Pravično bi bilo da je plaća u HEP-u od 1.1.2024. veća:
0%
15%
30%
45%
60%
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
12/4/2011 - U sektoru energetike i u 2010. neupitna dominacija HEP-a
Izvor - Poslovni dnevnik, 08. srpanj 2011.
 
  • Hrvatska elektroprivreda (HEP) ostvarila je u 2010. godini dobit od milijardu kuna, što je povećanje od 714,6 milijuna u odnosu na 2009. kad je iznosila 297 milijuna kuna. Prema podacima Fine za prošlu godinu HEP d.d. je na prvome mjestu po ukupnom prihodu, a slijede ga također članice iz sastava HEP grupe. To su HEP - Proizvodnja, HEP - Operator distribucijskog sustava te HEP - Operator prijenosnog sustava. HEP d.d. imao je poslovne prihode u prošloj godini od 12 milijardi kuna i oni su u odnosu na prethodnu godinu porasli za 3,4%, što u Upravi tumače "povećanjem prihoda od prodaje električne energije na inozemnom tržištu". Dodaju da je riječ o prodaji uglavnom noćnih viškova struje iz proizvodnje u hidroelektranama u razdobljima iznadprosječnih dotoka vode. Nadalje, u HEP-u posebice naglašavaju da su troškovi poslovanja iznosili gotovo 11 milijardi kuna i bili manji za čak 448,9 milijuna u odnosu na 2009. godinu. Na to je pak utjecalo smanjenje troškova nabave električne energije od HEP - Proizvodnje d.o.o. i uvoza struje. Osim toga, dodaju, uštede su ostvarene provođenjem mjera povećanja efikasnosti poslovanja zbog manjih općih troškova, pa čak i plaća te ostalih primanja radnika.

    Dugovanja iz 2009.

    Manji troškovi poslovanja uz stabilne prihode od prodaje električne energije omogućili su HEP-u smanjenje svojih obveza prema dobavljačima koje su krajem prošle godine iznosile 288,9 milijuna kuna. Kad se obveze uspoređuju s onima početkom 2010., one su manje za čak 221,4 milijuna kuna. Uprava je radila i na poboljšanju strukture ročnosti kredita, što znači da su nova kreditna zaduženja ugovorena u prvom polugodištu imala duži rok otplate i kratkoročni krediti manji su za 479,1 milijun kuna. Ukratko, ukupno dugovanje po kreditima i obveznicama smanjeno je prošle godine za pola milijarde kuna tako da je krajem 2010. doseglo pet milijardi. Uprava HEP grupe navodi da su osim sigurne i pouzdane opskrbe domaćih kupaca električnom i toplinskom energijom te prirodnim plinom nastojali konsolidirati i financijsko stanje. Uostalom, i Vlada ih je obvezala da kao i ostala trgovačka društva u državnom vlasništvu moraju smanjiti broj radnika i plaće te podmirivati obveze prema vjerovnicima u rokovima dospijeća. Prema revidiranim financijskim izvješćima, HEP grupa je u 2010. ostvarila konsolidiranu dobit od gotovo milijardi i pol kuna, što uz ostalu dobit ukupno na kraju iznosi 1,46 milijardi kuna.U odnosu na prethodnu godinu dobit je izuzetno visoka jer je u 2009. bila samo 154,4 milijuna kuna. Poslovni prihodi bili su veći nego godinu dana prije i dosegli su gotovo 13 milijardi kuna. Međutim, zbog stagnacije u gospodarstvu prihodi od prodaje električne i toplinske energije te plina koji zajedno čine 90 posto prihoda veći su 1,4 posto. Iznimno je rasla prodaja plina zbog promjene cijene za distributere. Od ostalih prihoda Uprava napominje da su porasli oni od utuženih i prethodno rezerviranih potraživanja od kupaca. S druge strane troškovi poslovanja niži su čak 10,2% i iznosili su 10,75 milijardi kuna. Navode nadalje da je lani zabilježena rekordna proizvodnja električne energije u hidroelektranama, a smanjena u termoelektranama na loživo ulje. Osim što je bio manji uvoz struje, i nabavne cijene iz uvoza isto su bile niže. Međutim, za razliku od električne energije nabavne cijene svih energetskih goriva porasle su u 2010. godini. U prošloj je godini HEP znatno poboljšao svoju likvidnost jer je, kako navode, "smanjenje troškova poslovanja omogućilo da se novac od naplate usmjeri na podmirivanje neplaćenih obveza i smanjenje kratkoročnih kredita". Od srpnja prošle godine sva društva HEP grupe svoje obveze prema dobavljačima podmiruju, tvrde, u roku dospijeća. HEP je početkom prošle godine ugovorio dva dugoročna kredita od 110 milijuna eura za investicije i za obrtni kapital, dok su kratkoročne kreditne linije kod vodećih domaćih banaka korištene za prevladavanje dnevne likvidnosti.

    Investicije u hidroelektrane

    HEP je lani bio i jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj. Ulagalo se u gradnju novih energetskih postrojenja te zamjenu postojećih, što je iznosilo blizu 1,7 milijardi kuna. Tako je u elektroenergetski sustav uključena nova hidroelektrana Lešće, prva koja je sagrađena u Hrvatskoj od osamostaljenja. Od ostalih većih investicija tu su još hidroelektrana Ombla snage 68 MW i zamjenski blok od 500 MW na ugljen u termoelektani Plomin. Prošle su godine na hrvatskom tržištu električne energije postali aktivni i drugi opskrbljivači izvan HEP grupe koji su preuzeli neke kupce od HEP - Opskrbe s tržišnim udjelom manjim od jedan posto. Od regionalnih distributera plina najveći po prihodu i dalje su Gradska plinara Zagreb, HEP Plin Osijek i Termoplin Varaždin. Ivan Topolnjak, direktor Termoplina, koji je od ove godine i većinski vlasnik distribucije Novi Marof, kaže da su lani nešto smanjili dobit u odnosu na prethodnu godinu. I dalje, kaže, vode računa o racionalnom gospodarenju te štede gdje je moguće. Dodaje da ne ulažu u velike projekte, posebice one koji imaju duži povrat sredstava. Od svih distributera u Hrvatskoj Varaždin ima jednu od najnižih ako ne i najnižu cijenu plina, tvrdi Topolnjak. Osim toga misli da se distributeri moraju udružiti kako bi mogli imati niže cijene jer sada mali lokalni distributeri mogu opstati samo uz visoke cijene plina. Termoplin planira ove godine ostvariti ukupan prihod od oko 250 milijuna kuna, a od investicija namjerava rekonstruirati dio svoje mreže s obzirom na to da su neke dionice stare i do 40 godina. Što se tiče ostalih proizvođača energije, na ljestvici su i dvije vjetroelektrane pokraj Šibenika iako se Hrvatska obvezala da će usvajanjem energetske strategije do 2020. proizvesti 20 posto energije iz obnovljivih izvora.

