Trebaju li svi radnici HEP-a imati ista prava?
DA
NE, ─Źlanovi SINDIKATA ve─ça prava od drugih radnika
NE, samo ─Źlanovi VE─ćIH SINDIKATA ve─ça prava
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
2/12/2010 - Revizija poslovanja HEP-Grupe i HEP-a d.d.
Izvor - HES, 09. velja─Źa 2010.
 
  • HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.
    UPRAVA DRUŠTVA
    n/r Predsjednika Uprave
    n/r Svim ─Źlanovima Uprave

    Predmet: Revizija poslovanja HEP-Grupe i HEP-a d.d.

    Poštovani,
    Imenovanjem Uprave HEP-a d.d. i stupanjem na funkciju Hrvatski elektrogospodarski sindikat - HES zahtijevao je od Predsjednika Uprave gospodina Lea BEGOVICA da poslije svih navoda u javnosti i odre─Ĺenih neprovjerenih informacija upozna Sindikate u HEP-u i javnost o stanju u kakvom je zatekao HEP ( financijsko, kadrovsko i dr.).
    U nekoliko kontakata Predsjednik Uprave izvijestio je HES da je naru─Źena neovisna revizija nakon koje ─çe se sa svim podacima upoznati Sindikate i javnost, te da ─çe biti dostupna na internetu.
    Dana 22. prosinca 2009. godine odr┼żana je sjednica Nadzornog odbora HEP-a na kojoj su bili prisutni i predstavnici sindikata. Na doti─Źnoj sjednici predstavnici tvrtke -Nexia Revizija d.o.o. , iz Zagreba, Koranska 16, trebala je prezentirati analizu konsolidiranih financijskih izvje┼ítaja HEP-grupe i HEP-a d.d. na dan 3O. rujna 2OO9. godine. Na navedenoj sjednici NO predstavnici sindikata (a pretpostavljam niti ostali prisutni) od predstavnika Nexia revizije d.o.o, nisu dobili niti jednu konkretnu informaciju kao niti jednu konkretnu brojku.
    Zaklju─Źak na sjednici nadzornog odbora bio je da ─çe se postupak revizije dovr┼íiti i prezentirati.
    Od dana odr┼żavanja sjednice NO proteklo je vi┼íe od 4O dana, rezultati revizije jo5 nisu predstavljeni.
    No, dana 22. sije─Źnja 2O1O. godine u ─Źasopisu Bussines.hr u ─Źlanku pod naslovom "Ra─Źunovodstvene vragolije i podloga za korupciju" novinarke Nine Domazet, na jedan grub, neprimjeren i nevjerodostojan na─Źin iznose se neke informacije koje su poznate vjerojatno samo novinarki i sugovorniku u tekstu. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA ne mo┼że biti predmet medijskog ismijavanja.
    HES zahtjeva HITNU prezentaciju i nalaz revizije, te pisani odgovor na ovaj dopis.

    S poštovanjem,
    Predsjednik HES-a
    Dubravko ─îorak
 
2/12/2010 - Prvotravanjski udar: struja skuplja do 15 posto!
Izvor - Slobodna dalmacija, 09. velja─Źa 2010.
 
  • Hrvatska elektroprivreda namjerava od 1. travnja povisiti cijenu struje, paralelno s tim pove─çat ─çe se cijene centralnoga grijanja preko HEP-a, a koliko ─çe poskupljenje iznositi ovisit ─çe o tome za koliki ─çe postotak Ina pove─çati cijenu plina toj kompaniji, koja godi┼ínje tro┼íi vi┼íe od 700 milijuna.

    To nam je u ponedjeljak potvrdio Leo Begovi─ç, predsjednik Uprave HEP-a, ustvrdiv┼íi kako jo┼í uvijek traju pregovori izme─Ĺu Ine i HEP-a o novoj cijeni tog energenta. Iako nam prvi ─Źovjek HEP-a nije mogao precizirati koliko ─çe iznositi poskupljenje struje, realno je o─Źekivati da ─çe se raditi od 5 do 15 posto.

    - Mi smo na┼íim poslovnim planom za 2010. predvidjeli dobit od 200 milijuna kuna, no ako bi nam Ina pove─çala cijenu plina za 20 posto, to bi onda zna─Źilo ve─çi tro┼íak u odnosu na predvi─Ĺeni plan za 400 milijuna kuna, ┼íto u kona─Źnici zna─Źi gubitak od 200 milijuna kuna u na┼íem poslovanju. Za taj dio bismo morali pove─çati cijene struje, ali posljedi─Źno i centralnoga grijanja, no dok s Inom ne utvrdimo novu cijena plina, ne mo┼że se ni┼íta konkretnije re─çi - kazao nam je Begovi─ç, dodav┼íi kako je HEP u 2009. poslovao s dobitkom, premda jo┼í nije mogao re─çi to─Źan iznos te dobiti.

    Na pitanje o tome ┼íto je pokazala posebna revizija poslovanja HEP-a koju je od revizorske tvrtke ÔÇťZgombi─ç i partneriÔÇť naru─Źio dolaskom na ─Źelo HEP-a u rujnu pro┼íle godine, Begovi─ç je odgovorio kako je utvr─Ĺeno osam spornih to─Źaka koje se ve─çinom odnose na ÔÇťneuskla─Ĺeno ra─ŹunovodstvoÔÇť.

    Inventura imovine
    - Najve─ça je stavka problem definicije imovine, odnosno registriranja i izra─Źuna vrijednosti imovine u vlasni┼ítvu HEP-a. Naime, temeljni kapital tvrtke iznosi 19,7 milijarda kuna, no revizija imovine, koja ─çe se provoditi gotovo dvije godine, mogla bi pokazati, kako sada stvari stoje, da je ta imovina vrednija.

    - Druga problemati─Źna stavka odnosi se na nekvalitetno pra─çenje stanja zaliha u tvrtki, tako da smo prvu reviziju zaliha napravili krajem sije─Źnja, a sada kre─çemo u drugu reviziju zaliha da bismo vidjeli na ─Źemu smo i u sklopu toga planirali poslovanje - istaknuo je Begovi─ç.

    Iako nije htio spekulirati kolika bi mogla biti ve─ça vrijednost imovine nakon ÔÇťuskla─Ĺivanja ra─ŹunovodstvaÔÇť, neslu┼żbeno se doznaje da se radi o stotinama milijuna kuna.

    Tre─ça sporna stvar koju je otkrila izvanredna revizija (a koju je Begovi─ç naru─Źio i zbog medijskih napisa o kriminalu u HEP-u), odnosi se na rje┼íavanje problema na koji na─Źin su knji┼żena sredstva utro┼íena na razne studije o investicijskim projektima.

    - Radi se o tome da u slu─Źaju da su zapo─Źete i provedene investicije na osnovi studije, onda se ta sredstva ra─Źunaju kao dio investicije, no ako projekt o kojem je govorila studija nije proveden, niti ─çe biti realiziran, onda je to ─Źisti tro┼íak i tako ga se mora knji┼żiti. Rije─Ź je o 55 milijuna kuna i to moramo ra┼í─Źistiti, uostalom o tome nam ovisi i ra─Źun dobiti i gubitka u pro┼íloj godini - smatra Begovi─ç, napominju─çi i kako je revizija otkrila da postoji i neuskla─Ĺenost oko izra─Źuna vrijednosti imovine HEP-a u NO-Kr┼íko i TE ÔÇťPlominÔÇŁ.

    Stanovi ─çe na prodaju
    Vlada je od HEP-a zatra┼żila i popis imovine ÔÇťneproizvodnog dijela tvrtkeÔÇť, ─Źija se vrijednost, za sada, procjenjuje na 368 milijuna kuna. U tom kontekstu su stanovi, gara┼że i poslovni prostori na dan 31. kolovoza vrijedili 125.165.813 kuna, odmarali┼íta 91.807.317 kuna, a dionice drugih tvrtki u vlasni┼ítvu HEP-a ─Źak 151.374.420 kuna.
    - Za sada vr┼íimo nove procjene te imovine, te ─çemo u suradnji s Vladom RH odlu─Źiti o najboljem na─Źinu kori┼ítenja imovine HEP-a koja ne spada u njegovu temeljnu djelatnost - kazao nam je Begovi─ç, a prema neslu┼żbenim informacijama iz Vlade i HEP-a, dio te imovine koji trenutno ima najbolju pro─Ĺu na tr┼żi┼ítu ─çe se ┼íto hitnije prodati kako bi se popravila likividnost HEP-a. HEP, ina─Źe, u svom vlasni┼ítvu ima 90 stanova koje koriste, odnosno iznajmljuju zaposlenici HEP-a.
 
2/12/2010 - Komentar: Tomislav Birti─ç
Izvor - Poslovni dnevnik, 08. velja─Źa 2010.
 
  • ...

    Zbog svega ovoga - naravno, ne samo zbog toga - kakvih god privla─Źnih dionica bilo u Hrvatskoj i regiji, ─Źekam HEP. Pro─Źitao sam 'Oligarhe', upravo dovr┼íavam 'Prikrivenog ekonomskog ubojicu', knjige koje bi svaka odgovorna Vlada trebala uvrstiti u srednjo┼íkolski program, tu i tamo ─Źitam i Financial Times, vjerujem da sam pro─Źitao i hrvatsku vlast: i dalje tipujem na HEP. Da Jadranka Kosor i cijela Vlada iza─Ĺu pred Hrvatsku i ka┼żu 'Kunemo se svojim ┼żivotima i ┼żivotima svoje djece da ne─çemo prodati HEP', mrtvo hladno bih im odgovorio: 'Ho─çete, ho─çete, prodat ─çete HEP.' Pri tome, ipak je to hrvatska Vlada, ne isklju─Źujem mogu─çnost da ti ljudi stvarno misle da ne─çe prodati HEP, to jest da u ovom trenutku doista ne znaju da ─çe ga prodati.

    ...
 
2/12/2010 - Lini─ç: Kosor i ┼áuker snose politi─Źku odgovornost
Izvor - Novi list, 09. velja─Źa 2010.
 
  • ...

    SDP-ovi zastupnici Lini─ç i Luka Denona izlo┼żili su oporbeni prijedlog razvoja energetike i H┼Ż-a.

