Trebaju li svi radnici HEP-a imati ista prava?
DA
NE, ─Źlanovi SINDIKATA ve─ça prava od drugih radnika
NE, samo ─Źlanovi VE─ćIH SINDIKATA ve─ça prava
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
12/4/2011 - U sektoru energetike i u 2010. neupitna dominacija HEP-a
Izvor - Poslovni dnevnik, 08. srpanj 2011.
 
  • Hrvatska elektroprivreda (HEP) ostvarila je u 2010. godini dobit od milijardu kuna, ┼íto je pove─çanje od 714,6 milijuna u odnosu na 2009. kad je iznosila 297 milijuna kuna. Prema podacima Fine za pro┼ílu godinu HEP d.d. je na prvome mjestu po ukupnom prihodu, a slijede ga tako─Ĺer ─Źlanice iz sastava HEP grupe. To su HEP - Proizvodnja, HEP - Operator distribucijskog sustava te HEP - Operator prijenosnog sustava. HEP d.d. imao je poslovne prihode u pro┼íloj godini od 12 milijardi kuna i oni su u odnosu na prethodnu godinu porasli za 3,4%, ┼íto u Upravi tuma─Źe "pove─çanjem prihoda od prodaje elektri─Źne energije na inozemnom tr┼żi┼ítu". Dodaju da je rije─Ź o prodaji uglavnom no─çnih vi┼íkova struje iz proizvodnje u hidroelektranama u razdobljima iznadprosje─Źnih dotoka vode. Nadalje, u HEP-u posebice nagla┼íavaju da su tro┼íkovi poslovanja iznosili gotovo 11 milijardi kuna i bili manji za ─Źak 448,9 milijuna u odnosu na 2009. godinu. Na to je pak utjecalo smanjenje tro┼íkova nabave elektri─Źne energije od HEP - Proizvodnje d.o.o. i uvoza struje. Osim toga, dodaju, u┼ítede su ostvarene provo─Ĺenjem mjera pove─çanja efikasnosti poslovanja zbog manjih op─çih tro┼íkova, pa ─Źak i pla─ça te ostalih primanja radnika.

    Dugovanja iz 2009.

    Manji tro┼íkovi poslovanja uz stabilne prihode od prodaje elektri─Źne energije omogu─çili su HEP-u smanjenje svojih obveza prema dobavlja─Źima koje su krajem pro┼íle godine iznosile 288,9 milijuna kuna. Kad se obveze uspore─Ĺuju s onima po─Źetkom 2010., one su manje za ─Źak 221,4 milijuna kuna. Uprava je radila i na pobolj┼íanju strukture ro─Źnosti kredita, ┼íto zna─Źi da su nova kreditna zadu┼żenja ugovorena u prvom polugodi┼ítu imala du┼żi rok otplate i kratkoro─Źni krediti manji su za 479,1 milijun kuna. Ukratko, ukupno dugovanje po kreditima i obveznicama smanjeno je pro┼íle godine za pola milijarde kuna tako da je krajem 2010. doseglo pet milijardi. Uprava HEP grupe navodi da su osim sigurne i pouzdane opskrbe doma─çih kupaca elektri─Źnom i toplinskom energijom te prirodnim plinom nastojali konsolidirati i financijsko stanje. Uostalom, i Vlada ih je obvezala da kao i ostala trgova─Źka dru┼ítva u dr┼żavnom vlasni┼ítvu moraju smanjiti broj radnika i pla─çe te podmirivati obveze prema vjerovnicima u rokovima dospije─ça. Prema revidiranim financijskim izvje┼í─çima, HEP grupa je u 2010. ostvarila konsolidiranu dobit od gotovo milijardi i pol kuna, ┼íto uz ostalu dobit ukupno na kraju iznosi 1,46 milijardi kuna.U odnosu na prethodnu godinu dobit je izuzetno visoka jer je u 2009. bila samo 154,4 milijuna kuna. Poslovni prihodi bili su ve─çi nego godinu dana prije i dosegli su gotovo 13 milijardi kuna. Me─Ĺutim, zbog stagnacije u gospodarstvu prihodi od prodaje elektri─Źne i toplinske energije te plina koji zajedno ─Źine 90 posto prihoda ve─çi su 1,4 posto. Iznimno je rasla prodaja plina zbog promjene cijene za distributere. Od ostalih prihoda Uprava napominje da su porasli oni od utu┼żenih i prethodno rezerviranih potra┼żivanja od kupaca. S druge strane tro┼íkovi poslovanja ni┼żi su ─Źak 10,2% i iznosili su 10,75 milijardi kuna. Navode nadalje da je lani zabilje┼żena rekordna proizvodnja elektri─Źne energije u hidroelektranama, a smanjena u termoelektranama na lo┼żivo ulje. Osim ┼íto je bio manji uvoz struje, i nabavne cijene iz uvoza isto su bile ni┼że. Me─Ĺutim, za razliku od elektri─Źne energije nabavne cijene svih energetskih goriva porasle su u 2010. godini. U pro┼íloj je godini HEP znatno pobolj┼íao svoju likvidnost jer je, kako navode, "smanjenje tro┼íkova poslovanja omogu─çilo da se novac od naplate usmjeri na podmirivanje nepla─çenih obveza i smanjenje kratkoro─Źnih kredita". Od srpnja pro┼íle godine sva dru┼ítva HEP grupe svoje obveze prema dobavlja─Źima podmiruju, tvrde, u roku dospije─ça. HEP je po─Źetkom pro┼íle godine ugovorio dva dugoro─Źna kredita od 110 milijuna eura za investicije i za obrtni kapital, dok su kratkoro─Źne kreditne linije kod vode─çih doma─çih banaka kori┼ítene za prevladavanje dnevne likvidnosti.