    Ulaganje u energetski sektor
    Planovi u HEP-u

    Prošlogodišnje konsolidiranje financijskog poslovanja te ostvareni poslovni rezultat omogućili su HEP grupi znatno povećanje plana investicija u 2011., kazala je glasnogovornica HEP-a Mirela Klanac. U ovoj godini ukupna ulaganja planirana su na razini od 2,7 milijardi kuna, što je za milijardu kuna više nego u 2010. godini, dok su planirana ulaganja u održavanje na razini 900 milijuna kuna. Takav investicijski okvir utvrđen je na temelju procjene mogućnosti financiranja u 2011. godini, preuzetim ugovornim obvezama iz prethodnog razdoblja te utvrđenim prioritetnim ulaganjima u elektroenergetske objekte te mrežnu infrastrukturu. U skladu s Vladinom odlukom o prioritetima u gradnji elektroenergetskih objekata u HEP-u se intenzivno obavljaju pripreme za gradnju HE Ombla, višefunkcionalnom objektu snage 68 MW, s prosječnom godišnjom proizvodnom od 220 GWH, te TE Plomin planirane snage 500 MW, za koje se očekuje skoro objavljivanje natječaja. Vrijednost HE Ombla nije samo u proizvodnji električne energije, već i u rješavanju problema opskrbe Dubrovnika pitkom vodom. Na lokaciji gdje će se graditi elektrana, na dnu zaljeva Rijeke dubrovačke, leži izvor rijeke Omble i smješten je vodozahvat. Kapacitet vodovoda sada iznosi 500 l/sek, a nakon dovršetka radova bit će utrostručen. U okviru projekta planirana je i gradnja stanice za pročišćavanje vode. Osim toga glasnogovornica poručuje da se nastavlja i s pripremama gradnje hidroenergetskih sustava na području Like i Gacke te hidroelektrana na Savi, uz usporedne procese revitalizacije postojećih objekata kako bi se povećanjem snage i mogućnosti proizvodnje povećala njihova iskoristivost.
 
12/4/2011 - Slovenci od HEP-a uzeli osvjetljavanje Zagreba sljedeće 4 godine
Izvor - Business.hr, 05. srpanj 2011.
 
  • Gen-I, čiji je vlasnik slovenska tvrtka Gen-I trgovanje in prodaja električne energije, dao je najbolju ponudu od 49,4 milijuna kuna (bez PDV-a) za godišnje potrebe javne rasvjete u Zagrebu, što znači da je vrijednost četverogodišnjeg ugovora oko 200 milijuna kuna.

    Zanimljivo je da HEP nije ni odgovorio na javni poziv gradonačelnika Milana Bandića da dostavi svoju ponudu. Grad Zagreb je, naime, 25. svibnja ove godine poslao ponudbenu dokumentaciju svim pravnim osobama koje imaju ovlaštenje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) za obavljanje djelatnosti opskrbe električnom energijom, a pozivi su upućeni HEP - Opskrbi, HEP - Toplinarstvu, HEP - Operatoru distribucijskog sustava te tvrtkama Korlea, Partner Elektrik, Gen-I, Crodux plin te Enzyme. Na kraju je uz ponudu Gen-I-a stigla samo još jedna, od Korlee, i to u iznosu od 50,61 milijun kuna (bez PDV-a).

    Ovakvim su razvojem događaja, odnosno izostankom HEP-ova interesa, zatečeni i u Gradu Zagrebu.

    „Za nas je to enigma i zapanjujuće da u HEP-Opskrbi nisu ni pokušali dati ponudu. Druge dvije HEP-ove tvrtke odgovorile su nam da nisu nadležne za ono što nama treba“, kazao nam je Mijo Marošević iz Gradskog ureda za komunalne poslove i promet.

    Iz HEP - Opskrbe odgovorili su nam samo kako „uvjeti natječaja Grada Zagreba za njih nisu bili provedivi“.

    U HEP-u također opovrgavaju nagađanja kako je izostanak njihove ponude vezan uz činjenicu da je prije godinu dana tvrtka izgubila još jedan dugogodišnji posao s Gradom Zagrebom - održavanje objekata i uređaja javne rasvjete.

    Mijo Marošević ističe kako će Grad Zagreb sasvim sigurno uštedjeti milijunske iznose i u poslu s tvrtkom Gen-I, ali točni podaci jučer mu nisu bili dostupni.
 
12/4/2011 - HEP ukiDA subvencije za kućanstva koja su trošila ispod 3000 kilovatsati godišnje
Izvor - Slobodna dalmacija, 05. srpanj 2011.
 
  • Nakon tri godine Hrvatska elektroprivreda ukida subvencije za kupce električne energije, odnosno kućanstva koja su trošila ispod 3000 kilovatsati godišnje. Oni su, podsjetimo, plaćali struju jeftiniju i do 20 posto, a od 1. srpnja ove godine i na njih će se, kao i na ostale, primjenjivati cijene utvrđene tarifnim sustavom za proizvodnju, prijenos, distribuciju i opskrbu električnom energijom, koji se primjenjuje od ljeta 2008. godine. Iz Hrvatske elektroprivrede doznajemo kako se spomenuta odluka odnosila na 1,5 milijuna mjernih mjesta u Hrvatskoj.

    Njih 455 tisuća je u stambenim objektima koji su tijekom godine uglavnom prazni, dakle stanovima koji se ne koriste i kućama za odmor (oko 190 tisuća vikendica op.a.). Navedeni potrošači bili su podijeljeni na tri kategorije.

    Kućanstva koja su trošila manje od 2000 kilovatsati godišnje plaćala su 20 posto nižu cijenu od ostalih, dok su oni s maksimalno 2500 kilovatsati imali popust od 15 posto. Najmanji popust, odnosno pet posto, imali su kupci s godišnjom potrošnjom do 3000 kilovatsati godišnje. Razliku u cijeni, odlukom iz 2008. godine, HEP-u je plaćala država.

    Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača, o tome kaže:

    - Odgovorno tvrdim da je 500 milijuna kuna koje je iz državnog proračuna u ove zadnje tri godine otišlo na subvencioniranje spomenutih kategorija potrošača bačeno u vjetar. Ta odluka ne samo da nije bila socijalna, već je bila i diskriminirajuća, jer je država tako pomagala dobrostojeće građane, odnosno vlasnike više stanova i vikendica u kojima se živi kraći dio godine, te domaćinstva opskrbljena plinskom i jeftinom toplinskom energijom – ističe Kurtović.

    Zbog tog, kako ga on naziva, koruptivnog tarifiranja, u više je navrata pisao Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, no bez uspjeha. Jednoj se skupini potrošača pogodovalo da bi se pokrio izuzetno visok porast cijena za drugu skupinu potrošača, iako su po tarifnim sustavima i jedni i drugi razvrstani u istu kategoriju potrošnje i na sve se odnose ista pravila.

    Naime, dok je njih 54 posto država subvencionirala sa 170 milijuna kuna godišnje, preostalih 46 posto plaćalo je 800 milijuna kuna struje više na godinu jer nam je 2008. godine cijena skočila za 20 posto.

    O tome Kurtović kaže: - Taj rast struje za cijelu Hrvatsku snosili su, prije svega, stanovnici Dalmacije, Istre i Primorja jer njima nisu, kao onima na sjeveru države, na raspolaganju drugi izvori energije, pa je logično da će trošiti više od 3000 kilovatsati na godinu i, uz to, plaćati punu cijenu. S druge strane, oni kojima se subvencionira potrošnja, tijekom zime angažiraju najskuplje izvore električne energije kad im drugi izvori, plin i toplane, ne mogu “pokriti” potrebe – navodi Kurtović.

    Odluka o subvencioniranju spomenutih kategorija potrošača bila je, drži naš sugovornik, prije svega politička, jer jednima se dalo malo, da bi se od drugih oduzelo mnogo, i to sve s ciljem smirivanja tenzija uoči poskupljenja struje 2008. godine.

    Iz Saveza za zaštitu potrošača stoga pozdravljaju ukidanje subvencija za one kategorije građana koje ničim ne zaslužuju socijalnu tarifu.
 
12/4/2011 - Zakon o energetici sprečava monopol
Izvor - Poslovni dnevnik, 04. srpnja 2011.
 
  • Nakon što se digla "galama" zbog novog Zakona o tržištu električne energije, Goran Granić, ravnatelj energetskog instituta "Hrvoje Požar", koji je sudjelovao u izradi tih propisa, dodatno je pojašnjavo taj zakon.