    Po njima, nakon zavr┼íenog ciklusa cestogradnje, dr┼żava mora intervenirati u ovim sektorima radi novog zapo┼íljavanja u proizvodnji opreme i gra─Ĺevini. Treba modernizirati TE Sisak i Plomin, a kraj Rijeke nakon gradnje LNG terminala sagraditi novu TE na plin, o ─Źijoj ─çe se detaljnoj lokaciji tek odlu─Źivati.

    Tako─Ĺer, predla┼żu gradnju novih hidroelektrana na Dravi, ali i u Triblju u Vinodolu, za ┼íto ve─ç postoje projekti koje HEP ignorira. Izri─Źito su protiv Vladine strategije gradnje nuklearki, jer misle da treba iskoristiti doma─çe prirodne resurse, te od uvoznika energije postati zemlja izvoznik. Dr┼żava ne treba subvencionirati ove investicije nego izravno sudjelovati, ka┼żu.

    ...
 
2/12/2010 - Reagiranje, Radomir Milišić
Izvor - Poslovni dnevnik, 08. velja─Źa 2010.
 
  • Elektra nema monopol na rasvjetu
    Reagiramo na tekst ÔÇťHEP zbog bahatosti izgubio posao od 78 milijuna kunaÔÇŁ objavljen u Poslovnom dnevniku od 4. sije─Źnja. Od 1998. godine javna rasvjeta je u stopostotnom vlasni┼ítvu grada Zagreba i od tada HEP ODS Elektra Zagreb nema nikakav ÔÇťmonopolÔÇŁ na redovnom i izvanrednom odr┼żavanju i na gradnji nove javne rasvjete.

    Elektra Zagreb u posljednjih 12 godina odr┼żava javnu rasvjetu na podru─Źju grada Zagreba, ali ne kao ÔÇťmonopolistÔÇŁ, ve─ç je taj posao dobila izravno od grada Zagreba na temelju ponuda u kojima su bile jasno istaknute cijene svih radova prema kojima se sklopio ugovor o odr┼żavanju javne rasvjete. Ali taj je posao u gradu Zagrebu dobiven zahvaljuju─çi iskustvu na tom poslu. Do 2006. bili su to jednogodi┼ínji ugovori, a 2006. sklopljen je ugovor na ─Źetiri godine. Krajem 2009. grad Zagreb je na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu raspisao javni natje─Źaj za redovno i izvanredno odr┼żavanje javne rasvjete na podru─Źju grada za sljede─çe ─Źetverogodi┼ínje razdoblje. Elektra Zagreb je na vrijeme dala svoju korektnu i kvalitetnu ponudu bez ikakvih tehni─Źkih manjkavosti i s cijenama sukladno dana┼ínjim tr┼żi┼ínim. No na┼ía ponuda nije bila najjeftinija (ali je bila blizu vrijednosti ponude drugog ponu─Ĺa─Źa, a nikako bahata) i vjerojatno ─çe posao dobiti jeftiniji ponu─Ĺa─Ź. Odr┼żavanje javne rasvjete nije primaran posao Elektre Zagreb te gubitkom posla na odr┼żavanju javne rasvjete Elektrini djelatnici ni u kom slu─Źaju ne─çe to osjetiti jer su ve─ç sada raspore─Ĺeni na sli─Źne poslove unutar tvrtke koje uredno i obavljaju. Protiv odluke Gradske skup┼ítine grada Zagreba ┼żalba nije dopu┼ítena, ve─ç se mo┼że pokrenuti Upravni spor. Nije jasno ni s kojim je ciljem prikazana slika predsjednika Uprave gospodina Begovi─ça. Naime, predsjednik Uprave organizacijski nije nikako mogao utjecati na ovaj posao koji je u potpunosti u nadle┼żnosti HEP-ove tvrtke k─çeri HEP-ODS, odnosno Elektre Zagreb.
 
2/12/2010 - Elektrojug: Sindikat direktora optu┼żuje za kaos
Izvor - Slobodna dalmacija, 08. velja─Źa 2010.
 
  • Predsjednik Nezavisnog sindikata radnika HEP-a i zaposlenik Dubrova─Źkog ÔÇ×ElektrojugaÔÇť Luko Marojica zatra┼żio je od direktora Milivoja Bendera ÔÇ×cjelovito i istinitoÔÇť izvje┼í─çe o stanju u poduze─çu kako bi o njemu moglo raspraviti Radni─Źko vije─çe.

    U istom dopisu u kojemu stanje u ÔÇ×ElektrojuguÔÇť Dubrovnik naziva ÔÇ×kaoti─Źnim s tendencijom ka katastrofalnimÔÇť, upozorava kako nepo┼ítovanje obveze pravodobnog obavje┼í─çivanja Radni─Źkog vije─ça za sobom povla─Źi zna─Źajne nov─Źane kazne za poslodavce i za odgovorne osobe.

    Izvanredni otkaz koji je dobio Jadran Jakobu┼íi─ç zbog ÔÇ×slu─Źaja neobavje┼í─çivanja dubrova─Źke bolnice o planiranom iskap─Źanju strujeÔÇť Marojica smatra tek odrazom stanja i odnosa u ÔÇ×ElektrojuguÔÇť uzrokovanog Benderovom ÔÇ×nestru─Źno┼í─çu, nesposobno┼í─çu, osvetoljubivo┼í─çuÔÇť te ÔÇ×kadroviranjem podobnih i poslu┼ínih uz eliminiranje svih stru─Źnih, iskusnih i sposobnih radnika, a posebno diplomiranih in┼żenjera elektrotehnikeÔÇť.
    - Elektrojug je postalo sramotno ime u Dubrovniku i nikad u svojoj 110-godi┼ínjoj povijesti nije bio na tako jadnoj i bijednoj poziciji ÔÇô smatra Marojica, te nabraja i za┼íto je tako.
    - U─Źestale su pogonske havarije, lo┼íe naponske prilike, neracionalna investicijska ulaganja, pla─çanja razli─Źitih faktura, nezadovoljstvo me─Ĺu ve─çinom radnika, diskriminiranje radnika po svim osnovama, na─Źinom zapo┼íljavanja, napredovanja, raspore─Ĺivanja uz nepo┼ítovanje propisanih op─çih i posebnih uvjeta po radnim mjestima, disciplinom, gozbama odabranih, Va┼íih miljenika, po radionama, uz zastra┼íivanje, progon i ┼íikaniranje Vama nepo─çudnih koji se ne mogu pomiriti s postoje─çim stanjem i odnosima ÔÇô stoji u dopisu koji je Marojica u ime Nezavisnog sindikata radnika uputio i na adresu predsjednika Uprave Lea Begovi─ça i ostalih ─Źelnika HEP-a i ÔÇ×ElektrojugaÔÇť.

    Marojica u telefonskom razgovoru tako─Ĺer potvr─Ĺuje kako je dosad obavio vi┼íe razgovora s direktorom Begovi─çem, ali kako bi bilo ÔÇ×nekorektno govoriti o tome o ─Źemu su razgovaraliÔÇť.

    U odgovoru koji ┼íalje Marojici, direktor ÔÇ×ElektrojugaÔÇť Milivoj Bender iskazuje neslaganje sa zaklju─Źkom da je ta tvrtka u Dubrovniku postala sramotno ime, te isti─Źe kako je ÔÇ×zapanjuju─çe s kakvim neprimjerenim etiketiranjem i osobnom mr┼żnjomÔÇť mu se obra─ça ÔÇ×ne samo kao osobi ve─ç i ovla┼íteniku poslodavca do kojega najmanje dr┼żiÔÇť.

    - U ÔÇ×ElektrojuguÔÇť je sramotno pona┼íanje pojedinih radnika koji svojim dugogodi┼ínjim neradom, indolentnim odnosom spram radnih obveza, te neprofesionalnim i nedopustivim pona┼íanjem spram potro┼ía─Źa dovode do lo┼íeg ugleda Elektrojuga, a u ─Źiju se za┼ítitu unaprijed i neprovjereno stavljate. Identi─Źnom terminologijom, o navodnom ÔÇ×zastra┼íivanju, progonu i ┼íikaniranjuÔÇť jadnih radnika koristite se ve─ç niz godina, a kao dugogodi┼ínji predsjednik sindikata morali bi znati razlikovati i po┼ítivati radnike koji rade i nose teret posla od onih koji radno vrijeme provode u aktivnostima koje nisu sastavni dio ugovora o radu ÔÇô stoji u Benderovom pismu predsjedniku Nezavisnog sindikata.
 
2/12/2010 - Operacija preko Barišićeva zeta: Nevenka Jurak se obogatila na poslovima s HEP-om
Izvor - Nacional, 05. velja─Źa 2010.
 
  • Fimi-medija, tvrtka u vlasni┼ítvu Nevenke Jurak, koja se enormno obogatila zahvaljuju─çi politi─Źkoj za┼ítiti nomenklature odbjeglog premijera Sanadera, posljednje ─Źetiri godine uspje┼íno sura─Ĺuje i s Hrvatskom elektroprivredom. ┼átovi┼íe, s obzirom na cifre koje su u pitanju, mo┼że se kazati kako je uz brojne druge javne tvrtke s kojima je Fimi medija sura─Ĺivala, dugogodi┼íjni posao s HEP-om ipak bio najkurentniji za poduze─çe Nevenke Jurak.
    Naime, tijekom tog razdoblja, od 2005. do 2009., Fimi medija je obavljala kompletni medijski consulting za ovu dr┼żavnu tvrtku, za ┼íto je na koncu dobila ukupno 7,5 milijuna kuna. Glasnogovornik HEP-a Radimir Mili┼íi─ç, koji nam je potvrdio ove navode, na na┼í upit koje je to─Źno poslove odra─Ĺivala Fimi medija za HEP, istaknuo je slijede─çe: 'Fimi Medija je za HEP obavljala poslove zakupa medijskog prostora, pripremu medijskih doga─Ĺaja, izradu promid┼żbenog materijala, i sli─Źno'.