    Investicije u hidroelektrane

    HEP je lani bio i jedan od najve─çih investitora u Hrvatskoj. Ulagalo se u gradnju novih energetskih postrojenja te zamjenu postoje─çih, ┼íto je iznosilo blizu 1,7 milijardi kuna. Tako je u elektroenergetski sustav uklju─Źena nova hidroelektrana Le┼í─çe, prva koja je sagra─Ĺena u Hrvatskoj od osamostaljenja. Od ostalih ve─çih investicija tu su jo┼í hidroelektrana Ombla snage 68 MW i zamjenski blok od 500 MW na ugljen u termoelektani Plomin. Pro┼íle su godine na hrvatskom tr┼żi┼ítu elektri─Źne energije postali aktivni i drugi opskrbljiva─Źi izvan HEP grupe koji su preuzeli neke kupce od HEP - Opskrbe s tr┼żi┼ínim udjelom manjim od jedan posto. Od regionalnih distributera plina najve─çi po prihodu i dalje su Gradska plinara Zagreb, HEP Plin Osijek i Termoplin Vara┼żdin. Ivan Topolnjak, direktor Termoplina, koji je od ove godine i ve─çinski vlasnik distribucije Novi Marof, ka┼że da su lani ne┼íto smanjili dobit u odnosu na prethodnu godinu. I dalje, ka┼że, vode ra─Źuna o racionalnom gospodarenju te ┼ítede gdje je mogu─çe. Dodaje da ne ula┼żu u velike projekte, posebice one koji imaju du┼żi povrat sredstava. Od svih distributera u Hrvatskoj Vara┼żdin ima jednu od najni┼żih ako ne i najni┼żu cijenu plina, tvrdi Topolnjak. Osim toga misli da se distributeri moraju udru┼żiti kako bi mogli imati ni┼że cijene jer sada mali lokalni distributeri mogu opstati samo uz visoke cijene plina. Termoplin planira ove godine ostvariti ukupan prihod od oko 250 milijuna kuna, a od investicija namjerava rekonstruirati dio svoje mre┼że s obzirom na to da su neke dionice stare i do 40 godina. ┼áto se ti─Źe ostalih proizvo─Ĺa─Źa energije, na ljestvici su i dvije vjetroelektrane pokraj ┼áibenika iako se Hrvatska obvezala da ─çe usvajanjem energetske strategije do 2020. proizvesti 20 posto energije iz obnovljivih izvora.