    "Ovo nije zakon o Hrvatskoj elektroprivredi, nego o konkurentnom i transparentnom tržištu električne energije", rekao je Granić te poručio da privatizacija nije predmet tog zakona. "Zakon je potpuno neutralan prema obliku vlasništva nad tvrtkama koje sudjeluju na tržištu", zaključio je. Naime, kaže, sukladno direktivi EU nužno je provesti razdvajanje regularnih od tržišnih djelatnosti HEP-a kako bi se stvorili uvjeti za slobodno tržišno natjecanje. "Osim toga ovaj zakon sprečava monopol bilo kojeg energetskog subjekta, uključujući i HEP. On osigurava slobodu izbora opskrbljivača, a cijene električne energije postaju tržišne", uvjerava Goran Granić.
 
12/4/2011 - HEP OPET SRLJA U GUBITKE ZBOG PRODAJE STRUJE ALUMINIJU IZ MOSTARA
Izvor - ENERGETIKA-NET, 06. srpanj 2011.
 
  • HEP će TLM-u, odnosno Aluminiju iz Mostara struju isporučivati po 42,75 EUR/MW h, dok istodobno povlaštenim kupcima naplaćuje prosječno između 48 i 52 eura, ovisno radi li se o visokom ili srednjem naponu. Konzorcij TLM je pred raspadom, gubitaška Tvornica valjanih proizvoda je na prodaju, a kupci čekaju u redu za tu tvrtku koja ima 140 milijuna eura prihoda. Vlada je natjerala HEP na potpis nepovoljnog ugovora za prodaju struje zbog Aluminija, stranačke sinekure iz druge države, koja bez ometanja obrće milijune eura, a nekim divnim čudom uvijek posluje s gubitkom.

    Prošli tjedan "slučaja TLM", star godinu dana, dosegao je krešendo. Naime, potpisan je ugovor prema kojem će HEP do kraja godine mostarskom Aluminiju isporučivati struju, a Aluminij će, kao i prethodnih godina, TLM-u isporučiti 60 tisuća tona aluminija po povoljnijoj cijeni. TLM, odnosno Aluminij Mostar struju će dobivati po 42,75 EUR/MW h, potpisano je bez buke. Koliko god HEP uvjerava da neće biti gubitaka na tom "dealu" činjenica je da je postignuta cijena opet daleko ispod cijene po kojoj struju od HEP-a kupuju povlašteni kupci u Hrvatskoj. Kako doznajemo, HEP povlaštenim kupcima MW h naplaćuje prosječno između 48 i 52 eura, ovisno radi li se o visokom ili srednjem naponu. Istodobno, MW h na tržištu kreće se između 55 i 60 eura. Dakle, cijena za Aluminij je 7 do 12 eura ispod tržišne cijene energije. S obzirom da podaci o tarifama za povlaštene kupce nisu javni, oko toga nitko se ne uzrujava. Iako je prije koji mjesec prosvjedovao, AZTN ovaj puta nije digao svoj glas gunđajući o nedozvoljenim potporama, šuti Hrvatska udruga poslodavaca, kao i HEP-ovi sindikati.

    Zanimljivo u cijeloj priči je što je država natjerala HEP da gomila gubitke pumpajući jeftinom strujom dva gubitaša - Aluminij iz Mostara i TLM, koji - što u javnost uglavnom nije "isplivalo" - za koji mjesec uopće neće postojati kao takav! Grupacija TLM u velikom je gubitku, a može se čak reći i u raspadu. Ta se grupacija sastoji od Tvornice prešanih proizvoda, Tvornice valjanih proizvoda i Adriala plus, društva za trgovinu.

    Vlasnicima grupacije konzorciju Adrial (koji čine Zagrebmontaža, Dalekovod i FEAL) ne ide dobro, pa im upućeni ne daju više od godinu dana. Dođe li do prekida suradnje vjerojatnost da će vrijedno TLM-ovo zemljište završiti kao prenamijenjena turistička zona raste eksponencijalnom krivuljom, o čemu se već dugo vremena spekulira.
    Tvornica prešanih proizvoda, koja radi s tehnologijom starom pola stoljeća nagomilala je gubitak veći od temeljnog kapitala i sudbina joj je neizvjesna jer novca za investicije nema. Drugi dio tvrtke, Tvornica valjanih proizvoda, u vlasništvu Aluflexpacka (odnosno Hypo Banke), koja čini 90% vrijednosti TLM-a trenutačno je na prodaju. Valjaonica ima prihod od 140 milijuna eura, no ipak je u gubitku! Sindikalci optužuju vodstvo tvrtke za katastrofalno vođenje jer je cijena aluminija na tržištu odlična, a komercijala valjaonice kontinuirano je koristila posrednike koji su kroz provizije uzimali solidan kolač zarade. Stranci, dakako, nisu bedasti, pa je interes za kupovinom valjaonice ogroman. Na međunarodni natječaj javile su se čak 24 tvrtke, mahom iz Italije, nerijetko dugogodišnji TLM-ovi poslovni partneri. Među potencijalnim kupcima ima proizvođača, ali i prekupaca, pa je samo pitanje tjedana kada će valjaonica promijeniti vlasnika.

    Dakle, uz malo pregovaračkog truda HEP će subvencionirati stranog vlasnika valjaonice! Odjednom, nitko se više ne sjeća da je prije samo godinu dana buknula ogromna afera s TLM-om. HEP je, prodajući struju ispod cijene, izgubio ogroman novac, govorilo se o 600 milijuna kuna, za što su podignute kaznene prijave protiv Ivana Mravka i Damira Polančeca.
    Vladajući su odbacivali odgovornost, a mediji su vrištali: "Kriminal! Kriminal!". HEP je brže-bolje raskinuo ugovor s TLM-om, a kada se prašina slegnula Vlada se do te mjere uprla da progura cijelu priču s TLM-om da je mijenjala Zakon o tržištu električne energije. Aluminij iz Mostara je preko noći postao tvrtka od strateškog gospodarskog interesa za državu, jer proizvodi sirovinu od strateškog interesa za TLM i tamošnja radna mjesta. Vlada je čak i Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji zavrtala ruku da odredi cijenu po kojoj će HEP s TLM-om trgovati strujom, no HERA se izmakla pozvavši trgovce strujom da ponude svoju cijenu. Nitko se nije javio, osim HEP-a.

    Kada se sagleda cijeli slučaj treba se zapitati tko je tu lud i tko koga pravi ludim? Ako je riječ o radnim mjestima, zašto država tih tisuću radnih mjesta u Šibeniku ne stvori u nekoj drugoj branši? Umjesto toga, Vlada osiromašuje HEP, da li možda s ciljem da u budućnosti postane jeftinija privatizacijska meta?

    Ovdje očigledno nije riječ ni o TLM-u, ni o teškoj gospodarskoj situaciji u Šibeniku. Ugovor HEP-TLM-Aluminij potpisan je zbog Aluminija, stranačke sinekure iz druge države, koja bez ometanja obrće milijune eura, a nekim divnim čudom uvijek posluje s gubitkom. Da li su partikularni politički interesi u BiH i obilati financijski interesi zaslužnih pojedinaca vrijedni svakog potcijenjenog HEP-ovog MWh? Gdje su u cijeloj priči Polančec i Mravak? Ne budimo smiješni, u slučaju TLM-a radili su u najboljoj namjeri. Da li je to nacionalni strateški interes prosudite sami.
 
12/4/2011 - HEP mostarskom Aluminiju prodaje struju po dvostruko višoj cijeni nego u doba Mravka
Izvor - Jutarnji list, 02. srpanj 2011.
 
  • ZAGREB - Hrvatska elektroprivreda će do kraja godine mostarskom Aluminiju prodavati struju po cijeni od 42,75 eura po megavatsatu, objavila je jučer tvrtka Aluminij. To je dvostruko više nego prema ugovoru iz 2007. kada je Aluminij plaćao nešto više od 20 eura po megavatsatu.