    Izravne nagodbe i jalovi natje─Źaji
    U to su, s obzirom na opis poslova, bile uklju─Źene i organizacije raznih manifestacija, cateringa i sli─Źnih domjenaka, za ┼íto je Fimi medija - koja je od HEP-a dobivala poslove izravnom nagodbom i preko pozivnih natje─Źaja - unajmljivala i druge specijalizirane tvrtke. Prema podacima s kojima raspola┼że Nacional.hr, zadnji posao koji je HEP 16. lipnja 2009. naru─Źio od ove tvrtke odnosi se na izradu grafi─Źkog oblikovanja i pripreme za tisak Godi┼ínjeg izvje┼í─ça za 2008. godinu, za ┼íto su ukupno Fimi mediji platili 78.300 kuna.

    Premda iz HEP-a tvrde kako su sa ovom tvrtkom tijekom vi┼íegodi┼ínjeg razdoblja sklapali poslove i preko natje─Źaja te izravnom nagodbom - pa je bilo i eventualnog prostora za pobjedu konkurentskih tvrtki u nadmetanju s firmom Nevenke Jurak - najzanimljivija je ─Źinjenica da je kroz spomenute ─Źetiri godine Fimi medija ipak odra─Ĺivala kompletan posao medijskog consultinga za ovu tvrtku. Drugim rije─Źima, kada i nisu dobivali unosne poslove izravnim pogodbama, Fimi medija je redovito pobje─Ĺivala konkurenciju na navedenim pozivnim natje─Źajima. Ina─Źe, specifi─Źnost tzv. pozivnih natje─Źaja je da na njima konkuriraju samo one tvrtke koje sam organizator pozove temeljem vlastite procjene. Drugim rije─Źima, u njima ne mo┼że sudjelovati tko god ho─çe, ve─ç samo oni koje odabere organizator, u ovom slu─Źaju HEP.

    Prili─Źno impresivno za tvrtku koja je samo godinu dana prije po─Źetka ─Źetverogodi┼ínjeg poslovnog prijateljstva sa HEP-om imala tek jednog zaposlenika i 200 tisu─ça eura prihoda. Deficit u ljudstvu i financijama ih ipak nije omeo da zapo─Źnu plodonosnu suradnju s jednom od najve─çih tvrtki u dr┼żavnom vlasni┼ítvu, unato─Ź ─Źinjenici ┼íto je za poslove za koje ih je HEP pla─çao bilo potrebno znatno vi┼íe zaposlenika.

    Premda se ─Źuveni sastanak Ive Sanadera sa 20-ak ─Źelnika najve─çih javnih poduze─ça u Hrvatskoj dogodio na ljeto 2007. - gdje im je odbjegli premijer navodno sugerirao da navedene poslove povjeravaju marketin┼íkoj firmi Nevenke Jurak - godina koja je bila prijelomna za rast i razvoj dotad u potpunosti anonimne tvrtke dogodio se zapravo 2005., kada Fimi medija potpisuje prve ugovore s HEP-om.

    Rast prihoda od 500 posto u jednoj godini
    Prihodi Fimi medije te su godine sa 200.000 narasli na 1,2 milijuna eura, da bi se u sljede─çoj, 2006. popeli na 3 milijuna eura. Paralelno sa strelovitim rastom konta tvrtke Fimi medija i po─Źetkom poslovnog uspona vlasnice Nevenke Jurak, u Upravu HEP-a promoviran je novi kadar. Sredinom 2004. godine u ovo tijelo dolazi Ante Despot. Osim ─Źinjenice ┼íto je HDZ-ov partijski kadar, za ovu je pri─Źu znatno zanimljivije da je Despot zet Mladena Bari┼íi─ça, donedavnog Sanaderova intimusa i ve─ç tada dobrog prijatelja Nevenke Jurak.

    Bari┼íi─ç, ─Źija je smjena s pozicije ┼íefa Carinske uprave ovih dana postala vi┼íe nego izvjesna, godinama je slovio kao glavni financijer HDZ-a, a spekulira se da je sumnjivim poslovima omogu─çio i ilegalno i tajno boga─çenje Ive Sanadera.

    Specijalni zadatak Barišićeva zeta
    Prema poznavateljima prilika, svoj politi─Źki i karijerni uspon Despot ponajvi┼íe mo┼że zahvaliti svome puncu, koji ga je i promovirao na poziciju ─Źlana Uprave HEP-a. Na toj poziciji Despot se zadr┼żao sve do 2008., kada je smijenjen jer ga se sumnji─Źilo za reketarenje HEP-ovih poslovnih partnera. A ondje je Despot imao specifi─Źnu zada─çu, o ─Źemu je 2007. pisao Nacional: radnici HEP-a napisali su op┼íirnu predstavku po kojoj je Ante Despot "kao ─Źlan Uprave HEP-a i predsjednik Nadzornog odbora HEP Proizvodnje nakon javnih natje─Źaja koje provodi HEP tra┼żio od svojih suradnika da mu pribave broj mobitela vlasnika tvrtke koja je pobijedila na natje─Źaju, a potom bi doti─Źnog zvao na razgovor u ─Źetiri oka, tra┼że─çi potom od njih novac u gotovini kao uvjet da im ugovori budu odobreni". Uskokova istraga o Despotovim aktivnostima u HEP-u navodno jo┼í uvijek traje.

    Poslovi bez odobrenja nadzornog odbora
    Kada je cjelokupna afera izbila na povr┼íinu - pa je posljedi─Źno Despot morao oti─çi iz HEP-ove Uprave - poznavatelji prilika su tvrdili kako on vjerojatno nije samoinicijativno ucjenjivao poslovne partnere HEP-a, ┼íto je dodatno podgrijavalo sumnje da samo provodi naloge svog punca i Sanaderova blagajnika - Mladena Bari┼íi─ça, bliskog prijatelja Nevenke Jurak. Uprava HEP-a je tada bila predvo─Ĺena Ivanom Mravkom, a sama procedura odabira tvrtki za marketin┼íki consulting i sli─Źne poslove - za koje su se prijavljivali iz Fimi medije - ve─çinom se odra─Ĺivala bez javnih natje─Źaja, pa je i prostor za pogodovanje bio dodatno pove─çan. U konkretnom HEP-ovom slu─Źaju, ugovori koji su potpisivani sa Fimi medijom nalaze se u zaklju─Źku Uprave Dru┼ítva o redovnom poslovanju HEP-a, a na njih nikakvog utjecaja nije imao Nadzorni odbor. Naime, Nadzorni odbor ne daje suglasnost na ugovore koje zaklju─Źuje Uprava, osim u slu─Źajevima odre─Ĺenim Statutom Dru┼ítva, a ugovori s Fimi medijom nisu spadali u tu kategoriju.

    Despot je zbog navedenih razloga iz Uprave HEP-a smijenjen tek u velja─Źi 2008., Mravak zavr┼íava svoju vladavinu krajem 2009. zbog 'lo┼íeg poslovanja' i brojnih afera ┼íto su se povezivale s njegovim poslovnim odlukama, a sporni sastanak sa Sanaderom odvija se u ljeto 2007. Te je godine Fimi medija zabilje┼żila novi veliki poslovni uspjeh na ra─Źun poslovanja s javnim poduze─çima: Imali su prihod od 7,3 milijuna eura, da bi u 2008. zaradili 6,7 milijuna eura.

    U ─Źlanku koji je u Ve─Źernjem listu objavljen krajem sije─Źnja 2010., pojedini ─Źlanovi uprave HEP-a iz 2007. ustvrdili su da ne znaju za sporni 'Sanaderov sastanak', dodaju─çi da se tada Ivan Mravak, biv┼íi ┼íef HEP-a, nije njime pohvalio.

    Ipak, dodali su da 'i te kako znaju da je HEP-u sugerirano da sve poslove promocije i organizacije domjenaka treba dobiti Fima-Media'. To je, kako vidimo iz HEP-ovih podataka, i u─Źinjeno.
 
2/12/2010 - Misteriozni Barišić, Sanaderov blagajnik
Izvor - Nacional, 12. sije─Źanj 2010.
 
  • Antikorupcijske istrage koje Dr┼żavno odvjetni┼ítvo, Uskok i policija provode u posljednje vrijeme sve vi┼íe ste┼żu obru─Ź oko biv┼íeg premijera Ive Sanadera. Osim njega, u kontekstu mutnih poslova i isisavanja dr┼żavnog novca u privatne d┼żepove sve se ─Źe┼í─çe spominje i ime 62-godi┼ínjeg Mladena Bari┼íi─ça, ravnatelja Carinske uprave i bliskog Sanaderova prijatelja. Biv┼íi ┼íef misterioznog HDZ-ova "Odbora za marketing" koji je ─Źak i u vlastitoj stranci imao nadimak "Torbar", godinama je slovio kao glavni financijer HDZ-a, a spekulira se da je sumnjivim poslovima omogu─çio i ilegalno i tajno boga─çenje Ive Sanadera. Tvrdi se da mjerodavne institucije ve─ç neko vrijeme istra┼żuju ulogu Mladena Bari┼íi─ça tijekom vladavine Ive Sanadera.

    A upravo njemu zahvaljuju─çi Bari┼íi─ç je proteklih godina vi┼íestruko pove─çao svoju mo─ç i utjecaj: iako mu je i ─Źelna funkcija u carini omogu─çila velik utjecaj, Bari┼íi─ç je godinama slovio kao jedan od glavnih Sanaderovih savjetnika za kadroviranje, pogotovo u policiji i obavje┼ítajnim slu┼żbama, a u najmanje dva navrata slovio je kao glavni kandidat za ministra unutarnjih poslova. O Bari┼íi─çevoj umije┼íanosti u korupciju Nacional je pisao jo┼í u srpnju 2007., kad je otkriveno da je njegov zet Ante Despot, tada ─Źlan Uprave HEP-a, prijavljen Uskoku zbog iznu─Ĺivanja HEP-ovih dobavlja─Źa.

    Posljednjih godinu dana u hrvatskoj javnosti ─Źesto se spominjao i slu─Źaj Bari┼íi─çeve intimne prijateljice Nevenke Jurak, ─Źija je tvrtka Fimi-media godinama dobivala unosne poslove s dr┼żavnim tvrtkama: samo u 2008. njezina je tvrtka imala 50 milijuna kuna prihoda, od ─Źega je u kona─Źnici ispalo 11 milijuna dobiti. Nevenka Jurak lani je sama sebi isplatila osam milijuna kuna dobiti, ┼íto je za vlasnicu malene tvrtke od desetak zaposlenih fantasti─Źan rezultat. Jedino neodgovoreno pitanje jest kome se Nevenka Jurak odu┼żila za ekskluzivne ugovore s dr┼żavnim tvrtkama koje su 54-godi┼ínju marketinga┼íicu u samo nekoliko godina u─Źinile milijuna┼íicom. Zanimljiva je koincidencija i ─Źinjenica da je tvrtka Fimi-media proteklih godina poslovala upravo s dr┼żavnim tvrtkama koje slove kao legla korupcije, poput HEP-a, Narodnih novina ili nekih ministarstava, te tvrtki ─Źiji biv┼íi ─Źelnici danas sjede u remetine─Źkom pritvoru.