    Ulaganje u energetski sektor
    Planovi u HEP-u

    Pro┼ílogodi┼ínje konsolidiranje financijskog poslovanja te ostvareni poslovni rezultat omogu─çili su HEP grupi znatno pove─çanje plana investicija u 2011., kazala je glasnogovornica HEP-a Mirela Klanac. U ovoj godini ukupna ulaganja planirana su na razini od 2,7 milijardi kuna, ┼íto je za milijardu kuna vi┼íe nego u 2010. godini, dok su planirana ulaganja u odr┼żavanje na razini 900 milijuna kuna. Takav investicijski okvir utvr─Ĺen je na temelju procjene mogu─çnosti financiranja u 2011. godini, preuzetim ugovornim obvezama iz prethodnog razdoblja te utvr─Ĺenim prioritetnim ulaganjima u elektroenergetske objekte te mre┼żnu infrastrukturu. U skladu s Vladinom odlukom o prioritetima u gradnji elektroenergetskih objekata u HEP-u se intenzivno obavljaju pripreme za gradnju HE Ombla, vi┼íefunkcionalnom objektu snage 68 MW, s prosje─Źnom godi┼ínjom proizvodnom od 220 GWH, te TE Plomin planirane snage 500 MW, za koje se o─Źekuje skoro objavljivanje natje─Źaja. Vrijednost HE Ombla nije samo u proizvodnji elektri─Źne energije, ve─ç i u rje┼íavanju problema opskrbe Dubrovnika pitkom vodom. Na lokaciji gdje ─çe se graditi elektrana, na dnu zaljeva Rijeke dubrova─Źke, le┼żi izvor rijeke Omble i smje┼íten je vodozahvat. Kapacitet vodovoda sada iznosi 500 l/sek, a nakon dovr┼íetka radova bit ─çe utrostru─Źen. U okviru projekta planirana je i gradnja stanice za pro─Źi┼í─çavanje vode. Osim toga glasnogovornica poru─Źuje da se nastavlja i s pripremama gradnje hidroenergetskih sustava na podru─Źju Like i Gacke te hidroelektrana na Savi, uz usporedne procese revitalizacije postoje─çih objekata kako bi se pove─çanjem snage i mogu─çnosti proizvodnje pove─çala njihova iskoristivost.
 
12/4/2011 - Slovenci od HEP-a uzeli osvjetljavanje Zagreba sljede─çe 4 godine
Izvor - Business.hr, 05. srpanj 2011.
 
  • Gen-I, ─Źiji je vlasnik slovenska tvrtka Gen-I trgovanje in prodaja elektri─Źne energije, dao je najbolju ponudu od 49,4 milijuna kuna (bez PDV-a) za godi┼ínje potrebe javne rasvjete u Zagrebu, ┼íto zna─Źi da je vrijednost ─Źetverogodi┼ínjeg ugovora oko 200 milijuna kuna.

    Zanimljivo je da HEP nije ni odgovorio na javni poziv gradona─Źelnika Milana Bandi─ça da dostavi svoju ponudu. Grad Zagreb je, naime, 25. svibnja ove godine poslao ponudbenu dokumentaciju svim pravnim osobama koje imaju ovla┼ítenje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) za obavljanje djelatnosti opskrbe elektri─Źnom energijom, a pozivi su upu─çeni HEP - Opskrbi, HEP - Toplinarstvu, HEP - Operatoru distribucijskog sustava te tvrtkama Korlea, Partner Elektrik, Gen-I, Crodux plin te Enzyme. Na kraju je uz ponudu Gen-I-a stigla samo jo┼í jedna, od Korlee, i to u iznosu od 50,61 milijun kuna (bez PDV-a).

    Ovakvim su razvojem doga─Ĺaja, odnosno izostankom HEP-ova interesa, zate─Źeni i u Gradu Zagrebu.

    ÔÇ×Za nas je to enigma i zapanjuju─çe da u HEP-Opskrbi nisu ni poku┼íali dati ponudu. Druge dvije HEP-ove tvrtke odgovorile su nam da nisu nadle┼żne za ono ┼íto nama trebaÔÇť, kazao nam je Mijo Maro┼íevi─ç iz Gradskog ureda za komunalne poslove i promet.

    Iz HEP - Opskrbe odgovorili su nam samo kako ÔÇ×uvjeti natje─Źaja Grada Zagreba za njih nisu bili provediviÔÇť.

    U HEP-u tako─Ĺer opovrgavaju naga─Ĺanja kako je izostanak njihove ponude vezan uz ─Źinjenicu da je prije godinu dana tvrtka izgubila jo┼í jedan dugogodi┼ínji posao s Gradom Zagrebom - odr┼żavanje objekata i ure─Ĺaja javne rasvjete.

    Mijo Maro┼íevi─ç isti─Źe kako ─çe Grad Zagreb sasvim sigurno u┼ítedjeti milijunske iznose i u poslu s tvrtkom Gen-I, ali to─Źni podaci ju─Źer mu nisu bili dostupni.
 
12/4/2011 - HEP ukiDA subvencije za kućanstva koja su trošila ispod 3000 kilovatsati godišnje
Izvor - Slobodna dalmacija, 05. srpanj 2011.
 
