvor - SEEbiz, Jutarnji list, 18. lipanj 2010.
 
  • Sporazumom Vlada i sindikati državnih službi iskazuju suglasnost da se u 2010. godini ne isplati božićnica te da se sredstva preusmjere odgovarajućom preraspodjelom u okviru državnog proračuna za 2010. godinu za pomoć nezaposlenima, priopćili su iz Vlade. Dogovoreno je zajedničko sudjelovanje sindikata državnih službi i Vlade u izradi Zakona o plaćama u javnom sektoru, izradi Plana optimalnog broja zaposlenih i Plana zbrinjavanja viška zaposlenih po načelu dva za jedan.

    Vlada i sindikati redovito će se informirati o učincima provedbe Programa gospodarskog oporavka te će u okviru ostvarenih rezultata, rasta BDP-a i fiskalnih mogućnosti putem socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovora dogovarati razinu pojedinih prava državnih službenika i namještenika.

    "Današnje potpisivanje dokaz je da Vlada i kao poslodavac ne želi raskidati kolektivne ugovore, već želi sa socijalnim partnerima razgovarati i pregovarati te zajednički dogovoriti izmjene kolektivnih ugovora sukladno trenutnim gospodarskim i financijskim okolnostima", stoji u priopćenju iz Vlade.

    S današnjeg potpisivanja u Vladi izostao je samo Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske, prenosi Jutarnji list. Potpisanim sporazumom dogovoreno je da se iznos predviđen za božićnice preusmjeri za pomoć nezaposlenima.
    Osim što su uspjeli izboriti 1250 kuna regresa i dar za djecu od 400 kuna, sindikati koji su ga potpisali sporazumom su dobili i garanciju kako do 31. srpnja 2012. godina Vlada neće jednostrano otkazati Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike.
    Kolektivni ugovor im pak garantira isplatu božićnica u 2011. i 2012. godini.
    Sporazumom je dogovoreno i sudjelovanje sindikata državnih službi u izradi novog Zakona o plaćama u javnom sektoru, Plana optimalnog broja zaposlenih i Plana zbrinjavanja viška zaposlenih po načelu dva za jedan.

    Inače, u državnim službama je trenutačno zaposleno oko 65.000 djelatnika.
 
6/20/2010 - VLADA HEP-U DALA SUGLASNOST ZA ZADUŽENJE VEĆE OD 800 MILIJUNA KUNA
Izvor - Glas slavonije, 19. lipanj 2010.
 
  • HEP osigurao novac za moguće poskupljenje plina

    Vlada je HEP-u dala suglasnost za zaduženje veće od 800 milijuna kuna, ali to ne znači da će ta tvrtka uskoro podići kredite u tom iznosu. Naime, HEP je tek osigurao taj novac kod banaka, kako bi imao rezerve u slučaju da dođe do problema s plaćanjem dobavljača. Dobrim dijelom taj je potez motiviran time što HEP u sljedećem razdoblju očekuje i povećanje cijena plina, energenta koji između ostaloga koristi i za proizvodnju struje.
    - Ne radi se o klasičnom kreditu, nego o okvirima za otkup potraživanja što će služiti kao rezerva za plaćanje dobavljačima u slučaju poteškoća s likvidnošću. HEP u idućem razdoblju očekuje novo povećanje cijene plina, čija cijena kvartalno raste već neko vrijeme - objasnili su iz HEP-a razloge zbog kojih su od Vlade tražili suglasnost da „bukiraju“ više od pola milijarde kuna kod RBA Factoringa i ERSTE Factoringa. Napominju i da, unatoč tome što već nekoliko kvartala zaredom cijena plina raste, uspješno provode Vladine mjere koje nalažu smanjenje rokova plaćanja prema dobavljačima.
    - Procijenili smo da bi daljnji porast cijena plina mogao narušiti uspješnu realizaciju Vladinih mjera, te spomenuti krediti predstavljaju alternativne izvore financiranja za takav slučaj - poručuju iz Elektroprivrede. Kako kažu, u slučaju da HEP neće imati potrebu za korištenjem ovako rezerviranih sredstava, neće platiti nikakvu naknadu faktoring kućama, za razliku od kredita gdje se plaća naknada za rezervaciju sredstava.