    A u pozadini te i mnogih drugih sumnjivih pri─Źa nalazi se ime Mladena Bari┼íi─ça. Taj dr┼żavni tajnik u Ministarstvu financija i ravnatelj Carinske uprave ro─Ĺen je 18. svibnja 1948. u ┼áibeniku. U Carini radi od 1984. Politi─Źku karijeru zapo─Źeo je ve─ç po─Źetkom devedesetih, kad se u─Źlanio u HDZ, ali prvih nekoliko godina u stranci nije imao zna─Źajnije funkcije. Potkraj devedesetih navodno je bio blizak tada┼ínjem HDZ-ovu mo─çniku Ivi─çu Pa┼íali─çu, no u kona─Źnici se opredijelio za novoizabranog ┼íefa stranke Ivu Sanadera. S njim je godinama odr┼żavao itekako bliske odnose, ┼íto je utjecalo i na njegov formalni status: ve─ç 2002. imenovan je za ┼íefa HDZ-ova "Odbora za marketing".

    To je tijelo unutar stranke nominalno bilo zadu┼żeno za prikupljanje financijskih sredstava za parlamentarne i predsjedni─Źke izbore, no uvijek se spekuliralo da je rije─Ź o crnom fondu stranke u koji se novac iz dr┼żavnih i privatnih tvrtki netransparentno slijeva i potom tro┼íi u jo┼í netransparentnije svrhe. Da je Bari┼íi─ç svojim radom o─Źito jako zadu┼żio stranku potvr─Ĺuje i ─Źinjenica da je ve─ç 2003. imenovan za ─Źlana Sredi┼ínjeg odbora HDZ-a. Njegovom politi─Źkom i profesionalnom usponu nisu smetali ni neki repovi iz pro┼ílosti: godinama se spekuliralo da je Bari┼íi─ç povezan s nekoliko sumnjivih slu─Źajeva ┼íverca, no ti navodi nikad nisu dokazani. Uostalom, pravosudnim je organima vrlo te┼íko dokazati carinske afere jer se svaki ┼íverc preko dr┼żavne granice, odnosno eventualni carinski previd mo┼że tuma─Źiti kao propust carinske slu┼żbe, a ne kao organizirano kriminalno djelo. Ipak, dok je na ─Źelu tada┼ínje Protuobavje┼ítajne agencije bio Jo┼íko Podbev┼íek, Bari┼íi─çevo se ime spominjalo u kontekstu afere u kojoj je iz inozemstva u Hrvatsku dopremljena velika koli─Źina bijele tehnike, a spominjalo se da je tada┼ínji ┼íef carine Mladen Bari┼íi─ç i┼íao na ruku jednom velikom zagreba─Źkom uvozniku i distributeru tehni─Źke robe. Koliko je poznato, cijela afera nikad nije do kraja razja┼ínjena, no ubrzo nakon smjene Jo┼íka Podbev┼íeka, Mladen Bari┼íi─ç ─Źak je figurirao kao mogu─çi kandidat za ┼íefa POA-e. To se, me─Ĺutim, ipak nije dogodilo, no u POA-i se u to vrijeme zaposlila Bari┼íi─çeva k─çi Adriana, i to na pouzdano mjesto tajnice tada┼ínjeg ravnatelja POA-e Tomislava Karamarka.

    Iako nije postao ┼íef tajne slu┼żbe, Mladen Bari┼íi─ç o─Źito je bio u vrlo bliskim odnosima s tada┼ínjim premijerom Ivom Sanaderom: on ga je navodno barem dvaput htio imenovati ministrom unutarnjih poslova, nakon Marijana Mlinari─ça i nakon smjene Ivice Kirina, a Bari┼íi─ça su unutar HDZ-a smatrali glavnim Sanaderovim savjetnikom za kadrove. Neki izvori isti─Źu da je upravo Mladen Bari┼íi─ç godinama bio "oficir za vezu" izme─Ĺu Ive Sanadera i zagreba─Źkoga gradona─Źelnika Milana Bandi─ça: Bari┼íi─ç i Bandi─ç su, naime, susjedi - ┼żive u istoj zgradi u Bu┼żanovoj ulici u Zagrebu, a ondje je HEP kupio stan i za Bari┼íi─çeva zeta Antu Despota.

    Svih proteklih godina Bari┼íi─ç je, osim svoje nominalne funkcije rukovo─Ĺenja carinom, bio zadu┼żen i za prikupljanje financija za HDZ, a mo┼żda i za pojedince u vrhu vlasti. Iako svi detalji jo┼í uvijek nisu poznati, iz Bari┼íi─çeva slu─Źaja mogu se rekonstruirati barem dva modela izvla─Źenja novca iz dr┼żavnih tvrtki: prvi je model onaj po kojem su tvrtke koje su poslovale s dr┼żavom dio novca indirektno morale vratiti onome tko im je te poslove omogu─çio. Taj model najzornije je prikazan jo┼í u ljeto 2007. godine, kad je Nacional objavio slu─Źaj Bari┼íi─çeva zeta Ante Despota, kojeg se, kao ─Źlana Uprave HEP-a, sumnji─Źilo za reketarenje HEP-ovih poslovnih partnera. ┼áiben─Źanin Despot, uostalom, svoju karijeru duguje upravo Bari┼íi─çu. Godinama je bio tek lokalni ┼íibenski politi─Źar koji je promijenio ─Źak tri stranke: isprva je bio u Hrvatskoj narodnoj stranci, potom je pre┼íao u Demokratski centar Vesne ┼ákare O┼żbolt, a zavr┼íio u HDZ-u. Kad je njegova veza s Adrianom Bari┼íi─ç tijekom 2004. postala ozbiljna, njezin mo─çni otac svojeg je zeta uspio progurati za ─Źlana Uprave HEP-a. A ondje je Despot imao specifi─Źnu zada─çu, o ─Źemu je 2007. pisao Nacional: radnici HEP-a napisali su op┼íirnu predstavku po kojoj je Ante Despot "kao ─Źlan Uprave HEP-a i predsjednik Nadzornog odbora HEP Proizvodnje nakon javnih natje─Źaja koje provodi HEP tra┼żio od svojih suradnika da mu pribave broj mobitela vlasnika tvrtke koja je pobijedila na natje─Źaju, a potom bi doti─Źnog zvao na razgovor u ─Źetiri oka". Me─Ĺu njima su se mogle na─çi i neke strane kompanije, jer su se u dokumentu koji su sastavili HEP-ovi djelatnici navodili slu─Źajevi da je Despot, bez ikakva formalnog razloga, odlazio na poslovna putovanja k HEP-ovim poslovnim partnerima u Austriju i ┼ávicarsku, a da nikomu nije razjasnio ┼íto je kao predsjednik Nadzornog odbora HEP Proizvodnje imao razgovarati s vlasnikom tvrtke koja je netom pobijedila na javnom natje─Źaju. Vrhunac Despotova sumnjivog anga┼żmana bila je i novina da on osobno odlu─Źuje o kojim ─çe se ugovorima raspravljati na sjednicama Nadzornog odbora HEP Proizvodnje. Tako se, prema rije─Źima Nacionalovih izvora iz HEP-a, doga─Ĺalo da se tvrtka javi na natje─Źaj, na njemu i pobijedi, ali dok ─Źeka na potpisivanje ugovora, dobije poziv mobitelom od predsjednika NO-a Despota, koji bi potom na sastanku u ─Źetiri oka vlasniku tvrtke "objasnio" da ─çe potpisivanje ugovora uslijediti tek nakon sjednice Nadzornog odbora koji bi ugovor trebao odobriti ili poni┼ítiti. Prema dokumentu "Razotkrivanje kriminala u Hrvatskoj elektroprivredi", pozitivna odluka NO-a vrijedila je izme─Ĺu 3 i 5 posto vrijednosti ugovora, odnosno Despot je od poslovnih partnera tra┼żio novac u gotovini da im ugovori budu odobreni. O svemu tome 2007. je javno progovorio ┼Żeljko ┼áeverdija, vlasnik tvrtke Flex-O, a istraga o Despotovim aktivnostima u Uskoku navodno jo┼í uvijek traje.

    Kako god bilo, ni u trenutku izbijanja afere nitko nije mislio da je Ante Despot samoinicijativno reketario poslovne partnere HEP-a, ┼íto je opet podgrijavalo sumnje da on samo provodi naloge svog punca - Mladena Bari┼íi─ça. Nedugo nakon Nacionalova otkri─ça Despot je u velja─Źi 2008. smijenjen bez obrazlo┼żenja, a punac Bari┼íi─ç navodno mu je mjesecima poku┼íavao "srediti" funkciju savjetnika ili ─Źlana uprave u Kon─Źaru. Tek sredinom pro┼íle godine iz HEP-a su procurile informacije i dokumenti koji potvr─Ĺuju da je Ante Despot u toj dr┼żavnoj tvrtki imao uistinu poseban tretman: da bi se rije┼íilo Despotovo stambeno pitanje u Zagrebu, HEP je, naime, od tvrtke Hypo Alpe-Adria Consultants po tr┼żi┼ínoj cijeni od 1,6 milijuna kuna kupio stan od 106 ─Źetvornih metara u zagreba─Źkoj Bu┼żanovoj ulici, smje┼íten to─Źno ispod stana zagreba─Źkog gradona─Źelnika Milana Bandi─ça, odnosno u istoj zgradi u kojoj ┼żivi i Despotov punac Mladen Bari┼íi─ç. Despot je potom, uz popust od 40 posto jer se vodi kao hrvatski branitelj, taj stan kupio od HEP-a za milijun kuna u gotovini. Takav neuobi─Źajeni poslovni aran┼żman, prema tvrdnjama upu─çenih, doista nije mogao biti realiziran bez sna┼żne direktive, jedino je pitanje je li to Upravi HEP-a nalo┼żio Mladen Bari┼íi─ç ili se mo┼żda i sam hrvatski premijer anga┼żirao da bi pomogao zetu svog bliskog prijatelja.