  • Nakon tri godine Hrvatska elektroprivreda ukida subvencije za kupce elektri─Źne energije, odnosno ku─çanstva koja su tro┼íila ispod 3000 kilovatsati godi┼ínje. Oni su, podsjetimo, pla─çali struju jeftiniju i do 20 posto, a od 1. srpnja ove godine i na njih ─çe se, kao i na ostale, primjenjivati cijene utvr─Ĺene tarifnim sustavom za proizvodnju, prijenos, distribuciju i opskrbu elektri─Źnom energijom, koji se primjenjuje od ljeta 2008. godine. Iz Hrvatske elektroprivrede doznajemo kako se spomenuta odluka odnosila na 1,5 milijuna mjernih mjesta u Hrvatskoj.

    Njih 455 tisu─ça je u stambenim objektima koji su tijekom godine uglavnom prazni, dakle stanovima koji se ne koriste i ku─çama za odmor (oko 190 tisu─ça vikendica op.a.). Navedeni potro┼ía─Źi bili su podijeljeni na tri kategorije.

    Ku─çanstva koja su tro┼íila manje od 2000 kilovatsati godi┼ínje pla─çala su 20 posto ni┼żu cijenu od ostalih, dok su oni s maksimalno 2500 kilovatsati imali popust od 15 posto. Najmanji popust, odnosno pet posto, imali su kupci s godi┼ínjom potro┼ínjom do 3000 kilovatsati godi┼ínje. Razliku u cijeni, odlukom iz 2008. godine, HEP-u je pla─çala dr┼żava.

    Nenad Kurtovi─ç, predsjednik Saveza udruga za za┼ítitu potro┼ía─Źa, o tome ka┼że:

    - Odgovorno tvrdim da je 500 milijuna kuna koje je iz dr┼żavnog prora─Źuna u ove zadnje tri godine oti┼ílo na subvencioniranje spomenutih kategorija potro┼ía─Źa ba─Źeno u vjetar. Ta odluka ne samo da nije bila socijalna, ve─ç je bila i diskriminiraju─ça, jer je dr┼żava tako pomagala dobrostoje─çe gra─Ĺane, odnosno vlasnike vi┼íe stanova i vikendica u kojima se ┼żivi kra─çi dio godine, te doma─çinstva opskrbljena plinskom i jeftinom toplinskom energijom ÔÇô isti─Źe Kurtovi─ç.

    Zbog tog, kako ga on naziva, koruptivnog tarifiranja, u vi┼íe je navrata pisao Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, no bez uspjeha. Jednoj se skupini potro┼ía─Źa pogodovalo da bi se pokrio izuzetno visok porast cijena za drugu skupinu potro┼ía─Źa, iako su po tarifnim sustavima i jedni i drugi razvrstani u istu kategoriju potro┼ínje i na sve se odnose ista pravila.

    Naime, dok je njih 54 posto dr┼żava subvencionirala sa 170 milijuna kuna godi┼ínje, preostalih 46 posto pla─çalo je 800 milijuna kuna struje vi┼íe na godinu jer nam je 2008. godine cijena sko─Źila za 20 posto.

    O tome Kurtovi─ç ka┼że: - Taj rast struje za cijelu Hrvatsku snosili su, prije svega, stanovnici Dalmacije, Istre i Primorja jer njima nisu, kao onima na sjeveru dr┼żave, na raspolaganju drugi izvori energije, pa je logi─Źno da ─çe tro┼íiti vi┼íe od 3000 kilovatsati na godinu i, uz to, pla─çati punu cijenu. S druge strane, oni kojima se subvencionira potro┼ínja, tijekom zime anga┼żiraju najskuplje izvore elektri─Źne energije kad im drugi izvori, plin i toplane, ne mogu ÔÇťpokritiÔÇŁ potrebe ÔÇô navodi Kurtovi─ç.

    Odluka o subvencioniranju spomenutih kategorija potro┼ía─Źa bila je, dr┼żi na┼í sugovornik, prije svega politi─Źka, jer jednima se dalo malo, da bi se od drugih oduzelo mnogo, i to sve s ciljem smirivanja tenzija uo─Źi poskupljenja struje 2008. godine.

    Iz Saveza za za┼ítitu potro┼ía─Źa stoga pozdravljaju ukidanje subvencija za one kategorije gra─Ĺana koje ni─Źim ne zaslu┼żuju socijalnu tarifu.
 
12/4/2011 - Zakon o energetici spre─Źava monopol
Izvor - Poslovni dnevnik, 04. srpnja 2011.
 
  • Nakon ┼íto se digla "galama" zbog novog Zakona o tr┼żi┼ítu elektri─Źne energije, Goran Grani─ç, ravnatelj energetskog instituta "Hrvoje Po┼żar", koji je sudjelovao u izradi tih propisa, dodatno je poja┼ínjavo taj zakon.