    Platit će sve dospjele obveze?

    Slično je i s oko 300 milijuna kuna koje HEP-u osigurava ugovor sa Zagrebačkom bankom, prvi put potpisan 2007. i koji se otad prolongira. Iako nam to u HEP-u nisu službeno potvrdili, doznajemo da je to poduzeće u 2009. iskoristilo samo šestinu tih sredstva. „Riječ je samo o okviru koji služi kao rezerva u slučaju smanjene likvidnosti, a također za pravovremeno servisiranje duga prema dobavljačima“, kažu iz HEP-a. U toj kompaniji ne očekuju da će u skorijoj budućnosti koristiti neki od tri navedena okvira, a vjeruju da će do kraja mjeseca i bez toga platiti sve dospjele obveze svojim dobavljačima.
 
6/18/2010 - Vlada predložila Darka Horvata za novog predsjednika Nadzornog odbora HEP-a
Izvor - Poslovni dnevnik, 17. lipanj 2010.
 
  • ...

    Vlada je predložila glavnoj skupštini Hrvatske elektroprivrede da opozove Branimira Horačeka dužnosti člana Nadzornog odbora, te imenuje Darka Horvata novim članom Nadzornog odbora spomenutog Društva. Ujedno, se predlaže Nadzornom odboru Hrvatske elektroprivrede da izabere Darka Horvata za predsjednika Nadzornog odbora Društva iz reda članova Nadzornog odbora Društva.

    Vlada Republike Hrvatske donijela je prijedlog Odluke o imenovanju predsjednika i dijela članova Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije - HERA, na preostalo vrijeme do isteka roka punog mandata predsjednika i članova Upravnog vijeća spomenute Agencije, koji su predloženi za razrješenje prije isteka mandata, te je uputila u Hrvatski sabor na donošenje.

    Spomenutim prijedlogom Odluke predloženo je imenovanje Danijela Žambokija, za predsjednika te Tomislava Jurekovića, Igora Sutlovića i Dunje Trakoštanec Jokić za članove Upravnog vijeća spomenute Agencije.
 
6/18/2010 - Ćubelić je zaposlio pedeset nesposobnih i opustošio HEP
Izvor - Slobodna dalmacija, 15. lipanj 2010.
 
  • Bivši predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak i Petar Ćubelić, direktor Proizvodnje u HEP-u, kojeg je policija jučer privela, osumnjičeni su da su trebali dobiti mito od 16 milijuna kuna za poslove koje su ugovarali s tvrtkom “Monting Pima”. Tijekom istrage poslovnih malverzacija u Hrvatskoj elektroprivredi osim Petra Ćubelića iz Splita, uhićeni su i vodeći ljudi zagrebačke tvrtke “Monting” iz Zagreba - predsjednik Uprave Ante Matić i predsjednik Nadzornog odbora Ljubo Bušić. Njih trojica i Ivan Mravak sumnjiče se za zloporabu položaja i ovlasti te primanje i davanje mita. Pod istragom su poslovi koje je tvrtka “Monting” imala u Termoelektrani Sisak, te Toplani Zagreb. U ovom drugom slučaju šteta za HEP procjenjuje se na oko 40 milijuna kuna.

    Zloporaba položaja

    MUP je jučer u najkraćim crtama potvrdio nova uhićenja: - Policijski službenici Uprave Kriminalističke policije po nalogu USKOK-a provode kriminalističko istraživanje nad četvoricom hrvatskih državljana. Postoji osnova sumnje da je prvoosumnjičeni (1954.) počinio kazneno djelo zlouporaba položaja i ovlasti u pokušaju i kazneno djelo primanja mita u gospodarskom poslovanju, dok su drugoosumnjičeni (1968.), trećeosumnjičeni (1953.) i četvrtoosumnjičeni (1965.) počinili kaznena djela zlouporaba položaja i ovlasti u pokušaju, te kazneno djelo davanja mita u gospodarskom poslovanju.