    Da je tijekom vladavine Ive Sanadera bilo posve uobi─Źajeno da privatne tvrtke dio zarade u poslu s dr┼żavom "vra─çaju" pokazuje ne┼íto recentniji primjer: kad je lani objavljen popis donacija HDZ-u u 2008., na njemu se, me─Ĺu ostalim, navodi i potpuno anonimna tvrtka Forset d.o.o. iz Zagreba, koja je HDZ-u te godine donirala 100.000 kuna. Razlozi za donaciju postaju jasniji ako se zna da je rije─Ź o privatnoj tvrtki sa zagreba─Źke Kne┼żije koja se bavi "odr┼żavanjem poslovnih objekata" i protupo┼żarnom za┼ítitom, a klijenti su joj ministarstva gospodarstva, poljoprivrede i za┼ítite okoli┼ía, Dr┼żavni inspektorat, Ravnateljstvo za robne zalihe, Ina, Croatia osiguranje te niz drugih dr┼żavnih institucija i zavoda, pa ─Źak i - MUP-ov dom zdravlja. Da bi posve o─Źita veza te privatne tvrtke s dr┼żavnim institucijama i vladaju─çom strankom bila jo┼í o─Źitija tu je i bizarni podatak: iako je sjedi┼íte tvrtke na zagreba─Źkoj Kne┼żiji, poslovne prostorije Forset d.o.o. nalaze se i u - zgradi Ministarstva gospodarstva u Ulici grada Vukovara 78.

    Drugi model izvla─Źenja novca iz dr┼żavnih tvrtki su bezrazlo┼żni prepla─çeni promid┼żbeni poslovi koje je godinama operativno vodila Bari┼íi─çeva intimna prijateljica Nevenka Jurak. Ona je godinama radila kao referentica u odjelu marketinga HRT-a, pa je tako 2003. upoznala HDZ-ova ┼íefa Odbora za marketing. Njihov odnos ubrzo je postao vrlo ozbiljan, jer je Bari┼íi─ç bio udovac, a Nevenka Jurak je bila pred razvodom. Osim privatnog uzleta, Nevenka Jurak otada ni┼że i fantasti─Źne poslovne uspjehe: od 2004. kad je njezina tvrtka Fimi-media imala samo jednog zaposlenog do 2008. narasla je na 11 zaposlenika. Istovremeno, tvrtka je ostvarivala strelovit rast prihoda: dok je 2004. imala samo 200.000 eura prihoda, ve─ç 2005. oni su narasli na 1,2 milijuna eura. Godine 2006. prihodi su bili 3 milijuna eura, 2007. godine 7,3 milijuna eura, a 2008. 6,7 milijuna prihoda. Tako je gotovo potpuno anonimna marketinga┼íica samo u pet godina ostvarila vi┼íe od 18 milijuna eura prihoda, ┼íto je vi┼íe od 130 milijuna kuna. Sav taj novac do┼íao je - iz dr┼żavnih tvrtki. Tvrtka Fimi-media poslovala je s Hrvatskim autocestama, Hrvatskim cestama, Hrvatskim ┼íumama, Hrvatskom po┼ítanskom bankom, Narodnim novinama, Hrvatskom udrugom koncesionara za autoceste, Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i mnogima drugima. Za te je naru─Źitelje Fimi-media organizirala otvorenja autocesta, snimanja propagandnih spotova, izra─Ĺivala bro┼íure, organizirala domjenke i balove, tiskala trostruko skuplje rokovnike od konkurentskih tvrtki. Sve unosne poslove Nevenka Jurak dobivala je mimo natje─Źaja, a mo┼żda ─çe Uskokove istrage napokon utvrditi na ─Źiji poziv su predsjednici uprava i ministri za mnoge "promid┼żbene" poslove redovito anga┼żirali upravo Nevenku Jurak i njezinu tvrtku Fimi-media. Prije nekoliko dana direktor marketinga HPB-a Franjo Sinkovi─ç progovorio je o anga┼żmanu Nevenke Jurak u toj dr┼żavnoj tvrtki, te je kazao da ju je izravno anga┼żirao biv┼íi ┼íef HPB-a Josip Protega. Mo┼żda ─çe u danima koji slijede Protega ili neki drugi pritvorenici detaljnije opisati za┼íto su za milijunske poslove anga┼żirali anonimnu tvrtku koja ─Źak nema ni vlastitu internetsku stranicu.

    Kako god bilo, indikativno je da je jo┼í u kolovozu pro┼íle godine hrvatska premijerka Jadranka Kosor zabranila daljnji anga┼żman i nove ugovore dr┼żavnih tvrtki s Nevenkom Jurak. Ta se odluka tada vezivala uz biv┼íeg premijera Ivu Sanadera, a o─Źito je da je to bila poruka i ravnatelju carine Mladenu Bari┼íi─çu, koji sigurno ima dosta saznanja o poslovanju svoje bliske prijateljice. Prema nekim izvorima, Bari┼íi─ç je bio i jedan od prvih bliskih prijatelja Ive Sanadera kojeg je premijerka Kosor razvlastila ve─ç u prvih mjesec dana svog mandata jer je bila svjesna svih mutnih poslova koji se vezuju uz njegovo ime. ─îini se da je Bari┼íi─ç shvatio da se zbog Sanaderova odlaska opasno ljulja i njegova pozicija, pa je ve─ç mjesecima potpuno nezamjetan. ─îak je, kako isti─Źu Nacionalovi izvori, odbio do─çi na pu─Źisti─Źku press konferenciju koju je u sjedi┼ítu HDZ-a odr┼żao njegov prijatelj i za┼ítitnik Ivo Sanader. No ni nominalno odricanje od biv┼íeg premijera ne─çe ga mo─çi za┼ítititi ako antikorupcijska politika i Uskok detaljno istra┼że njegove anga┼żmane posljednjih nekoliko godina.
 
2/10/2010 - Croatia Airlines potpisao novi kolektivni ugovor
Izvor - JAVNO HR
 
  • Croatia Airlines i tri od pet strukovnih sindikata organiziranih u toj tvrtki - Sindikat in┼żenjera i tehni─Źara u zrakoplovstvu, Samostalni strukovni sindikat aviomehani─Źara Hrvatske i Samostalni hrvatski sindikat zaposlenika u zrakoplovstvu potpisali su novi kolektivni ugovor. Sindikati u kojima su stjuardese i piloti odbili su ga potpisati, pri ─Źemu su stjuardese ostale pri najavi da ─çe zbog smanjenja primanja krenuti u ┼ítrajk. Poslodavac i tri sindikata dogovorili su smanjenje vrijednosti boda (osnovice za izra─Źun pla─ça) u iznosu od 5 posto i manjeg dijela materijalnih prava, navode iz Croatia Airlinesa. Novi kolektivni ugovor pokriva vi┼íe od 70 posto od 1100 zaposlenih u Croatia Airlinesu. Odredbe se primijenjuju od 1. sije─Źnja Uprava tvrtke "izra┼żava nadu da ─çe se, u interesu kompanije i zaposlenika, kroz pregovore i zajedni─Źko nastojanje da se prona─Ĺe prihvatljivo rje┼íenje za sve strane, posti─çi dogovor i s preostala dva sindikata - Hrvatskim sindikatom prometnih pilota i Sindikatom kabinskog osoblja zrakoplova". Dodaju da su potpisivanjem kolektivnog ugovora tri sindikata pridonijela predvi─Ĺenim u┼ítedama tvrtke na podru─Źju tro┼íkova radne snage, ┼íto je Croatia Airlines kao kompanija u ve─çinskom dr┼żavnom vlasni┼ítvu obvezna prema odluci Vlade iz 2009. godine. Odredbe novoga kolektivnog ugovora, koji vrijedi do kraja 2010. godine, primjenjuju se od 1. sije─Źnja ove godine i prema njima ─çe se obra─Źunati pla─çe zaposlenika za sije─Źanj. Predsjednik Sindikata aviomehani─Źara Igor Paveli─ç izjavio je Hini da su se na potpisivanje KU-a odlu─Źili nakon ┼íto je Uprava odustala od prijedloga za radikalnijim kresanjem pla─ça i ostalih prava, ┼íto su opravdavali te┼íkim financijskim stanjem u koje je kompanija dospjela zbog svjetske krize. Novim prijedlogom ostvaruju se u┼ítede u masi sredstava za zaposlene, a da se pla─çe ipak najmanje diraju, ka┼że Paveli─ç. Sindikat kabinskog osoblja Croatia Airlinesa, koji okuplja stjuardese i stjuarde, nije prihvatio ponudu poslodavca ve─ç je ostao pri najavi da ─çe krenuti u ┼ítrajk 26. velja─Źe u ┼íest sati ujutro. Hrvatski sindikat prometnih pilota nije potpisao KU U tom sindikatu ne ┼żele se pomiriti s KU-om koji bi im, kako tvrde, smanjio primanja izme─Ĺu 20 i 40 posto. Kako ka┼żu, upravo bi njihovo ─Źlanstvo bilo najvi┼íe pogo─Ĺeno smanjenjem naknade za bolovanja, koje zbog prirode svojeg posla najvi┼íe koristi upravo kabinsko osoblje, ukidanjem besplatnog toplog obroka, ┼íto ─çe im iz d┼żepova mjese─Źno "izbiti" vi┼íe od 800 kuna, te ukidanjem provizije za prodaju duty-free robe. Uprava nam nije ni pru┼żila priliku pregovarati o novom Kolektivnom ugovoru ve─ç samo o rezanju na┼íih prava, isti─Źe predsjednica tog sindikata Suzana Artukovi─ç Vuksan dodaju─çi kako su kroz te pregovore ┼żeljeli rije┼íiti i brojna nematerijalna prava. Ona ipak o─Źekuje da ─çe se spor rije┼íiti razgovorima prije po─Źetka ┼ítrajka jer u ovom trenutku ┼ítrajk nije nikome u interesu, ni kompaniji niti zaposlenicima. Hrvatski sindikat prometnih pilota tako─Ĺer nije potpisao KU ve─ç ─çe nastaviti pregovore nakon ┼íto u petak na izbornoj skup┼ítini izabere novo rukovodstvo.
 