    "Ovo nije zakon o Hrvatskoj elektroprivredi, nego o konkurentnom i transparentnom tr┼żi┼ítu elektri─Źne energije", rekao je Grani─ç te poru─Źio da privatizacija nije predmet tog zakona. "Zakon je potpuno neutralan prema obliku vlasni┼ítva nad tvrtkama koje sudjeluju na tr┼żi┼ítu", zaklju─Źio je. Naime, ka┼że, sukladno direktivi EU nu┼żno je provesti razdvajanje regularnih od tr┼żi┼ínih djelatnosti HEP-a kako bi se stvorili uvjeti za slobodno tr┼żi┼íno natjecanje. "Osim toga ovaj zakon spre─Źava monopol bilo kojeg energetskog subjekta, uklju─Źuju─çi i HEP. On osigurava slobodu izbora opskrbljiva─Źa, a cijene elektri─Źne energije postaju tr┼żi┼íne", uvjerava Goran Grani─ç.
 
12/4/2011 - HEP OPET SRLJA U GUBITKE ZBOG PRODAJE STRUJE ALUMINIJU IZ MOSTARA
Izvor - ENERGETIKA-NET, 06. srpanj 2011.
 
  • HEP ─çe TLM-u, odnosno Aluminiju iz Mostara struju isporu─Źivati po 42,75 EUR/MW h, dok istodobno povla┼ítenim kupcima napla─çuje prosje─Źno izme─Ĺu 48 i 52 eura, ovisno radi li se o visokom ili srednjem naponu. Konzorcij TLM je pred raspadom, gubita┼íka Tvornica valjanih proizvoda je na prodaju, a kupci ─Źekaju u redu za tu tvrtku koja ima 140 milijuna eura prihoda. Vlada je natjerala HEP na potpis nepovoljnog ugovora za prodaju struje zbog Aluminija, strana─Źke sinekure iz druge dr┼żave, koja bez ometanja obr─çe milijune eura, a nekim divnim ─Źudom uvijek posluje s gubitkom.

    Pro┼íli tjedan "slu─Źaja TLM", star godinu dana, dosegao je kre┼íendo. Naime, potpisan je ugovor prema kojem ─çe HEP do kraja godine mostarskom Aluminiju isporu─Źivati struju, a Aluminij ─çe, kao i prethodnih godina, TLM-u isporu─Źiti 60 tisu─ça tona aluminija po povoljnijoj cijeni. TLM, odnosno Aluminij Mostar struju ─çe dobivati po 42,75 EUR/MW h, potpisano je bez buke. Koliko god HEP uvjerava da ne─çe biti gubitaka na tom "dealu" ─Źinjenica je da je postignuta cijena opet daleko ispod cijene po kojoj struju od HEP-a kupuju povla┼íteni kupci u Hrvatskoj. Kako doznajemo, HEP povla┼ítenim kupcima MW h napla─çuje prosje─Źno izme─Ĺu 48 i 52 eura, ovisno radi li se o visokom ili srednjem naponu. Istodobno, MW h na tr┼żi┼ítu kre─çe se izme─Ĺu 55 i 60 eura. Dakle, cijena za Aluminij je 7 do 12 eura ispod tr┼żi┼íne cijene energije. S obzirom da podaci o tarifama za povla┼ítene kupce nisu javni, oko toga nitko se ne uzrujava. Iako je prije koji mjesec prosvjedovao, AZTN ovaj puta nije digao svoj glas gun─Ĺaju─çi o nedozvoljenim potporama, ┼íuti Hrvatska udruga poslodavaca, kao i HEP-ovi sindikati.

    Zanimljivo u cijeloj pri─Źi je ┼íto je dr┼żava natjerala HEP da gomila gubitke pumpaju─çi jeftinom strujom dva gubita┼ía - Aluminij iz Mostara i TLM, koji - ┼íto u javnost uglavnom nije "isplivalo" - za koji mjesec uop─çe ne─çe postojati kao takav! Grupacija TLM u velikom je gubitku, a mo┼że se ─Źak re─çi i u raspadu. Ta se grupacija sastoji od Tvornice pre┼íanih proizvoda, Tvornice valjanih proizvoda i Adriala plus, dru┼ítva za trgovinu.