    Protiv osumnjičenih će nakon dovršetka kriminalističkog istraživanja USKOK-u biti podnesena kaznena prijava - navodi se u policijskom priopćenju. Mravak je u povodu novih sumnji jučer ispitan u sjedištu USKOK-a, odakle je doveden iz zatvora u Remetincu. Istražitelji sumnjaju u nezakonitosti prilikom sklapanja 200 milijuna kuna vrijednog ugovora za radove na Termoelektrani Sisak koji je trebao dobiti i svoj dodatak u visini 40 milijuna kuna, a od čega je, sumnja se, Mravak trebao dobiti veliku proviziju. Istražitelji vjeruju da su osumnjičeni ugovarali poslove po cijeni manjoj od realne, a potom su bez natječaja potpisivali anekse ugovora.

    Za malverzacije u HEP-u “teške” oko 600 milijuna kuna uz Mravka su otprije osumnjičeni bivši potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec i čelnik šibenskog TLM-a Ivan Koštan. Sumnja se da je HEP oštećen jer je šibenskom TLM-u po nerealno niskim cijenama prodavao struju koju je na međunarodnom tržištu nabavljao po nekoliko puta višoj cijeni te ju dostavljao mostarskoj tvrtki “Aluminij”.

    Petar Ćubelić, direktor HEP Proizvodnje d.o.o., još jedan u nizu rukovoditelja ove tvrtke, koji je jučer uhićen uz čelne ljude „Montinga“, prema pričanju naših dobro obaviještenih izvora bliskih HEP-u, bio je pravi poslušnik u izvršavanju naredbi tadašnjeg premijera Ive Sanadera. Naime, naš dobro obaviješteni izvor kazao nam je kako je dolaskom na vlast HDZ-a za vrijeme premijera Sanadera počelo masovno dovođenje ljudi izvana na rukovodeće funkcije u HEP-u, često posve nekompetentnih za njihovo obnašanje, dok su, s druge strane, stručnjaci bili sustavno zapostavljani.

    -Evo, na primjer, na mjesto šefa Revitalizacije HE Zakučac, jedne od najvažnijih hidroelektrana na ovom području, doveden je preko Ćubelića obični cjevar Vinko Dražić, koji nema veze s tim poslom, niti je ikad u životu bio direktor. Međutim, nije to jedini slučaj, ima toga još, sve se to u firmi odavno zna, a ne smijemo zaboraviti da je glavni dirigent nepotizma bio član Uprave HEP-a Željko Kljaković Gašpić koji je svoje planove provodio preko Ćubelića i don Vinka Sanadera i pritom se ponašao bahato, a onima koji bi mu se suprotstavili, prijetio je otkazima i nad njima provodio mobing.

    BEZ NATJEČAJA

    Radi zapošljavanja Ćubelićeve žene u ovu državnu tvrtku, nastavlja naš sugovornik, mijenjala se čak i sistematizacija radnih mjesta. Nadalje, doznajemo da se Čubelić na mjesto koordinatora Proizvodnog područja hidroelektrane Jug (PPHE), na koje je došao iz HŽ-a, zaposlio bez natječaja, a radno mjesto dao mu je tadašnji direktor PPHE Jug – upravo spomenuti Kljaković Gašpić.

    Bivši direktor uprave HEP-a Mravak imenovao je potom Kljakovića Gašpića članom Uprave, a on je, pak, nakon samo 50-ak dana Ćubelića u ožujku 2008. godine imenovao direktorom HEP Proizvodnje d.o.o. umjesto tadašnjeg čelnog čovjeka Željka Dorića. Dubravko Čorak, sindikalni vođa Hrvatskog elektroenergetskog sindikata, kazao nam je kako je ovaj sindikat godinama upozoravao na kadroviranje u HEP-u.

    -Za vrijeme mandata Petra Ćubelića, u HEP Proizvodnji dogodila se totalna kadrovska devastacija tvrtke. Slali smo medijima priopćenja, ali nikoga to tada nije zanimalo. Ćubelić je došao u HEP, a praktično nije znao, kako se kaže, ni hodati. Uz pomoć crkvenog lobija, na čelu s vikarom splitsko-makarske nadbiskupije don Ivanom Ćubelićem i solinskim župnikom don Vinkom Sanaderom provodio je svoju politiku kadroviranja pod dirigentskom palicom Kljakovića Gašpića, gdje je na takav način zaposleno više od 50 ljud. Što se mene tiče, neka ih sve uhite – drži Čorak.
 