2/7/2010 - Eksplozija u termoelektrani
Izvor - t-portal
 
  • Najmanje dvoje ljudi poginulo je u nedjelju u sna┼żnoj eksploziji plina u termoelektrani kod grada Middletowna, u ameri─Źkoj saveznoj dr┼żavi Connecticut, objavila je policija Za dvije osobe je potvr─Ĺeno da su poginule u eksploziji u termo-elektrani Kleen, izjavio je policijski narednik Chuck Jacobucci. Vlasti o─Źekuju da ─çe broj stradalih rasti, budu─çi da jo┼í tragaju za ljudima. Vi┼íe od 100 vozila hitnih slu┼żbi, uklju─Źuju─çi vatrogasce, policiju i hitnu pomo─ç, nalazi se na mjestu nesre─çe a nad elektranom se di┼że gusti crni dim, izvijestila je lokalna TV postaja WTNH-TV, a prenosi CNN. Bolnica Middlesex u Middletownu, oko 25 km od grada Hartforda, objavila je da prima pacijente od eksplozije, koja se dogodila oko 11:30 sati po lokalnom vremenu. WTNH-TV je izvjestila da su ku─çe u blizini elektrane o┼íte─çene od eksplozije. TV postaja je izvijestila da se eksplozija osjetila u gradovima udaljenim 25 kilometara od Middletowna. Generalni direktor termo-elektrane Kleen, Gordon Holk, potvrdio je da u eksploziji ima stradalih, ali nije bio siguran koliko. Vatrogasni i policijski slu┼żbenici u Middletownu kazali su da ima "masu ┼żrtava", no druge pojedinosti nisu bile odmah dostupne. Kleen je termo-elektrane na plin snage 620-megavata.
 
2/5/2010 - Izdvojeno: Zakonitost javne nabave nadziru 1.323 ┬╗specijalca┬ź
Izvor - Novi list, 05. velja─Źa 2010.
 
  • O tome kako se tro┼íi gotovo 40 milijardi kuna dr┼żavnog novca, kolika je godi┼ínja vrijednost javnih nabava u Hrvatskoj, od po─Źetka ove godine brine 1.323 ┬╗specijalca┬ź. Rije─Ź je o osobama koje su polo┼żile svojevrsni dr┼żavni ispit za javne nabave, odnosno pro┼íle specijalisti─Źki program izobrazbe.
    Takvog ─Źovjeka u svojim redovima mora imati svaki obveznik javne nabave ukoliko kupuje robu i usluge skuplje od 300 tisu─ça kuna ili naru─Źuje radove u vrijednosti ve─çoj od pola milijuna kuna. To zna─Źi da bi po jedan stru─Źnjak za javne nabave trebao biti raspore─Ĺen u svakom ministarstvu, ┼żupaniji, gradu, op─çini, dr┼żavnoj agenciji, zavodu ili institutu te u tvrtkama koje su u ve─çinskom vlasni┼ítvu dr┼żave, primjerice, Hrvatskim ┼íumama, HEP-u i sli─Źno.

    Od 1. sije─Źnja, stru─Źnjaci za javnu nabavu u svakom tijelu dr┼żavne vlasti ili dr┼żavnom poduze─çu moraju biti uklju─Źeni u cijeli proces kupnje roba, usluga i radova. To zna─Źi da moraju nadgledati kako se provodi ba┼í svaki korak u nabavi, po─Źev┼íi od trenutka kad se donosi odluka da ne┼íto treba kupiti. Njihova uloga posebno je va┼żna u trenutku kad se odre─Ĺuju uvjeti natje─Źaja, na primjer, tehni─Źke specifikacije robe koja se naru─Źuje, kako bi se sprije─Źilo da netko ve─ç u toj fazi eliminira konkurenciju i nekome ┬╗namjesti┬ź posao.

    Ustanove koje vrlo rijetko naru─Źuju robu i radove vrednije od 300, odnosno 500 tisu─ça kuna, ne─çe morati na stalnoj pla─çi imati posebnog stru─Źnjaka nego ─çe ga ÔÇô u trenutku kad im zatreba ÔÇô posuditi iz najbli┼że institucije u svojoj regiji koja je takvog ─Źovjeka du┼żna imati zbog obujima svojih nabava.

    Popis na kojem je trenutno vi┼íe od tisu─çu ljudi jo┼í ─çe se nadopunjavati jer Ministarstvo gospodarstva i dalje provodi obuku i ispite za budu─çe stru─Źnjake u javnim nabavama. Prvi ispit odr┼żan je jo┼í u lipnju pro┼íle godine, no prema informacijama s internetske stranice namijenjene javnim nabavama, tada je ispitu pristupila i polo┼żila ga samo jedna osoba. U me─Ĺuvremenu, kako se zakonski rok za uklju─Źivanje stru─Źnjaka u postupak javne nabave pribli┼żavao, sve je ve─çi broj ljudi polagao ispit. Prolaznost je, pak, vrlo visoka, odnosno ispit dosad nije uspjelo pro─çi svega tridesetak ljudi. Osim stru─Źnjaka za javne nabave, na istoj internetskoj stranici objavljen je i popis 115 trenera, stru─Źnih osoba koje smiju predavati o javnim nabavama.

    Zakon o javnim nabavama ne propisuje posebnu odgovornost stru─Źnjaka za javne nabave u slu─Źaju da Zakon bude prekr┼íen, ali na┼íi sugovornici napominju da ─çe ta osoba, kao uostalom i svi koji rade na javnim nabavama, odgovarati prema Kaznenom zakonu ukoliko natje─Źaji budu namje┼íteni. U Zakonu o javnoj nabavi spominje se tek kazna od 50 tisu─ça do milijun kuna za pravne osobe koje, primjerice, ne provode javni natje─Źaj kad bi to morale ─Źiniti, ne pridr┼żavaju se uvjeta i na─Źina javne nabave prema procijenjenim vrijednostima ili dijeli vrijednosti nabave s namjerom izbjegavanja natje─Źaja. Odgovornoj osobi u tvrtkama, ministarstvima ili gradovima u takvim slu─Źajevima prijeti, pak, kazna od deset do sto tisu─ça kuna kuna.

    U slu─Źaju namje┼ítanja natje─Źaja svi koji rade na javnim nabavama, pa tako i stru─Źnjaci s certifikatom, odgovaraju prema Kaznenom zakonu.

    Ustanove koje rijetko naru─Źuju robu i radove vrednije od 300, odnosno 500 tisu─ça kuna, ┬╗specijalca┬ź mogu posuditi iz najbli┼że institucije.
 
2/5/2010 - Sabor osnovao jamstveni fond za gospodarski oporavak
Izvor - Poslovni dnevnik, 05. velja─Źa 2010.
 
  • ...

    Na vladin prijedlog, Sabor je odlu─Źio o prestanku valjanosti Zakona o privatizaciji HEP-a iz 2002., budu─çi da do danas privatizacijski postupak nije pokrenut, a u me─Ĺuvremenu su se u europskim energetskim propisima dogodile bitne promjene.
 
2/5/2010 - HEP: Zgrada nam nije potonula zbog Kupske
Izvor - Dnevnik.hr, 04. velja─Źa 2010.
 
  • Sjeverna zgrada navodno svaki tjedan tone za milimetar, no u HEP-u to dematiraju.

    Hrvatska elektroprivreda (HEP) opovrgnula je danas medijska naga─Ĺanja o propadanju i ulijeganju pet centimetara njezinih zgrada u Ulici grada Vukovara u Zagrebu isti─Źu─çi da tu tvrdnju potkrepljuju geodetska mjerenja pomaka i slijeganja zgrada.

    HEP odustao od gradnje u Kupskoj ulici

    Neki mediji danas su objavili da je zgrada u kojoj je sjedi┼íte HEP-a u Ulici grada Vukovara 37 propala pet centimetara zbog rupe u Kupskoj ulici i lo┼íe sanacije nakon uru┼íavanja te ulice u kojoj se namjeravala graditi podzemna gara┼ża ispod nove zgrade HEP-a. Navode i da sjeverna strana zgrade HEP-a svaki tjedan potone za jedan milimetar. HEP u priop─çenju isti─Źe da je geodetska mjerenja pomaka i slijeganja na upravnoj zgradi HEP-a te jo┼í dvjema zgradama - operatora prijenosnog sustava (OPS) i nacionalnoga dispe─Źerskog centra (NDC) provela tvrtka Crotel-gradnja d.o.o te da je klinometar instaliran na tre─çemu, petom i sedmom katu zgrade OPS-a o─Źitao zagreba─Źki Gra─Ĺevinski fakultet. Po tim rezultatima, stanje objekata i zahvata ocijenjeno je kao aktivno, ali bez bitnih pomaka, te da su oni 'u toleranciji preciznosti instrumenata'.

    'Zato u skladu s navedenim geodetskim mjerenjima odbacujemo sva naga─Ĺanja o propadanju i ulijeganju pet centimetara bilo koje zgrade HEP-a' u Ulici grada Vukovara 37, isti─Źe u priop─çenju HEP. I Ministarstvo za┼ítite okoli┼ía, prostornog ure─Ĺenja i graditeljstva tako─Ĺer je priop─çilo kako je na temelju stru─Źnog interpretiranja rezultata mjerenja ocijenjeno da nema pomaka koji bi mogli ugroziti stabilnost upravne zgrade HEP-a.
 
2/5/2010 - NAKRIVILA SE HEPOVA ZGRADA
Izvor - Zagrebancija.com, 04. velja─Źa 2010.
 