    Vlasnicima grupacije konzorciju Adrial (koji ─Źine Zagrebmonta┼ża, Dalekovod i FEAL) ne ide dobro, pa im upu─çeni ne daju vi┼íe od godinu dana. Do─Ĺe li do prekida suradnje vjerojatnost da ─çe vrijedno TLM-ovo zemlji┼íte zavr┼íiti kao prenamijenjena turisti─Źka zona raste eksponencijalnom krivuljom, o ─Źemu se ve─ç dugo vremena spekulira.
    Tvornica pre┼íanih proizvoda, koja radi s tehnologijom starom pola stolje─ça nagomilala je gubitak ve─çi od temeljnog kapitala i sudbina joj je neizvjesna jer novca za investicije nema. Drugi dio tvrtke, Tvornica valjanih proizvoda, u vlasni┼ítvu Aluflexpacka (odnosno Hypo Banke), koja ─Źini 90% vrijednosti TLM-a trenuta─Źno je na prodaju. Valjaonica ima prihod od 140 milijuna eura, no ipak je u gubitku! Sindikalci optu┼żuju vodstvo tvrtke za katastrofalno vo─Ĺenje jer je cijena aluminija na tr┼żi┼ítu odli─Źna, a komercijala valjaonice kontinuirano je koristila posrednike koji su kroz provizije uzimali solidan kola─Ź zarade. Stranci, dakako, nisu bedasti, pa je interes za kupovinom valjaonice ogroman. Na me─Ĺunarodni natje─Źaj javile su se ─Źak 24 tvrtke, mahom iz Italije, nerijetko dugogodi┼ínji TLM-ovi poslovni partneri. Me─Ĺu potencijalnim kupcima ima proizvo─Ĺa─Źa, ali i prekupaca, pa je samo pitanje tjedana kada ─çe valjaonica promijeniti vlasnika.

    Dakle, uz malo pregovara─Źkog truda HEP ─çe subvencionirati stranog vlasnika valjaonice! Odjednom, nitko se vi┼íe ne sje─ça da je prije samo godinu dana buknula ogromna afera s TLM-om. HEP je, prodaju─çi struju ispod cijene, izgubio ogroman novac, govorilo se o 600 milijuna kuna, za ┼íto su podignute kaznene prijave protiv Ivana Mravka i Damira Polan─Źeca.
    Vladaju─çi su odbacivali odgovornost, a mediji su vri┼ítali: "Kriminal! Kriminal!". HEP je br┼że-bolje raskinuo ugovor s TLM-om, a kada se pra┼íina slegnula Vlada se do te mjere uprla da progura cijelu pri─Źu s TLM-om da je mijenjala Zakon o tr┼żi┼ítu elektri─Źne energije. Aluminij iz Mostara je preko no─çi postao tvrtka od strate┼íkog gospodarskog interesa za dr┼żavu, jer proizvodi sirovinu od strate┼íkog interesa za TLM i tamo┼ínja radna mjesta. Vlada je ─Źak i Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji zavrtala ruku da odredi cijenu po kojoj ─çe HEP s TLM-om trgovati strujom, no HERA se izmakla pozvav┼íi trgovce strujom da ponude svoju cijenu. Nitko se nije javio, osim HEP-a.

    Kada se sagleda cijeli slu─Źaj treba se zapitati tko je tu lud i tko koga pravi ludim? Ako je rije─Ź o radnim mjestima, za┼íto dr┼żava tih tisu─çu radnih mjesta u ┼áibeniku ne stvori u nekoj drugoj bran┼íi? Umjesto toga, Vlada osiroma┼íuje HEP, da li mo┼żda s ciljem da u budu─çnosti postane jeftinija privatizacijska meta?

    Ovdje o─Źigledno nije rije─Ź ni o TLM-u, ni o te┼íkoj gospodarskoj situaciji u ┼áibeniku. Ugovor HEP-TLM-Aluminij potpisan je zbog Aluminija, strana─Źke sinekure iz druge dr┼żave, koja bez ometanja obr─çe milijune eura, a nekim divnim ─Źudom uvijek posluje s gubitkom. Da li su partikularni politi─Źki interesi u BiH i obilati financijski interesi zaslu┼żnih pojedinaca vrijedni svakog potcijenjenog HEP-ovog MWh? Gdje su u cijeloj pri─Źi Polan─Źec i Mravak? Ne budimo smije┼íni, u slu─Źaju TLM-a radili su u najboljoj namjeri. Da li je to nacionalni strate┼íki interes prosudite sami.
 
12/4/2011 - HEP mostarskom Aluminiju prodaje struju po dvostruko višoj cijeni nego u doba Mravka
Izvor - Jutarnji list, 02. srpanj 2011.
 
  • ZAGREB - Hrvatska elektroprivreda ─çe do kraja godine mostarskom Aluminiju prodavati struju po cijeni od 42,75 eura po megavatsatu, objavila je ju─Źer tvrtka Aluminij. To je dvostruko vi┼íe nego prema ugovoru iz 2007. kada je Aluminij pla─çao ne┼íto vi┼íe od 20 eura po megavatsatu.