6/17/2010 - Sanader: Samo sam HEP-u govorio tko je dobar čovik
Izvor - Net.hr 16.06.2010
 
  • Nakon što je sindikalni vođa Hrvatskog elektroenergetskog sindikata Dubravko Čorak izjavio kako je don Vinko Sanader neslužbeni kadrovik HEP-a, oglasio se i prozvani brat bivšeg premijera.

    "Mogu samo reći da nemam veze ni s čim. A ljudi za svoju riječ i odgovaraju.
    Preko mene nije bilo zapošljavanja. A ako si koga preporučio, to je drugo", objasnio je don Vinko Sanader za Slobodnu Dalmaciju. Pa je objasnio što misli pod 'preporukom'.

    "Jedno je kada netko pita kakvi je čovik - je li dobar ili loš. Uvijek dobro dođe preporuka ljudi. No, to što se govori o zapošljavanju nema veze sa mnom", rekao je don Vinko.

    'Podobni' šef hidrocentrale: Bavite se pizdarijama!
    Ipak, da su HEP-u zapošljavani ljudi koji nemaju veze sa strukom, pokazuje i primjer iz Hidroelektrane Zakučac. Za voditelja Revitalizacije HE Zakučac bio je imenovan Vinko Dražić, bivši voditelj bravarsko-limarske radionice u Brodosplitu!

    Dražić nije htio objasniti kako je dospio na tako odgovornu funkciju, a da nikada nije radio ni na sličnim poslovima, nego je novinarima Slobodne poručio da se "bave pizdarijama". Željko Kljaković Gašpić, član Uprave HEP-a i prijatelj don Vinka Sanadera, bio je nedostupan za komentar. Inače, i Vinko Dražić i ostali koje je Željko Kljaković Gašpić doveo u HEP, bili su redom aktivni članovi HDZ-a u Solinu ili Splitu.

    Kao kadrovi Željka Kljakovića Gašpića spominju se i voditelj investicija termoelektrane Sisak Ante Roso, koji je u HEP došao iz brodogradilišta i po struci je diplomirani inženjer strojarstva. Zatim, Denis Božo Marović, koji je vodio izgradnju nove HE Lešće, a koji je također došao iz brodogradilišta. U HEP je doveden i Željko Čulina, šurjak dr. Dujomira Marasovića, koji je poslije imenovan šefom pravne službe u Zagrebu, ali se potom samoinicijativno vratio u Split.

    Luka Škarica imenovan je na mjesto pomoćnika direktora HE Jug Split, iako to mjesto nije postojalo u tadašnjoj sistematizaciji rada.
    Nisu trošili na redovito održavanje, moglo je doći do havarije
    Luka Marojica, predsjednik Nezavisnog sindikata HEP-a, opisao je zašto je moglo doći do katastrofe u vrijeme kada je voditelj Revitalizacije HE Zakučac bio Vinko Dražić.

    "Ta ekipa koju je u HEP doveo Željko Kljaković Gašpić vrlo brzo je odustala od izdvajanja sredstava za redovito održavanje, da bi izmislila korektivno održavanje. To znači da se, ako se dogodi bilo kakva havarija na hidroelektrani, može nešto novca izdvojiti za njeno saniranje, u protivnom se na održavanje nije trošilo ništa! Tako su smanjivali troškove i frizirali ukupnu bilancu, što je njima bilo jako, jako važno. Mislim da vam ne moram objašnjavati da je redovito održavanje u sistemu kakav je HEP jednostavno nužnost bez koje se ne može normalno funkcionirati", kazao je Marojica.