    Nakon što je izbila afera oko cijene struje za povlaštene kupce i optužbi na račun bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca i bivšeg direktora HEP-a Ivana Mravka da su time oštetili HEP, ugovor je raskinut 18. siječnja 2010. a cijena je podignuta na 37 eura.

    Cijenu odredila HERA
    Novi ugovor o prodaji 100 MW struje Aluminiju potpisan je u četvrtak, a cijenu je odredila Hrvatska energetska regulatorna agencija.

    Ugovor je sklopljen do kraja godine jer HEP može sklapati samo jednogodišnje ugovore s tvrtkama koje imaju status povlaštenoga kupca, što ima i Aluminij.

    Na tržištu 48 eura
    HEP se obavezao osigurati Mostaru 100 MW struje i za 2012., a Aluminij će šibenskom TLM-u isporučiti 60. 000 tona aluminija.

    Razliku između cijena nadoknadit će Aluminij i TLM. Naime, Aluminij tvrdi kako bi struju na tržištu plaćali po 48 eura.
 
12/4/2011 - Mito iz HEP-a Barišić je nosio ravno u središnjicu HDZ-a. Hoće li i Sanader biti optužen?
Izvor - Jutarnji list, 02. srpanj 2011.
 
  • Bivšeg premijera Ivu Sanadera, kada ubrzo bude izručen Hrvatskoj, mogla bi lako dočekati još jedna optužba vezana uz ilegalno financiranje stranke, odnosno za uzimanje nezakonitih provizija.

    Ne radi se, međutim, o novom slučaju, već o USKOK-ovoj istrazi koja je otvorena prije više od godinu dana, ali ne protiv Sanadera već protiv bivšeg šefa HEP-a Ivana Mravka i još trojice okrivljenika. Sada, u završnoj fazi istrage i pred podizanje optužnice, USKOK bi, prema informacijama iz neslužbenih izvora, mogao za isti slučaj obuhvatiti i Sanadera.

    Mravkova dojava
    Radi se o slučaju namještanja dodjele poslova za HEP te dogovaranja i plaćanja mita, za što je USKOK sredinom lipnja prošle godine otvorio istragu protiv Mravka i direktora HEP Proizvodnje Petra Ćubelića te šefova Monting PIM-a Ljube Bušića i Ante Matića. U pitanju su bila dva posla koja je HEP dodijelio Montingu i njihovim partnerima.

    Mravak je, kako ga se sumnjiči, krajem 2007. dojavio šefovima Montinga visinu ponude zagrebačke Ingre te je od njih tražio da ponude pet posto nižu cijenu na natječaju za radove na TE Sisak.

    Pritom je s njima dogovorio, iako se radilo o poslovima po principu “ključ u ruke”, da će im nakon natječaja osigurati dodatna sredstva aneksom ugovora. Tako bi naknadno ugovorili isplatu dodatnih 40 milijuna kuna, od kojih su Mravak i direktor HEP Proizvodnje Petar Ćubelić trebali dobiti 15 milijuna kuna “provizije”.

    Ponuda Montinga na koncu je prihvaćena, ali aneks ugovora nije potpisan jer je Mravak smijenjen kada je došlo vrijeme za realizaciju tog dijela dogovora.

    Drugi sličan aneks odnosio se na ranije ugovorene radove na Toplani Zagreb. Krajem 2008. godine s Montingom je tako sklopljen dodatni ugovor vrijedan 30-ak milijuna kuna. Šefovi Montinga, Ljubo Bušić i Ante Matić, terete se da su predali suosumnjičenim direktorima HEP-a 700.000 tisuća kuna od ukupno dogovorene “provizije” od milijun kuna.

    Početne sumnje istražitelja da je dio novca odlazio u blagajnu HDZ-a, a za što nije bilo dokaza, vrlo brzo su se počele potvrđivati. Prvi je o tome u svom iskazu USKOK-u progovorio osumnjičeni predsjednik NO zagrebačke tvrtke Monting PIM Ljubo Bušić, potvrdivši da je morao davati provizije.

    ...
 
12/4/2011 - Uprava i Nadzorni odbor HEP-a dobili razrješnicu za 2010. godinu
Izvor - Poslovni dnevnik, 28. lipnja 2011.
 
  • U Zagrebu je jučer održana sjednica glavne skupštine Hrvatske elektroprivrede na kojoj je zatvoreno poslovanje u 2010. godini. Predsjednik glavne skupštine, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, Đuro Popijač u nazočnosti predsjednika Nadzornog odbora Darka Horvata i članova Uprave HEP-a, primila je na znanje konsolidirani i nekonsolidirani godišnji financijski izvještaj Društva i HEP grupe za 2010. s izvješćem neovisnog revizora, Godišnje izvješće o stanju i poslovanju Društva i HEP grupe u 2010. godini te izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2010. godini.

    Prema prijedlogu NO-a HEP-a, Glavna skupština donijela je Odluku o upotrebi ostvarene dobiti u poslovanju u 2010. godini. Odluka se temelji na Odluci Vlade o postupanju članova NO-a i članova skupština vezano za uplatu u državni proračun dijela dobiti trgovačkih društava u kojima država ima dionice ili udjele. Glavna skupština donijela je odluke kojima se odobrava rad za poslovnu 2010. članovima Uprave i članovima NO-a.
 
12/4/2011 - Novi L-blok TE-TO Zagreb: Prilog energetskoj neovisnosti Zagreba
Izvor - Novi list, 29. lipanj 2011.
 
  • Nakon godinu dana probnog rada i ishođene uporabne dozvole, u pogon je jučer pušten novi, L-blok termoelektrane-toplane Zagreb na Borovju, čime je završen njezin proces obnove. Otvaranju trećeg bloka ovog kombi-kogeneracijskog postrojenja, namijenjenog proizvodnji električne, ali i toplinske energije, kumovala je premijerka Jadranka Kosor koja je kazala kako novo postrojenje ne doprinosi samo jačanju energetske neovisnosti Zagreba, već Hrvatske u cijelosti.

    Kao 28. članica EU, i mi ćemo u energetskom smislu morati biti osnažena država, pa ova investicija, vrijedna gotovo sto milijuna eura, zaslužuje svako poštovanje. HEP i inače vrlo često navodim kao primjer poduzeća koje je prije dvije godine dugovalo znatan novac, da bi danas imao respektabilan investicijski ciklus, kazala je Kosor. Pobrojala je ponovo i sve buduće hrvatske energetske projekte, vrijedne četiri milijarde eura, navodeći i to kako je u pripremi javni natječaj za odabir strateškog partnera u gradnji TE-TO Zagreb. L-blok u TETO Zagreb povećat će sigurnost i stabilnost opskrbe Zagreba električnom i toplinskom energijom trećeg bloka TE Plomin, vrijednog 800 milijuna eura.

    L-blok u TE-TO Zagreb, vrijedan 98,8 milijuna eura, značajno će, kazao je prvi čovjek HEP-a Leo Begović, povećati sigurnost i stabilnost opskrbe Zagreba električnom i toplinskom energijom. Riječ je o pogonu koji će godišnje proizvoditi 800 GWh električne i 300 GWh toplinske energije, a zadovoljavatće ukupno oko četiri posto godišnjih potreba Hrvatske za električnom i oko 12 posto ukupnih godišnjih potreba za toplinskom energijom. U sklopu ovog projekta izgrađeno je i novo postrojenje za obradu otpadnih voda cijele elektrane koje je priključeno na gradski sustav za pročišćavanje.