    Nakon ┼íto je izbila afera oko cijene struje za povla┼ítene kupce i optu┼żbi na ra─Źun biv┼íeg potpredsjednika Vlade Damira Polan─Źeca i biv┼íeg direktora HEP-a Ivana Mravka da su time o┼ítetili HEP, ugovor je raskinut 18. sije─Źnja 2010. a cijena je podignuta na 37 eura.

    Cijenu odredila HERA
    Novi ugovor o prodaji 100 MW struje Aluminiju potpisan je u ─Źetvrtak, a cijenu je odredila Hrvatska energetska regulatorna agencija.

    Ugovor je sklopljen do kraja godine jer HEP mo┼że sklapati samo jednogodi┼ínje ugovore s tvrtkama koje imaju status povla┼ítenoga kupca, ┼íto ima i Aluminij.

    Na tr┼żi┼ítu 48 eura
    HEP se obavezao osigurati Mostaru 100 MW struje i za 2012., a Aluminij ─çe ┼íibenskom TLM-u isporu─Źiti 60. 000 tona aluminija.

    Razliku izme─Ĺu cijena nadoknadit ─çe Aluminij i TLM. Naime, Aluminij tvrdi kako bi struju na tr┼żi┼ítu pla─çali po 48 eura.
 
12/4/2011 - Mito iz HEP-a Bari┼íi─ç je nosio ravno u sredi┼ínjicu HDZ-a. Ho─çe li i Sanader biti optu┼żen?
Izvor - Jutarnji list, 02. srpanj 2011.
 
  • Biv┼íeg premijera Ivu Sanadera, kada ubrzo bude izru─Źen Hrvatskoj, mogla bi lako do─Źekati jo┼í jedna optu┼żba vezana uz ilegalno financiranje stranke, odnosno za uzimanje nezakonitih provizija.

    Ne radi se, me─Ĺutim, o novom slu─Źaju, ve─ç o USKOK-ovoj istrazi koja je otvorena prije vi┼íe od godinu dana, ali ne protiv Sanadera ve─ç protiv biv┼íeg ┼íefa HEP-a Ivana Mravka i jo┼í trojice okrivljenika. Sada, u zavr┼ínoj fazi istrage i pred podizanje optu┼żnice, USKOK bi, prema informacijama iz neslu┼żbenih izvora, mogao za isti slu─Źaj obuhvatiti i Sanadera.

    Mravkova dojava
    Radi se o slu─Źaju namje┼ítanja dodjele poslova za HEP te dogovaranja i pla─çanja mita, za ┼íto je USKOK sredinom lipnja pro┼íle godine otvorio istragu protiv Mravka i direktora HEP Proizvodnje Petra ─ćubeli─ça te ┼íefova Monting PIM-a Ljube Bu┼íi─ça i Ante Mati─ça. U pitanju su bila dva posla koja je HEP dodijelio Montingu i njihovim partnerima.

    Mravak je, kako ga se sumnji─Źi, krajem 2007. dojavio ┼íefovima Montinga visinu ponude zagreba─Źke Ingre te je od njih tra┼żio da ponude pet posto ni┼żu cijenu na natje─Źaju za radove na TE Sisak.

    Pritom je s njima dogovorio, iako se radilo o poslovima po principu ÔÇťklju─Ź u rukeÔÇŁ, da ─çe im nakon natje─Źaja osigurati dodatna sredstva aneksom ugovora. Tako bi naknadno ugovorili isplatu dodatnih 40 milijuna kuna, od kojih su Mravak i direktor HEP Proizvodnje Petar ─ćubeli─ç trebali dobiti 15 milijuna kuna ÔÇťprovizijeÔÇŁ.

    Ponuda Montinga na koncu je prihvaćena, ali aneks ugovora nije potpisan jer je Mravak smijenjen kada je došlo vrijeme za realizaciju tog dijela dogovora.

    Drugi sli─Źan aneks odnosio se na ranije ugovorene radove na Toplani Zagreb. Krajem 2008. godine s Montingom je tako sklopljen dodatni ugovor vrijedan 30-ak milijuna kuna. ┼áefovi Montinga, Ljubo Bu┼íi─ç i Ante Mati─ç, terete se da su predali suosumnji─Źenim direktorima HEP-a 700.000 tisu─ça kuna od ukupno dogovorene ÔÇťprovizijeÔÇŁ od milijun kuna.