    Marojica dodaje da se lopovsko klupko počelo odmotavati nakon što je 2009. objavljen tekst o Ivanu Mravku, u kojemu su otvoreni samo neki od problema koji su mučili HEP, da bi kasnije nižerangirani kadrovi koje su 'šlepali' Mravak i Željko Kljaković Gašpić pali domino-efektom koji su pokrenuli USKOK i DORH.
    'Pa i u Saboru su sjedili ljudi bez dana škole'
    "U vrijeme Željka Kljakovića Gašpića nije se poštovalo zakonske odredbe o zapošljavanju, pa neki nisu imali iskustva ili odgovarajuću stručnu spremu, a drugima je nedostajao stručni ispit. No, na sve se to odmahivalo rukom i radilo po svome", kaže Marojica.

    Nije čudno što je na tako odgovornome mjestu u HE Zakučac bio nestručnjak. To je samo trun u oku od kojeg ne vidimo balvan. Pa, zar u Saboru nisu znali sjediti ljudi bez dana škole?

    U HEP je na ključne pozicije politika i parapolitika uvijek postavljala svoje ljude, umjesto da to radi struka. Izgleda da je u Hrvatskoj sasvim normalna stvar da svugdje oko nas vladaju nestručnjaci", komentirao je prof. dr. sc. Slavko Vujević sa splitskog FESB-a.
 
6/11/2010 - Slavonija pod vodom, u HEP-u trljaju ruke: Kiše donijele milijardu kuna dobiti
Izvor - Business.hr, Nacional, 04. lipanj 2010.,
 
  • Dok se Slavonija bori s katastrofalnim poplavama i materijalnim štetama koje se procjenjuju u stotinama milijuna kuna, u HEP-u zbog nastavka izrazito kišovitog vremena zadovoljno trljaju ruke jer je, zbog velikih oborina, proizvodnja u hidroelektranama u prvih pet mjeseci ove godine veća čak 69 posto u odnosu na planirano.

    Business.hr piše kako će zbog dobrih hidroloških okolnosti koje smanjuju potrebu za trošenjem novca za druge energente koje tvrtka koristi u termoelektranama rast i zarada HEP-a.

    HEP je tako u prva tri mjeseca 2010. imao dobit od 900 milijuna kuna, a do polovice bi godine zarada mogla iznositi i milijardu kuna.

    Iako je ukupna potrošnja električne energije u ovoj godini narasla, HEP je uspio smanjiti uvoz za čak 33 posto. Istovremeno je izvoz električne energije bio 4,8 puta veći od planiranog.

    Zbog velikih oborina proizvodnja u hidroelektranama u prvih je pet mjeseci bila 12,2 puta veća nego prošle godine, a ostvareno je već 77,4 posto godišnjeg plana proizvodnje električne energije u hidroelektranama.

    Uz sve to zabilježen je i najveći sadržaj vode u akumulacijskim bazenima u povijesti, u njima je travnju bilo 1602 gigavat sata ili 87 posto od maksimalne brojke.

    Zbog ovako uspješnog rada hidrolelektrana u HEPu su uspjeli uštedjeti i na loživom ulju jer je proizvodnja u termoelektranama u prvih pet mjeseci smanjena za 25 posto.
 
5/30/2010 - 'Štrajkom se i dalje može izboriti kolektivni ugovor'
Izvor - T-portal 29.05.2010
 
  • Hoće li izmjena famoznog članka 262. Zakon o radu (ZOR) dovesti do ukidanja kolektivnih ugovora, kao što tvrde sindikalisti? Stručnjaci za radno pravo ne slažu se s tom konstatacijom. Štoviše, mišljenja su da je dosadašnji ZOR išao na ruku sindikatima, a da će njegove izmjene izjednačiti odnos snaga između njih i poslodavaca .

    Dosad je članak 262. određivao da se nakon isteka kolektivnog ugovor i dalje primjenjuju sva u njemu 'sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa' do sklapanja novog ugovora.

    Pravna pravila su svi oni benifiti koje uživaju zaposleni koji u svojim tvrtkama imaju kolektivne ugovore – božićnica, regres, dar za djecu, vrijeme trajanja godišnjeg odmora i ostalo. Dosad su ta prava vrijedila beskonačno dugo bez obzira na to što je kolektivni istekao.


    'Mnogi sindikati iskorištavali su takvo stanje i bili pasivni. Osobito ako je namjera poslodavca bila da u novom kolektivnom ugovoru smanji dotadašnja stečena prava', kaže Ivana Grgurev, docentica zagrebačkog Pravnog fakulteta s katedre radno i socijalno pravo.