  • Svaki tjedan sjeverna strana upravne zgrade HEP-a u Vukovarskoj ulici potone jedan milimetar i u posljednih godinu dana ta zgrada, u kojoj radi 300-injak HEP-ovaca, nakrivila se za pet centimetara.
    Ovu dramati─Źnu situaciju za portal Zagrebancija.com potvrdio je predsjednik Uprave HEP-a Leo Begovi─ç, koji ka┼że kako zgrada propada zbog jo┼í uvijek nesanirane goleme rupe na gradili┼ítu nove zgrade u Kupskoj ulici. Do samog propadanja je do┼ílo jer su se prilikom gradnje nove zgrade odsjekle takozvane ÔÇś┼íapeÔÇÖ na sjevernoj strani HEP-ove upravne zgrade koje su bila duga─Źke desetak metara. Bez tih ÔÇś┼íapaÔÇÖ, zgrada je nestabilna i lagano tone na jednoj strani. - Ve─ç dva mjeseca se na┼íe povjerenstvo bavi ovim slu─Źajem.
    Ju─Źer nam je to povjerenstvo na sjednici Uprave HEP-a iznijelo ovaj problem. Zaklju─Źak je kako moramo hitno krenuti u sanaciju rupe kako bi izbjegli tragediju ÔÇô rekao nam je Begovi─ç. Podsjetimo, prije dvije godine prilikom gradnje nove zgrade HEP-a izme─Ĺu sada┼ínje upravne zgrade i Kupske ulice gradili┼íte se uru┼íilo i za sobom povuklo pola ulice o ─Źemu je pisao i sam New York Times. Iako bi ovakva vijest mogla razveseliti zagreba─Źke turisti─Źke djelatnike, jer bi i Zagreb mogao dobiti svoj ÔÇśkosi toranjÔÇÖ, situacija je puno ozbiljnija. Ukoliko se uskoro ne po─Źne sa sanacijom goleme rupe, lagano propadanje zgrade u slijede─çih nekoliko mjeseci moglo bi izazvati njeno uru┼íavanje ┼íto bi moglo biti pogibeljno za tamo┼ínje zaposlenike HEP-a.
    Da je nesanirana rupa opasna pokazalo se jo┼í prije nekoliko mjeseci kada je u drugoj HEP-ovoj zgradi, u kojoj se nalazi dispe─Źerski centar, pukla nose─ça greda. Iako je taj doga─Ĺaj izazvao paniku me─Ĺu zaposlenicima, biv┼ía Uprava na ─Źelu sa tada┼ínjim predsjednikom Ivanom Mravakom cijeli doga─Ĺaj je zata┼íkala kako ne bi procurio u medije.
    Aktualni predsjednik HEP-a Leo Begović sada se nalazi u teškoj poziciji.
    - U roku od mjesec donijeti ─çemo odluku kako sanirati ovaj problem - dodao nam je Begovi─ç.
    Kako neslu┼żbeno doznajemo od jednog ─Źlana Uprave HEP-a, u ovoj dr┼żavnoj tvrtci namjeravaju nastaviti sa gradnjom, no vrlo vjerovatno ─çe promijeniti izvo─Ĺa─Źe radova, a samim time i projekt Kupske.
    - Begovi─ç mora ┼íto prije pokrenuti saniranje rupe i nastavak gradnje, no, pred njim stoji nekoliko sudskih sporova, koje HEP vodi sa izvo─Ĺa─Źima radova, te sa stanarima Kupske - rekao nam je na┼í sugovornik iz Uprave HEP-a mole─çi za anonimnost.
 
2/5/2010 - HEP izgubio posao od 70 milijuna kuna u Zagrebu
Izvor - Novi list, 04. velja─Źa 2010.
 
  • HEP ─çe izgubiti oko 70 milijuna kuna vrijednih poslova na odr┼żavanju javne rasvjete u Zagrebu do 2014. godine! Odbor za komunalno gospodarstvo Gradske skup┼ítine ju─Źer je prihvatio zaklju─Źak da se u ─Źetverogodi┼ínjem razdoblju, temeljem rezultata javnog natje─Źaja, posao povjeri, umjesto HEP-u, ELICOM-u, zagreba─Źkoj tvrtki javnosti poznatoj po aran┼żmanu skupocjene dekorativne rasvjete Domovinskog mosta od 11 milijuna kuna, iluminacije koja je dobrim dijelom zbog izostanka osiguranja neslavno zavr┼íila kao plijen no─çnih lopova. Gradska sku┼ítina raspravljat ─çe o ovoj odluci na predstoje─çoj sjednici 11. velja─Źe i gotovo sigurno prihvatiti zaklju─Źak mati─Źnog tijela.

    HEP-ovo dru┼ítvo HEP-ODS, to─Źnije Elektra Zagreb, izgubila je natje─Źaj od konkurenta formalno zbog razlike u cijeni vi┼íoj tek za 1,7 milijuna kuna od prihva─çene. Naime, ELICOM je ponudio 17.899.703,70 kuna za redovno i izvanredno odr┼żavanje gradske rasvjete, a HEP za isti opseg posla 19.599.739,35 kuna (oba iznosa bez PDV-a). Svake godine s tvrtkom ELICOM potpisivat ─çe se aneks na temeljni ugovor od 22 milijuna kuna (s PDV-om) ─Źime bi se do kraja 2013. godine iznos popeo na oko 70 milijuna kuna. Nakon ┼íto je na┼í list objavio da je HEP izravnom pogodbom s Gradom Zagrebom ugovorio radove instaliranja 17 uli─Źnih lampi na Maruli─çevom trgu za vrtoglavih 100.000 eura, pro─Źelnik Gradskog ureda za prostorno ure─Ĺenje Davor Jelavi─ç o┼ítro se okomio na distributera i na─Źin iskori┼ítavanja monopolisti─Źke pozicije.

    ÔÇô Neka ovo bude pouka HEP-ovoj Elektri da ubudu─çe ne─çe mo─çi ┬╗sisati┬ź toliki novac iz gradskog prora─Źuna! Kako je mogu─çe da je HEP pro┼íle godine obra─Źunao poslove odr┼żavanja rasvjete na 33 milijuna kuna, a na natje─Źaju za ovu godinu predlo┼żio ponudu od 19, 5 milijuna kuna mada je ve─çi obim evidentiranih poslova nego lani? Zna─Źi, ipak se mo┼że jeftinije! Treba li podsje─çati da je i cijena rada pala zbog aktualne krize ÔÇô upitao se Jelavi─ç.

    Predsjednik Odbora Jurica Mei─ç (SDP) upozorio je da se uz ugovorene iznose i predvi─Ĺene radove HEP bio anga┼żiran i na dopunskim zahvatima koji su tako─Ĺer morali biti pla─çeni iz gradskog prora─Źuna, a nisu upisani.

    Upravo je lokacija ┬╗zlatnih ferala┬ź bila jedna od ┬╗dopunskih┬ź lokacija ┼íto nam je u pro┼ílom izdanju slu┼żbeno potvrdio gradski pro─Źelnik Slu┼żbe za mjesnu samoupravu Zoran Nevisti─ç, istovremeno demantiraju─çi na┼íe izvore da je gradska uprava pokrenula internu istragu radi utvr─Ĺivanja pod kojim su uvjetima ugovoreni sporni aran┼żmani. Jelavi─ç isti─Źe da gradska uprava ipak nije stajala skr┼ítenih ruku i da su istra┼żivanjem cijena na tr┼żi┼ítu i konkurentnih tvrtki do┼íli do zaklju─Źka da su iznosi pretjerani i da osim HEP-a postoje druge firme koje mogu jednako kvalitetno, ali po realnijim uvjetima obaviti istu vrstu posla.

    Tvrtka ELICOM u vlasni┼ítvu je poznate obitelji Mu─Źnjak, Ivana i Mirjane, ─Źiji sin Darko ima firmu sli─Źnog naziva Elicom gradnja koja je formalno radila na skupocjenoj iluminaciji mosta, projektu svesrdno podr┼żanom od zagreba─Źkog gradona─Źelnika Milana Bandi─ça. Darko Mu─Źnjak, zet je Bandi─çevog prijatelja, poduzetnika ┼Żeljka ┼áelendi─ça zapam─çenog po poslu postavljanja skupocjenih stolaca u Koncertnu dvoranu Lisinski prije nego ┼íto je natje─Źaj uop─çe bio raspisan. Elicom je bio anga┼żiran i na poslu blagdanskog ukra┼íavanja grada 2007. i 2008.

    ELICOM bio kooperant HEP-a

    Za napomenuti je da ─çe HEP zasigurno iskoristiti dosada┼ínju monopolisti─Źku poziciju i poku┼íati se dogovoriti s pobjednikom natje─Źaja. Naime, upravo je ELICOM bio glavni kooperant na dosada┼ínjim HEP-ovim radovima na odr┼żavanju gradske rasvjete.
    Po toj logici i dosada┼ínjim iskustvima ugovoranja poslova u Gradu Zagrebu mogu─ç je ┬╗dogovor ispod ┼żita┬ź, jednostavna zamjena partnerskih pozicija do kraja ─Źetverogodi┼ínjeg razdoblja. ┼áteta ┼íto u aktualnom natje─Źaju nije bilo ne┼íto vi┼íe ponu─Ĺa─Źa kako nala┼żu bolji obi─Źaji natje─Źajnog postupka nego tek dva poznata igra─Źa. U javnosti bi to moglo zvu─Źati daleko uvjerljivije.
 
2/5/2010 - Vlada ukida Zakon o privatizaciji HEP-a da bi ga lakše prodala
Izvor - Lider, 04. velja─Źa 2010.
 
  • Vlada je prije desetak dana u hitnu saborsku proceduru poslala prijedlog o ukidanju Zakona o privatizaciji HEP-a. Poslovni tjednik Lider u novom broju upozorava na to da se ukidanjem tog zakona pru┼ża mogu─çnost privatizacije HEP-a prema Op─çem zakonu o privatizaciji.

    To bi zna─Źilo da se mogu prodavati pojedine tvrtke iz Grupe HEP-a i da dr┼żava mo┼że prodati ve─çinski paket jednom strate┼íkom partneru, ┼íto nije mogu─çe prema vrijede─çem Zakonu o privatizaciji HEP-a. Dosada┼ínji zakon ograni─Źavao je prostor privatizacije i imao je za┼ítitne mehanizme koji su ograni─Źavali ulazak u HEP-ovo vlasni┼ítvo. Prema njemu nitko ne smije imati vi┼íe od 10 posto vlasni┼ítva osim dr┼żave, koja zadr┼żava 51 posto. Ukidanjem zakona otvaraju se vrata stranim strate┼íkim partnerima da kupe ve─çinski paket HEP-a i tako se pove─çava mogu─çnost gubitka strate┼íki va┼żne industrije.

    ...
 
2/5/2010 - Propast ušteda u javnim poduzećima
Izvor - Novi list, 02. velja─Źa 2010.
 