    Samopotrošnja plina novog bloka iznosi oko 170 milijuna kubičnih metara godišnje, napominju u HEP-u, dodajući kako je očekivani životni vijek nove opreme i postojenja 30 godina. Za vrijeme svog jednogodišnjeg pokusnog rada, blok L je proizveo 990 GWh erlektrične i 380 GWh toplinske energije, dakle čak i više od očekivane godišnje proizvodnje, dok je, naglašavaju u HEP-u, 60 posto investicijskog ulaganja u novi pogon hrvatskog porijekla. Naime, toliko su u investiciji sudjelovale hrvatske tvrtke, kad je u pitanju prozvodnja energetske opreme, ali i izvođači radova te projektanti i konzultanti. Inženjering izgradnje vodila je HEP-Proizvodnja, i to je prvi energetski objekt u suvremenoj Hrvatskoj, izgrađen na principu vlastitog investitorskog inženjeringa.
 
6/18/2011 - Šef HEP-a Begović u Koreji, u Ministarstvu ljutiti na njega
Izvor - Večernji list, 18. lipanj 2011.
 
  • Begoviću se zamjera da je inertan i da se drži po strani te da sindikate nije dovoljno informirao o restrukturiranju tvrtke.

    U Ministarstvu gospodarstva ljutiti su na šefa HEP-a Lea Begovića, neslužbeno doznajemo, jer smatraju da se nije dovoljno potrudio informirati sindikate i Radničko vijeće o restrukturiranju te tvrtke zbog prilagodbe europskim zakonima. Begović je trenutačno u Koreji, u kojoj se održava simpozij velikih prijenosnih sustava, i ondje, doznajemo u Ministarstvu gospodarstva, traži konzultanta za projekt TE Plomin 3. Njegov odlazak u Koreju podudario se s novinskom konferencijom koju su pak u utorak održali HEP-ovi sindikati te optužili Ministarstvo gospodarstva da se pod krinkom usklađivanja s EU HEP želi razbiti i jeftino prodati. HEP-ovu upravu, doznajemo u tom ministarstvu, u ovoj situaciji smatraju inertnom, a Begoviću zamjeraju da se previše drži po strani u polemici sa sindikatima. Umjesto da HEP polemizira sa svojim sindikatima, komentiraju, to sada mora činiti Ministarstvo gospodarstva. Ipak, unatoč svemu što mu zamjeraju, Begoviću ne prijeti smjena, ali, kažu našu izvori, sindikate mora bolje uputiti u priču o usklađivanju s trećim energetskim paketom. U Ministarstvu su tako krivnju za odlično informirane sindikate i njihove optužbe o privatizaciji svalili na Lea Begovića te demantiraju da se HEP želi raskomadati i prodati.
    Objašnjavaju kako u zakonima koji su trenutačno u izradi moraju biti sva tri modela restrukturiranja HEP-a, a ne samo prihvaćeni ITO prema kojem bi prijenos struje bio zasebna tvrtka unutar HEP grupe, jer Europa u konačnici traži TSO model, odnosno izdvajanje prijenosa iz HEP-a kao tvrtke koja bi i dalje bila u državnom vlasništvu.
 
6/18/2011 - Sindikati krivo shvatili: Restrukturiranje HEP-a ne znači njegovu privatizaciju
Izvor - Business.hr, 17. lipanj 2011.
 
  • Iz izvora bliskih Vladi doznajemo da su sindikati HEP-a, koji su početkom ovoga tjedna Ministarstvo gospodarstva optužili da priprema razbijanje HEP-a i njegovu naknadnu "divlju" privatizaciju u korist nekih privatnih interesa i otkaze radnicima, posve netočno protumačili činjenice vezane uz restrukturiranje te državne tvrtke.

    "Restrukturiranje HEP-a ne znači njegovu privatizaciju. Ni Vlada ni HEP ne pripremaju privatizaciju tvrtke, to je tendenciozno tumačenje sindikata koji ne razumiju suštinu problema. Cilj restrukturiranja je usklađivanje poslovanja s važećim uredbama EU i odredbama Trećeg energetskog paketa, koji su prihvatile sve zemlje članice EU, pa i Hrvatska kao kandidatkinja za članstvo“, upozorio je naš izvor.

    No odredbe Trećeg energetskog paketa posebno će se radikalno odnositi upravo na HEP, iz kojega će se, u skladu s modelima restrukturiranja koje nudi taj paket, do početka ožujka 2012. morati izdvojiti prijenosni sustav, koji će nakon restrukturiranja ostati u vlasništvu HEP-a, ali će nastaviti poslovati kao neovisni sustav pod nadzorom regulatorne agencije Here i svoje će usluge prijenosa električne energije pružati i ostalim subjektima na elektroenergetskom tržištu, a ne samo HEP-u.

    Proces restrukturiranja po modelu ITO, koji je odabrao sam HEP, ni u kojem slučaju ne znači, tvrdi naš izvor, ni privatizaciju HEP-a ni dijeljenje otkaza, već isključivo izvršenje obveza koje Hrvatskoj nalaže europska Uredba 713. U suprotnom, upozorava, slijede sankcije i kazne.
 
6/18/2011 - Vlada nezadovoljna menadžmentom HEP-a
Izvor - Lider, 17. lipanj 2011.
 
  • Paket energetskih zakona, koji će uskoro biti upućen u Hrvatski sabor na prvo čitanje, ni u kom slučaju neće poslužiti razbijanju i jeftinoj privatizaciji HEP-a, kako to sumnjaju sindikati, tvrde u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva (Mingorp).

    Izmjene Zakona o energiji, Zakona o tržištu plina i Zakona o regulaciji energetske djelatnosti, te potpuno novi Zakon o tržištu električne energije bit će usvojeni u sklopu postupka usklađivanja energetskog zakonodavstva Hrvatske s trećim paketom energetske regulative EU, i nemaju nikakve veze s navodnom privatizacijom HEP-a, ističu izvori iz Mingorpa.U sklopu tog procesa Hrvatska treba do 3. ožujka iduće godine provesti Direktivu Europske komisije i završiti proces restrukturiranja HEP-a kojim će se omogućiti liberalizacija tržišta električne energije.To znači da se HEP treba restrukturirati po jednom od tri ponuđena modela - TSO, ITO ili ISO, kako bi se osigurala samostalnost poslovanja prijenosa električne energije, a time i konkurencija na tržištu.Mingorp je podržavao TSO model koji predviđa pravno i vlasničko razdvajanje HEP - prijenosa od HEP-a, što znači da bi prijenos postao samostalnom tvrtkom u državnom vlasništvu, no tijekom javne rasprave čelništvo i sindikati HEP-a podržali su ITO model koji omogućuje HEP-u da zadrži vlasništvo nad prijenosom električne energije.

    U prijedlog zakona, međutim, ušla su sva tri modela, zbog čega su sindikati HEP-a optužili Mingorp da nije poštivao rezultat javne rasprave, te izrazili bojazan da je to uvod u razbijanje i privatizaciju HEP-a.U Mingorpu pak ističu kako odabir bilo kojeg modela nema nikakve veze s privatizacijom, te da će HEP-prijenos u svakom slučaju ostati u državnom vlasništvu, a Europska komisija mogla bi u idućoj Direktivi čak istaknuti TSO kao jedini prihvatljivi model.