    Prema njezinim riječima, izmjena članka 262, prema kojem će prava nakon što kolektivni istekne vrijediti još šest mjeseci, neće značiti nestanak kolektivnih ugovora, nego će samo klatno koje je dosad bilo na strani sindikata pomaknuti u sredinu.

    'Bitno je da i dalje postoji pravo na kolektivno pregovaranje. U slučaju da se sindikat i poslodavac ne uspiju dogovoriti ni nakon šest mjeseci te poslodavac odluči uvesti Pravilnik o radu, koji mora poštivati ZOR, tada sindikatu uvijek ostaje mogućnost štrajka. Na taj način mogu testirati svoju snagu', objašnjava Grgurev.

    Njezin kolega s Pravnog fakulteta Viktor Gotovac također smatra da izmjene ZOR-a neće dovesti do nestanka kolektivnih ugovora. U susjednoj Sloveniji, kaže, također postoji zakonsko ograničenje razdoblja trajanja primjene prava iz kolektivnog ugovora nakon što on istekne.

    U zakonodavstvu država zapadne Europe negdje postoji zakonska produžena primjena, ali u ograničenom trajanju, negdje postoji zakonska mogućnost da stranke to pitanje sporazumno riješe, a najčešće je ovo pitanje predmet autonomnog sporazumijevanja stranaka kolektivnog ugovora o trajanju apsolutnog ili relativnog socijalnog mira, sasvim neovisno od zakona.

    Čeka nas masovno raskidanje kolektivnih ugovora. 'U tom je svjetlu dosadašnje rješenje iz našeg zakonodavstva odskakalo time što je davalo apsolutnu zaštitu ugovorenog koje su sindikati interpretirali kao stečena prava, od kojih oni nisu željeli odstupiti, već su u pregovorima tražili još veća prava. Tako je ne samo dolazilo do pasivizacije na sindikalnoj strani, već i do rješenja čija se neživotnost pokazuje u vremenima krize kakvo je ovo sada', smatra Gotovac.

    Osim članka 262. Vlada je izmjenila i članak 263. koji sad omogućava da se otkažu svi kolektivni ugovori, bez obzira bili oni sklopljeni na neodređeno vrijeme ili na određeno vrijeme, s tim da su se potonji do sada mogli otkazati samo ako je tako bilo ugovoreno samim tim ugovorima. Pri tome, ako se drugačije ne dogovore dvije strane, otkazni rok iznosi mjesec dana, umjesto dosadašnjih tri mjeseca.

    Za očekivati je da će poslodavci kad izmjene ZOR-a stupe na snagu masovno krenuti u raskidanje postojećih kolektivnih ugovora jer je velika većina njih sklopljena na određeni broj godina i to bez odredbe o ranijem otkazivanju.
 
5/30/2010 - Državne tvrtke moraju otpustiti 5 posto radnika.
Izvor - T-portal, 28. svibanj 2010.
 
  • Vlada je na današnjoj sjednici usvojila plan smanjenja broja zaposlenih u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu države te u javnim ustanovama.

    U roku od šest mjeseci sve državne tvrtke i javne ustanove moraju napraviti analizu i program zbrinjavanja 5 posto radnika koje moraju otpustiti.

    Vodstva državnih tvrtki za analizu imaju 60 dana, a nakon toga za otpuštanje još 120 dana.
 
5/30/2010 - Srbijanski tajkun Vuk Hamović spašava HEP jeftinom strujom
Izvor - Večernji list, 26. svibanj 2010.
 
  • Hrvatska elektroprivreda uskoro će Heri (Hrvatska energetska regulatorna agencija) i Vladi poslati novi, umjereniji zahtjev za poskupljenje struje. Nedavno su zatražili prosječno poskupljenje od 17 posto, a novim zahtjevom tražit će poskupljenje od oko 12 posto. Za manje poskupljenje zaslužni su srbijanski energetski moguli Vuk Hamović i njegova tvrtka EFT te Vojin Lazarević, vlasnik tvrtke Rudnap.