  • Hrvatska elektroprivreda lani je za pla─çe izdvojila gotovo dvije milijarde kuna ili deset posto vi┼íe nego u 2008. Tro┼íkovi su pove─çani i u HAC-u i JANAF-u, a u ve─çini od 19 javnih tvrtki u┼ítede se mjere minimalnim postotcima.

    Javna poduze─ça u ve─çini slu─Źajeva nisu ispo┼ítovala zahtjev premijerke Jadranke Kosor da za deset posto smanje pla─çe svojih zaposlenih ili da se za isti postotak umanje sredstva koja mjese─Źno izdvajaju za osobne dohotke svojih radnika. Od 19 javnih poduze─ça, svoje tro┼íkove za pla─çe u 2009. godini, a posebno za prosinac, otkrilo nam je njih devet, a tek jedno poduze─çe me─Ĺu njima, ACI, postupilo je po naputku Vlade iz srpnja pro┼íle godine. U ACI-ju je tro┼íak pla─ça u prosincu pro┼íle godine bio oko ─Źetiri milijuna kuna, ┼íto je za gotovo 30 posto manje nego ┼íto je ta tvrtka potro┼íila u istom mjesecu 2008. godine kad su ih pla─çe zaposlenih stajale 5,64 milijuna kuna.

    U JANAFU je pak trošak plaća ostao isti i u prosincu prošle godine iznosio je 17 milijuna kuna, kao i godinu dana ranije. Ipak, na godišnjoj razini ta je tvrtka na plaće potrošila pet posto više sredstava nego godinu dana ranije.

    Ostala javna poduze─ça, koja su odgovorila na na┼í upit, HRT, Hrvatske ┼íume, Hrvatska Lutrija, Hrvatske ┼żeljeznice, tvrde da imaju tro┼íkove pla─ça u prosincu pro┼íle godine manje nego u istom mjesecu 2008. godine. No, to je smanjenje od nekoliko promila ili postotaka, ali nigdje nije ve─çe od ─Źetiri posto, odnosno nijedno od tih poduze─ça nije ispo┼ítovalo Vladinu odluku, makar su nastojali smanjiti tro┼íkove. Me─Ĺutim, s HRT-a poru─Źuju da je u njihov tro┼íak pla─ça za prosinac 2009. godine od 42 milijuna kuna, ┼íto je dva milijuna kuna manje nego godinu dana ranije, ura─Źunata i otpremnina za 70-ak ljudi koji su oti┼íli u prijevremenu mirovinu. U godi┼ínjem HRT-ovom tro┼íku pla─ça od 517 milijuna kuna na otpremnine otpada gotovo 40 milijuna kuna, ali iz te ku─çe poru─Źuju da ─çe na taj na─Źin na pla─çama u 2010. godini u┼ítedjeti vi┼íe od 20 milijuna kuna.

    Tro┼íkovi pla─ça u H┼Ż-u su u prosincu bili 132 milijuna kuna, ┼íto je pet milijuna manje nego u prosincu 2009. godini, a na godi┼ínjoj razini njihove su pla─çe ko┼ítale 1,54 milijarde kuna, ┼íto je 60 milijuna manje nego godinu dana ranije. Godi┼ínji tro┼íak pla─ça u Hrvatskim ┼íumama pao je za 51 milijun kuna ÔÇô i bio ispod milijardu kuna, ali na mjese─Źnoj razini, sude─çi prema usporedbi pla─ça u prosincu, tro┼íak je u 2009. u odnosu na 2008. godinu bio tek dva posto manji.

    Sva ta smanjenja tro┼íkova za pla─çe uglavnom su posljedice smanjenja broja zaposlenih i to najvi┼íe u Hrvatskim ┼żeljeznicama za ─Źak 441, Hrvatskim ┼íumama za 293 ili primjerice na HRT-u za 224.

    No, najveće javno poduzeće, Hrvatska elektroprivreda, ne samo da nije ispoštovala Vladin naputak o smanjenju troškova plaća za deset posto, nego je taj trošak povećala. Tako je na godišnjoj razini trošak plaća u HEP-u u prošloj godini bio skoro dvije milijarde kuna što je 156 milijuna kuna ili deset posto više nego u 2008. godini. U prosincu je, pak, HEP na plaće potrošio 167 milijuna kuna što je za oko pet posto više nego godinu dana ranije.

    Troškovi plaća rasli su i u društvu Hrvatske autoceste, pa su na godišnjoj razini veći za oko tridesetak milijuna kuna i narasli su na gotovo 400 milijuna kuna. U prosincu su pak troškovi plaća u HAC-u bili za pet posto veći nego u istom mjesecu 2008. godine. Uz to HAC je povećao i broj zaposlenih za gotovo 150 i ta tvrtka sada zapošljava 2.908 radnika.

    ┼áto se ti─Źe Croatia osiguranja iz te su nam kompanije poru─Źili da su podaci za 2009. godinu jo┼í u obradi, te da ─çe ih mo─çi publicirati nakon ┼íto ih u zakonskom roku po┼íalju na uvid Hanfi. Komentar iz Vlade na ove podatke o u┼ítedama nismo dobili do zaklju─Źenja ovog izdanja.

    Tro┼íkovi reprezentacije zna─Źajno smanjeni

    Sva javna poduze─ça po┼ítovala su Vladinu odluku da pla─çe ─Źlanova uprave snize ispod 17 tisu─ça kuna, a uz to su svi oni koji su odgovorili na na┼í upit ┼ítedjeli i na reprezentaciji. Ti su tro┼íkovi u 2009. godini u HEP-u bili ─Źetiri milijuna kuna, ┼íto je gotovo dvostruko manje nego u 2008. godini, a HRT je reprezentaciju smanjio s 2,4 na 1,6 milijuna kuna. U HAC-u tvrde da je tro┼íak reprezentacije u toj kompaniji u 2009. godini bio samo 86 tisu─ça kuna, a da su u 2008. godini za istu svrhu potro┼íili 210 tisu─ça kuna. U Hrvatskim ┼íumama tro┼íkovi reprezentacije smanjeni su za oko milijun kuna i iznose 2,4 milijuna kuna.
 
2/5/2010 - Kosor: Izgradnja LNG terminala je iznimno va┼żan projekt, nema odga─Ĺanja izgradnje
Izvor - Novi list, 28. sije─Źanj 2010.
 
  • ...

    Danijelu Srbu (HSP) Kosor je poru─Źila da ne─çe biti nikakvog odga─Ĺanja odluka kad je rije─Ź o izgradnji LNG terminala.

    Srb je ustvrdio da se odluke klju─Źne za taj terminal odga─Ĺaju zbog nesuglasica izme─Ĺu INA-e, HEP-a i Plinacroa, no Kosor je poru─Źila kako je rije─Ź o iznimno va┼żnom projektu te da nema odga─Ĺanja, nego jedino ┬╗te┼íko rije┼íivih problema┬ź.

    Srbu je zahvalila na potpori vladi u borbi protiv korupcije, istaknuv┼íi jo┼í jednom da je u toj borbi neva┼żno ime, prezime ili politi─Źka opcija.

    Ljudima koji u javnim tvrtkama ─Źasno i savjesno rade svoj posao poru─Źila je da se nemaju ─Źega bojati. ┬╗Trebaju se bojati samo oni koji svjesno kr┼íe zakone i Ustav┬ź, rekla je Kosor, poru─Źiv┼íi svima u javnim poduze─çima da rade svoj posao i preuzmu svoj dio odgovornosti.
 
2/5/2010 - Sedamnaest godina od osloba─Ĺanja brane Peru─ça
Izvor - HEP, 28. sije─Źanj 2010.
 
  • Prije sedamnaest godina, 28. sije─Źnja 1993. g. sretno je zavr┼íena neravnopravna i neizvjesna bitka za branu Peru─ça i njezino okru┼żenje.

    Svi katastrofi─Źni i tjeskobni scenariji mogu─çih doga─Ĺanja na brani, u elektrani i cijelom sinjskom polju razmatrali su se jo┼í od 17. rujna 1991. g. kada je neprijatelj zaposjeo objekte brane i strojarnice te u injekcijsku galeriju i preljevnu gra─Ĺevinu postavio vi┼íe od 20 t eksploziva. Godinu i pol strepilo se nad njezinom sudbinom iako je, od srpnja 1992. godine, brana bila pod nadzorom UNPROFOR-a. Neprijateljske postrojbe se na branu vra─çaju 27. sije─Źnja 1993.g. i ponovo je okupiraju, a dan poslije s nje se povla─Źe me─Ĺunarodne snage. U tom odsutnom trenutku Hrvatska vojska uspijeva, 28. sije─Źnja, u izravnom oru┼żanom sukobu, potjerati neprijatelja koji je, prilikom povla─Źenja, aktivirao postavljeni eksploziv. Premda je brana bila znatno o┼íte─çena, ipak je bio osuje─çen suludi plan njezinog cjelokupnog uru┼íavanja. Ve─ç po─Źetkom kolovoza iste godine zapo─Źela je prva faza sanacije kontrolne galerije brane i tunela u njezinom podno┼żju, duga─Źkog 330 metara. Istodobno obavljali su se i sanacijski radovi u samom postrojenju koje je tako─Ĺer bilo devastirano i poplavljeno. Krajem svibnja 1996.g. brana Peru─ça u cijelosti je obnovljena te nastavila slu┼żiti hidroelektranama mo─çnog Cetinskog sliva.
 
2/5/2010 - Nove cijene prirodnog plina
Izvor - HEP, 20. sije─Źanj 2010.
 
  • Sukladno odlukama Vlade o cijenama prirodnog plina, donesenim na sjednici 30. prosinca 2009. godine, za ku─çanstva koje opskrbljuje HEP Plin propisana je tarifna stavka od 2,24 kn/Sm3, s tim da ─çe kupac platiti pove─çanje iznosa od 15 posto u odnosu na prije va┼że─çi iznos, a preostali dio ─çe se osigurati opskrbljiva─Źu prirodnog plina iz Dr┼żavnog prora─Źuna za 2010. godinu.

    Odluke se primjenjuju od 1. sije─Źnja 2010., a HEP Plin izvje┼í─çuje svoje kupce o na─Źinu obra─Źuna potro┼ínje plina.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridr×ana A design