    Hrvatska je dužna usklađivati svoje zakonodavstvo s energetskom regulativom EU, u protivnom joj slijede sankcije kojima je, primjerice, kažnjena Njemačka jer nije na vrijeme izdvojila svoj nacionalni prijenos električne energije. No, pritom naša Vlada neće srljati jer čak 23 od 27 zemalja EU još uvijek nije u potpunosti usklađeno s Direktivama Europske komisije, kažu u Mingorpu.U Ministarstvu zamjeraju sindikatima što su izašli u javnost s optužbama iako se prethodno nisu dovoljno informirali o suštini promjena. Voljeli bi da sindikati bilo čime argumentiraju svoju tvrdnju da će zbog izmjena zakona HEP morati otpustiti 5000 radnika, te kako su došli do zaključka da će zbog toga poskupjeti struja, kažu u Mingorpu.No, primjedbe imaju i na menadžment HEP-a. "Rekli smo predsjedniku Uprave Leu Begoviću da sjedne za stol sa sindikatima i objasni im zakonske prijedloge", napominju u Mingorpu ali i dodaju kako se, bez obzira na kritiku Begovića, u Vladi ne razmišlja o njegovoj smjeni.U Mingorpu upozoravaju kako će od restrukturiranja energetskog sektora mnogo teže obaviti kvalitetno kapacitiranje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), koja će kontrolirati energetsku djelatnost u zemlji. HERA-in rad će pak nadzirati europski regulator ACER koji će sankcionirati Hrvatsku ako ne bude slijedila energetsku regulativu EU.
 
6/18/2011 - Glavna Elektrina zgrada čak 41 minutu ostala bez struje!
Izvor - Jutarnji list, 16. lipanj 2011.
 
  • Došla sam platiti račun u Elektru u Gundulićevu i tek što sam stala u red, vjerovali ili ne, nestalo je struje. Prvo smo se smijali kakvi smo mi pehisti, ali nakon desetak minuta nitko nam nije znao odgovoriti na pitanje zašto je nestalo struje i dokad ćemo čekati.

    Zastoj isporuke
    Oko 12 sam otišla na kavu, ali ni u kafićima nije bilo struje, pa sam otišla. Ne znam dokad je Elektra bila u mraku, ali malo mi je neozbiljno što nitko u Elektri ne zna zašto je nestalo struje - gotovo u dahu ispričala nam je jučer čitateljica Vedrana.

    Da i HEP može ostati bez struje, potvrdio nam je dežurni dispečer kojega smo dobili vrlo brzo nakon poziva uzrujane čitateljice.

    - Da, istina je, i mi smo ostali bez struje. Danas u 11.36 došlo je do nepredviđenog zastoja isporuke električne energije u sedam trafostanica u centru Zagreba - rekao nam je dežurni dispečer.

    Nagli nestanak struje iznenadio je sve zaposlenike u Gundulićevoj jer i na web stranici HEP-a, u rubrici “Danas bez struje”, nije bilo navedeno da će cijeli centar ostati bez tog važnog energenta. Zanimljivo, ni poslijepodne nitko na službenim stranicama nije objavio tu vijest ni ispriku korisnicima.

    Ispale trafostanice
    - Trafostanice su jednostavno ispale, a riječ je o nepredviđenom kvaru koji je popravljen u 12.17 - završio je svoj izvještaj već pomalo nervozni dispečer.

    Nakon razgovora s dispečerom nazvali smo čitateljicu Vedranu i obavijestili je o 41-minutnom kvaru, a da ni sami nismo znali što ga je prouzročilo.

    - Nadam se samo da neću morati nositi bocu vode kada budem išla platiti račun za vodu - razočarano nam je rekla Vedrana.
 
6/18/2011 - MINGORP: Neće biti razbijanja HEP-a
Izvor - Poslovni dnevnik, 17. lipanj 2011.
 
  • Izmjene Zakona o energiji, Zakona o tržištu plina i Zakona o regulaciji energetske djelatnosti, te potpuno novi Zakon o tržištu električne energije bit će usvojeni u sklopu postupka usklađivanja energetskog zakonodavstva Hrvatske s trećim paketom energetske regulative EU, i nemaju nikakve veze s navodnom privatizacijom HEP-a, ističu izvori iz Ministarstva. U sklopu tog procesa Hrvatska treba do 3. ožujka iduće godine provesti Direktivu Europske komisije i završiti proces restrukturiranja HEP-a kojim će se omogućiti liberalizacija tržišta električne energije.

    To znači da se HEP treba restrukturirati po jednom od tri ponuđena modela - TSO, ITO ili ISO, kako bi se osigurala samostalnost poslovanja prijenosa električne energije, a time i konkurencija na tržištu.
    Ministarstvo je podržavalo TSO model koji predviđa pravno i vlasničko razdvajanje HEP - prijenosa od HEP-a, što znači da bi prijenos postao samostalnom tvrtkom u državnom vlasništvu, no tijekom javne rasprave čelništvo i sindikati HEP-a podržali su ITO model koji omogućuje HEP-u da zadrži vlasništvo nad prijenosom električne energije.

    U prijedlog zakona, međutim, ušla su sva tri modela, zbog čega su sindikati HEP-a optužili Ministarstvo da nije poštivalo rezultat javne rasprave, te izrazili bojazan da je to uvod u razbijanje i privatizaciju HEP-a. U Ministarstvu pak ističu kako odabir bilo kojeg modela nema nikakve veze s privatizacijom, te da će HEP-prijenos u svakom slučaju ostati u državnom vlasništvu, a Europska komisija mogla bi u idućoj Direktivi čak istaknuti TSO kao jedini prihvatljivi model.

    Hrvatska je dužna usklađivati svoje zakonodavstvo s energetskom regulativom EU, u protivnom joj slijede sankcije kojima je, primjerice, kažnjena Njemačka jer nije na vrijeme izdvojila svoj nacionalni prijenos električne energije. No, pritom naša Vlada neće srljati jer čak 23 od 27 zemalja EU još uvijek nije u potpunosti usklađeno s Direktivama Europske komisije, kažu u Ministarstvu.

    U Ministarstvu zamjeraju sindikatima što su izašli u javnost s optužbama iako se prethodno nisu dovoljno informirali o suštini promjena. Voljeli bi da sindikati bilo čime argumentiraju svoju tvrdnju da će zbog izmjena zakona HEP morati otpustiti 5000 radnika, te kako su došli do zaključka da će zbog toga poskupjeti struja, kažu u Ministarstvu. No, primjedbe imaju i na menadžment HEP-a. "Rekli smo predsjedniku Uprave Leu Begoviću da sjedne za stol sa sindikatima i objasni im zakonske prijedloge", napominju u Ministarstvu ali i dodaju kako se, bez obzira na kritiku Begovića, u Vladi ne razmišlja o njegovoj smjeni.

    U Ministarstvu gospodarstva upozoravaju kako će od restrukturiranja energetskog sektora mnogo teže obaviti kvalitetno kapacitiranje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), koja će kontrolirati energetsku djelatnost u zemlji. HERA-in rad će pak nadzirati europski regulator ACER koji će sankcionirati Hrvatsku ako ne bude slijedila energetsku regulativu EU.
 
6/18/2011 - HEP i Vlada odbacuju kritike
Izvor - Poslovni dnevnik, 16. lipanj 2011.
 
  • Nakon oštre kritike sindikata Hrvatske elektroprivrede upućene Vladinim prijedlozima zakona o energetici, oglasila se jučer Uprava HEP-a, a dan ranije Ministarstvo gospodarstva. Jedni i drugi demantirali su tvrdnje sindikalista.

    Kako kažu u HEP-u, dva člana njegove Uprave, Snježana Pauk i Damir Pečvarac, aktivno su uključeni u sve aktivnosti oko izrade zakona i prijedloga Vlade o energetici, te ističu kako će, ukoliko bude potrebe i specifičnih zahtjeva, Uprava povećati broj članova u zajedničkim timovima. Ministarstvo gospodarstva, pak, odbacuje tvrdnje sindikata da su bili ignorirani tijekom izrade prijedloga zakona o energetici. Tvrde kako je tijekom 2010. godine održano više sastanka s predstavnicima HEP-a kao i tri javne rasprave o budućim modelima restrukturiranja energetskih subjekata, a među njima i HEP. Također, odbacuju tvrdnje sindikata da su tvrtke kojima je povjeren posao pisanja zakona, Energetski institut Hrvoje Požar i tvrtka EKONERG, u sukobu interesa, kako tvrde sindikati. Iz Ministarstva još poručuju kako je točno da se novim propisima ugrožavaju interesi pojedinaca i interesnih skupina u HEP-u koje žele zadržati tržišni monopol, a što je suprotno energetskoj regulativi Europske unije.
 