    Nisu mogli vjerovati
    Iako ugovori još nisu potpisani, potpisat će ih sljedećeg tjedna, uprava HEP već je odlučila od njih kupiti ukupno 270 MW struje za 2011. godinu.

    – Nismo ih mogli odbiti jer su ponudili cijenu koja je tako niska da je čak niža od naše proizvodne cijene – povjerio nam je jedan član uprave HEP-a. Hamovićevih 200 MW HEP će plaćati 46,95 eura, a Lazarevićevih 70 MW u razdobljima najveće potrošnje 58,75 eura. Te su cijene u prosjeku desetak posto niže od trenutačnih, koje se na referentnoj burzi električne energije u Leipzigu kreću oko 52 eura, a ta cijena otprilike odgovara i proizvodnoj cijeni HEP-a. Toliku cijenu HEP je otprilike i očekivao na natječaju. Uvoznu struju sljedeće godine HEP će platiti ukupno 97,8 milijuna eura.

    – Zbog ovako povoljne kupnje Heri i Vladi poslat ćemo novi korigirani zahtjev za poskupljenjem koji će biti znatno manji od prijašnjeg – rekao je naš sugovornik iz uprave HEP-a. Uprava državne elektroprivrede dugo je razmišljala o prihvaćanju Hamovićeve ponude zbog loše reputacije koju je HEP-u donijelo poslovanje s njime u vrijeme sada pritvorenog predsjednika uprave Ivana Mravka. On je od Hamovića 2008. kupio struju po cijeni od 81 euro za MW, da bi se cijena uskoro prepolovila. U novoj upravi kažu kako su Hamovićevu ponudu prihvatili vodeći se isključivo ekonomskim kriterijima.

    – Malo je vjerojatno da će cijena pasti ispod razine koju su nam oni ponudili. Možemo ih voljeti ili ne, ali poslali su ponudu koja se ne odbija. Uopće mi nije jasno kako su uspjeli ponuditi tako nisku cijenu, naši traderi (trgovci, op. aut.) uhvatili su se za glavu kada su vidjeli ponudu – tvrde u HEP-u. Vjeruju da su tako povoljnu cijenu ostvarili jer su međunarodni natječaj raspisali ranije nego prethodnih godina. Mravak je, pak, iz samo njemu poznatih razloga natječaje raspisivao u ljeto, kada je cijena najviša, i tako gubio milijune eura.

    Zaradili na izvozu
    Zahvaljujući obilnim kišama, nabujalim rijekama i prepunim akumulacijskim jezerima, HEP-u ove godine treba nešto manje uvozne struje. Proizvode toliko da su čak u stanju i izvoziti struju, doduše u noćnim, neatraktivnim satima.

    – Ove smo godine na izvozu zaradili petnaestak milijuna eura i tako dijelom pokrili razliku s uvozom. Preko dana još nam nedostaje struje, ali noću uspijevamo prodati viškove po cijeni od 30 eura – pohvalili su se u HEP-u. I taj će izvozni segment uključiti u izračun nove cijene električne energije i Vladi ponuditi što nižu cijenu. Bilo je, navodno, dosta otpora u samom HEP-u oko snižavanja cijena jer su neki smatrali da situaciju treba prelomiti "preko koljena" i uzeti što god se može.

    – Mi moramo nešto zaraditi, ali moramo biti i realni i svjesni situacije u kojoj živimo. Ne možemo sve svaliti na građane, iako bi to za samu kompaniju bilo dobro – poručuju iz uprave HEP-a. Njihov novi cjenik, nakon što analize budu dovršene, još će morati odobriti Hera i na kraju Vlada koja je već jednom odgodila poskupljenje.

    Iako je Mravak u zatvoru, opet će potpisati ugovor s TLM-om
    Prošlog su se ponedjeljka sastala vodstva HEP-a i TLM-a i načelno dogovorila potpisivanje novog ugovora o isporuci jeftinije struje šibenskoj tvornici aluminija. TLM će i dalje imati subvencioniranu struju, zbog koje je bivši predsjednik uprave Ivan Mravak završio u pritvoru, no u formulu za izračun cijene bit će uključena klauzula koja će HEP štititi od gubitaka.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design