6/18/2011 - Ministarstvo: Nije riječ o promjeni vlasničke strukture HEP-a
Izvor - Slobodna dalmacija, 15. lipanj 2011.
 
  • Ne protivimo se reformi elektroenergetskog sustava, ali smo protiv reforme koja se kroji u Ministarstvu gospodarstva pod dirigiranjem raznih lobista koji favoriziraju privatni interes.

    Takva reforma znači pripremu za razbijanje HEP-a i njegovu naknadnu jeftinu privatizaciju i mi to ne možemo dopustiti - ustvrdio je Dubravko Čorak, predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata, na konferenciji za novinare u utorak, na kojoj su bili i čelnici Nezavisnog sindikata radnika HEP-a, Strukovnog sindikata radnika HEP-a te Jadranko Berlengi, predstavnik radnika u NO-u HEP-a.Takva reforma znači pripremu za razbijanje HEP-a i njegovu naknadnu jeftinu privatizaciju i mi to ne možemo dopustiti - ustvrdio je Dubravko Čorak, predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata, na konferenciji za novinare u utorak, na kojoj su bili i čelnici Nezavisnog sindikata radnika HEP-a, Strukovnog sindikata radnika HEP-a te Jadranko Berlengi, predstavnik radnika u NO-u HEP-a.

    Šteta na račun države
    Oni su poručili kako bi poskupljenje struje moglo biti i veće od očekivanog ako se za dvije do četiri godine dopusti privatizacija hidroelektrana i distribucijske mreže, pogotovo one većih gradova. Denis Geto, predsjednik Strukovnog sindikata HEP-a, kazao je kako bi “divlja privatizacija“ mogla rezultirati otpuštanjem pet tisuća radnika.

    “Ne kažem da se o višku radnika u HEP-u ne može raspravljati, ali ovdje se radi o tome da bi se to radilo na način koji je apsolutno neprihvatljiv i koji ne bi donio efikasnije i bolje poslovanje, već bi samo značio njegovo definitivno rastakanje.” Berlengi je istaknuo kako prijedlozi Ministarstva smjeraju na privatizaciju profitabilnih dijelova HEP-a, dok bi neprofitabilni dio sustava trebao ostati HEP-u, što će ići na izravnu štetu poreznih obveznika.

    - Problem je i u tome što se u Prijedlogu Zakona navode tri modela reforme, ali se ne opredjeljuje ni za jedan. To je apsurdno, jer se zakon tako ne može provesti, a strah nas je da bi to značilo kako bi za godinu i pol dana Vlada nabrzinu mogla predložiti novi zakon koji bi išao naruku privatnicima - naglasio je Berlengi.
    Sindikati se zauzimaju za model restrukturiranja HEP-a, koji dopušta i EU, a u okviru kojega bi proizvodnja, distribucija i prijenos ostali u vlasništvu HEP-a. “Protiv smo toga da se iz HEP-a vlasnički izdvoji prijenosni ili distribucijski sustav jer bi to trajno narušilo i HEP i energetsku stabilnost Hrvatske.”
 
6/18/2011 - MINGORP - Pripćenje
Izvor - 14. lipanj 2011.
 
  • S ciljem točnog i potpunog informiranja javnosti, a s obzirom na danas održanu konferenciju za novinare tri sindikata HEP-a i Radničkog vijeća na kojoj su iznesene tendenciozne te netočne informacije i podaci, a vezano za izradu zakonskih prijedloga kojima se regulira područje energetike sukladno zakonodavstvu EU dostavljamo sljedeće priopćenje:

    Nije točno da je u fazi izrade zakonskih prijedloga HEP ignoriran. Predstavnici HEP-a već su početkom 2010. godine bili upoznati sa potrebom usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa Trećim paketom energetske regulative EU. Tijekom 2010. godine održano je više sastanaka s predstavnicima HEP-a kao i tri javne rasprave o budućim modelima restrukturiranja energetskih subjekata, a među njima i HEP-a.

    Nije točno da je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva povjerilo posao institucijama Hrvoje Požar i Ekonerg već su oni odabrani strogo poštujući proceduru i odredbe Zakona o javnoj nabavi na javnom natječaju.

    Nije točno da se nameće rješenje HEP-u koje će dovesti do gubitka radnih mjesta, povećanja cijena struje, ugrožavanja nacionalnih interesa već upravo suprotno. Točno je da se ugrožavaju interesi pojedinaca i interesnih skupina u HEP-u koje žele zadržati tržišni monopol, a što je upravo suprotno energetskoj regulativi EU.

    Pripremljenim radnim zakonskim materijom predviđa se mogućnost energetskim subjektima kao što je HEP da organiziraju svoje djelatnosti sukladno pravilima zajedničkog europskog energetskog tržišta i europskog zakonodavstva.

    Bez toga sigurnost opskrbe u Republici Hrvatskoj sigurno će biti ugrožena jer se neće moći realizirati nijedan projekt koji je od EU definiran u paketu energetske infrastrukture koji je namijenjen sufinanciranju iz strukturnih fondova.

    U zakonsko rješenje stavljene su sve tri opcije kao modeli restrukturiranja jer je to obveza prema europskom zakonodavstvu, a sam energetski subjekt u ovom slučaju HEP će primijeniti Model ITO na način kako propisuje europsko zakonodavstvo. Vlasničko izdvajanje Operatera prijenosnog sustava ničime se ne dovodi u pitanje jer isti i dalje ostaje u 100%-tnom vlasništvu HEP d.d. odnosno u vlasništvu Republike Hrvatske.

    U slučaju neadekvatne provedbe restrukturiranja, odnosno neprihvaćanja europskih normi i standarda vlasnik, odnosno država će biti prisiljena intervenirati primjenom drugog modela restrukturiranja. Posebno napominjemo kako se restrukturiranjem energetskog sektora ničime ne prejudicira njegova privatizacija već jasno razgraničenje djelatnosti energetskih subjekata.

    Naglašavamo kako se ne radi o promjeni vlasničke strukture HEP-a i njegove djelatnosti. HEP primjenom bilo kojeg modela restrukturiranja ostaje u vlasništvu Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske u ovom trenutku ne razmišlja o privatizaciji bilo kojeg njegovog dijela.

    Što se tiče izjava o poskupljenju električne energije i gubitku radnih mjesta naglašavamo kako će upravo primjena predloženog Modela ITO u fazi restrukturiranja omogućiti zadržavanje svih radnih mjesta, a na cijenu električne energije će kao i do sada pretežito utjecati konkurentnost proizvodnje električne energije u Republici Hrvatskoj odnosno cijena uvezene električne energije.

    Trenutno HEP uvozi više od 50 posto električne energije za potrebe hrvatskog tržišta. Sam ovaj podatak implicira radikalnu promjenu poslovne politike HEP-a u izgradnji temeljnih proizvodnih energetskih objekata u Republici Hrvatskoj odnosno osiguranju energetske neovisnosti Republike Hrvatske.
 
6/18/2011 - Sindikat HEP-a napao Vladu: Želite rascjepkati tvrtku i jeftino je prodati
Izvor - Dnevnik.hr, 14. lipanj 2011.
 
  • Sindikalisti HEP-a tvrde kako je usklađivanje hrvatskih zakona sa europskim samo paravan za jeftinu rasprodaju hrvatskog energetskog diva. Optužili su Vladu da mimo njih želi progurati Zakon koji dozvoljava da se opskrba strujom izdvoji iz tvrtke kako bi se lakše prodali profitabilni dijelovi HEP-a. U tome vide korupciju kojom bi se, smatraju, trebalo pozabaviti državno odvjetništvo.

    'U ovom slučaju postoje ozbiljne sumnje u postojanje takvih mogućih interesa i djelovanja', rekao je Luko Marojica iz nezavisnog sidnikata radnika HEP-a. 'Ovi prijedlozi Zakona zapravo sa nakardnim rješenjima otvaraju mogućnost da HEP grupa ne ostane više jedinstvena kompanija, da nas se podjeli', rekao je Dubravko Čorak, predsjednik elektrogospodarskog sindikata.

    Popijač: Nije jasna namjera sindikalnih čelnika
    Upozoravaju da će rezultat izdvajanja trafostanica i dalekovoda biti otpuštanje 5.000 radnika HEP-a i skuplja struja. No ministar Đuro Popijač objašnjava da to nije istina. Kaže da je istup sindikata samo pokušaj da se obrane interesi pojedinaca i skupina u HEP-u koje žele zadržavanje tržišnog monopola.

    'Mislim da su sindikalni čelnici zaboravili da je upravo ova hrvatska Vlada ukinula Zakon o privatizaciji koji je donesen prije par godina i pritom je poslala jasnu poruku da od privatizacije HEP-a neće biti ništa', rekao je Popijač. Ministar tvrdi da sve što su sindikalisti izrekli ide protiv Vladine borbe sa korupcijom te protiv pokušaja Banskih Dvora da uvedu red u HEP.

    'Nije jasna pozadina i namjera sindikalnih čelnika, ali čini mi se da upravo oni imaju namjere zaustaviti sve procese u HEP-u i vratiti ga u neka vremena koja bi željeli zaboraviti', dodao je Popijač. Popijač objašnjava da vlasničko izdvajanje distribucije ne znači prodaju jer će izdvojena tvrtka i dalje ostati u 100-postotonom vlasništvu RH.
 
6/18/2011 - Sindikati protiv rasprodaje HEP-a
Izvor - Poslovni dnevnik, 14. lipanj 2011.
 
  • Tri sindikata HEP-a na današnjoj su se novinskoj konferenciji usprotivila "razbijanju i rasprodaji" HEP-a, što bi se moglo dogoditi ako se prihvate predloženi energetski zakoni.

    Nismo protiv ulaska privatnog kapitala u HEP, ali kroz nove investicije a ne putem razbijanja i rasprodaje dijelova HEP-a, pri čemu građani trebaju biti svjesni da će se prodati samo profitabilni dijelovi kompanije, dok će neprofitabilne i dalje morati financirati porezni obveznici, sažeo je stajališta sindikata predstavnik radnika u Nadzornom odboru HEP-a Jadranko Berlengi.

    Usklađivanje energetskog zakonodavstva Hrvatske s trećim paketom energetske regulative EU samo je izgovor pojedinim lobijima da pokušaju progurati zakonske prijedloge koji nanose dugoročnu štetu HEP-u, tvrde sindikalci i pritom posebno prozivaju Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva jer nije poštovalo zaključak javne rasprave da se prihvati ITO model, koji bi omogućio da operatori prijenosnog sustava (OPS) ostanu u sastavu HEP-a.

    Umjesto toga, prijedlogom zakona predviđa se mogućnost izdvajanja OPS-a iz kompanije i njihova privatizacija, što znači da bi HEP mogao ostati bez distribucijskih sustava u velikim gradovima. U tom slučaju, došlo bi i do prodaje vodnih resursa i hidroelektrana privatnom kapitalu i, naposlijetku, gubitka energetske neovisnosti Hrvatske. Za HEP bi to značilo i otpuštanje oko 5.000 radnika, a za hrvatske građane povećanje cijene struje jer bi, primjerice, za opskrbu gradova strujom bilo mnogo zainteresiranih dok se za otoke ne bi zanimao nitko, upozorava Denis Geto, predsjednik Strukovnog sindikata radnika HEP-a - TEHNOS.

    Sindikati sumnjaju da se u takvim prijedlozima radi o koruptivnom djelovanju sa ciljem favoriziranja privatnih interesa nauštrb javnog interesa, što predstavlja ugrozu nacionalne sigurnosti zemlje, te pozivaju nadležne državne institucije na pravodobnu reakciju. Svjesno smo da će doći do privatizacije dijelova HEP-a i energetskog sektora, jer je to proces u cijelom svijetu, no protivimo se ovakvim prijedlozima energetskih zakona i tražimo zaustavljanje postupka njihova hitnog donošenja te izradu novih zakonskih prijedloga, istaknuo je predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak.

    Hrvatska nema razloga za žurbu, jer nijedna zemlja Europske unije još nije do kraja primijenila ni zahtjeve drugog paketa energetske regulative, već svoja zakonodavstva mijenjaju vrlo oprezno, korak po korak, štiteći pritom vlastite nacionalne interese, rečeno je na konferenciji.
 
6/18/2011 - Sindikati: Stop privatizaciji HEP-a! 5000 radnika ostalo bi bez posla
Izvor - Večernji list, 14. lipanj 2011.
 
  • Sindikati optužuju Ministarstvo gospodarstva da ignorira HEP te da je posao pisanja zakona povjerilo Institutu Hrvoje Požar i Ekonergu koji su u sukobu interesa.

    Četiri sindikata HEP-a ustala su protiv privatizacije te energetske kompanije upozorivši da bi prijedlozi zakona koji se šalju u saborsku proceduru mogli omogućiti razbijanje i jeftinu prodaju HEP-a zbog koje bi bez posla moglo ostati 5000 radnika, a cijena struje odletjela bi u nebo! Sindikati optužuju Ministarstvo gospodarstva koje je izradu zakona za usklađivanje energetskog zakonodavstva Hrvatske s trećim paketom energetske regulative EU povjerilo “podizvođačima”, odnosno Institutu Hrvoje Požar te Ekonergu, umjesto da to radi Uprava za energetiku, ali i za ignoriranje HEP-a u procesu donošenja tih zakona.

    – Tekstopisci zakona su u sukobu interesa jer sudjeluju na energetskom tržištu i mogu pogodovati energetskim subjektima po svom izboru – ustvrdio je Jadranko Berlengi, predstavnik radnika u NO-u HEP-a.
    Sindikatima najviše smeta to što su u zakone za usklađivanje s direktivama EU ugurana sva tri modela razdvajanja operatora prijenosnog sustava iz HEP-a.

    – Ministarstvo gospodarstva napravilo je majstorstvo i dopustilo da u zakonu budu i modeli koji omogućuju potpuno vlasničko razdvajanje prijenosa struje od HEP-a, umjesto da se favorizirao ITO model koji predviđa da prijenos bude zasebna tvrtka, ali unutar HEP grupe – tvrdi Berlengi. Cilj je zakona, upozoravaju sindikati, da ga Vlada u roku od godinu promijeni i omogući vlasničko razdvajanje, tj. razbijanje HEP-a.

    – Postoji osnovana sumnja da se ovim prijedlozima zakonima radi o koruptivnom djelovanju kojemu je cilj favoriziranje pravnih interesa, a na štetu javnog interesa RH - poručili su HEP-ovi sindikati koji ipak svoje sumnje neće prijaviti DORH-u.
    Također, poručuju da nisu protiv privatizacije HEP-a jer su svjesni da je privatni kapital neophodan, posebice za investicije, ali su protiv divlje privatizacije kojom bi se prodali profitabilni dijelovi HEP-a, a neprofitabilni bi se s vremenom odstranili iz te kompanije.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design