    Po─Źetne sumnje istra┼żitelja da je dio novca odlazio u blagajnu HDZ-a, a za ┼íto nije bilo dokaza, vrlo brzo su se po─Źele potvr─Ĺivati. Prvi je o tome u svom iskazu USKOK-u progovorio osumnji─Źeni predsjednik NO zagreba─Źke tvrtke Monting PIM Ljubo Bu┼íi─ç, potvrdiv┼íi da je morao davati provizije.

    ...
 
12/4/2011 - Uprava i Nadzorni odbor HEP-a dobili razrješnicu za 2010. godinu
Izvor - Poslovni dnevnik, 28. lipnja 2011.
 
  • U Zagrebu je ju─Źer odr┼żana sjednica glavne skup┼ítine Hrvatske elektroprivrede na kojoj je zatvoreno poslovanje u 2010. godini. Predsjednik glavne skup┼ítine, ministar gospodarstva, rada i poduzetni┼ítva, ─Éuro Popija─Ź u nazo─Źnosti predsjednika Nadzornog odbora Darka Horvata i ─Źlanova Uprave HEP-a, primila je na znanje konsolidirani i nekonsolidirani godi┼ínji financijski izvje┼ítaj Dru┼ítva i HEP grupe za 2010. s izvje┼í─çem neovisnog revizora, Godi┼ínje izvje┼í─çe o stanju i poslovanju Dru┼ítva i HEP grupe u 2010. godini te izvje┼í─çe Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2010. godini.

    Prema prijedlogu NO-a HEP-a, Glavna skup┼ítina donijela je Odluku o upotrebi ostvarene dobiti u poslovanju u 2010. godini. Odluka se temelji na Odluci Vlade o postupanju ─Źlanova NO-a i ─Źlanova skup┼ítina vezano za uplatu u dr┼żavni prora─Źun dijela dobiti trgova─Źkih dru┼ítava u kojima dr┼żava ima dionice ili udjele. Glavna skup┼ítina donijela je odluke kojima se odobrava rad za poslovnu 2010. ─Źlanovima Uprave i ─Źlanovima NO-a.
 
12/4/2011 - Novi L-blok TE-TO Zagreb: Prilog energetskoj neovisnosti Zagreba
Izvor - Novi list, 29. lipanj 2011.
 
  • Nakon godinu dana probnog rada i isho─Ĺene uporabne dozvole, u pogon je ju─Źer pu┼íten novi, L-blok termoelektrane-toplane Zagreb na Borovju, ─Źime je zavr┼íen njezin proces obnove. Otvaranju tre─çeg bloka ovog kombi-kogeneracijskog postrojenja, namijenjenog proizvodnji elektri─Źne, ali i toplinske energije, kumovala je premijerka Jadranka Kosor koja je kazala kako novo postrojenje ne doprinosi samo ja─Źanju energetske neovisnosti Zagreba, ve─ç Hrvatske u cijelosti.

    Kao 28. ─Źlanica EU, i mi ─çemo u energetskom smislu morati biti osna┼żena dr┼żava, pa ova investicija, vrijedna gotovo sto milijuna eura, zaslu┼żuje svako po┼ítovanje. HEP i ina─Źe vrlo ─Źesto navodim kao primjer poduze─ça koje je prije dvije godine dugovalo znatan novac, da bi danas imao respektabilan investicijski ciklus, kazala je Kosor. Pobrojala je ponovo i sve budu─çe hrvatske energetske projekte, vrijedne ─Źetiri milijarde eura, navode─çi i to kako je u pripremi javni natje─Źaj za odabir strate┼íkog partnera u gradnji TE-TO Zagreb. L-blok u TETO Zagreb pove─çat ─çe sigurnost i stabilnost opskrbe Zagreba elektri─Źnom i toplinskom energijom tre─çeg bloka TE Plomin, vrijednog 800 milijuna eura.

    L-blok u TE-TO Zagreb, vrijedan 98,8 milijuna eura, zna─Źajno ─çe, kazao je prvi ─Źovjek HEP-a Leo Begovi─ç, pove─çati sigurnost i stabilnost opskrbe Zagreba elektri─Źnom i toplinskom energijom. Rije─Ź je o pogonu koji ─çe godi┼ínje proizvoditi 800 GWh elektri─Źne i 300 GWh toplinske energije, a zadovoljavat─çe ukupno oko ─Źetiri posto godi┼ínjih potreba Hrvatske za elektri─Źnom i oko 12 posto ukupnih godi┼ínjih potreba za toplinskom energijom. U sklopu ovog projekta izgra─Ĺeno je i novo postrojenje za obradu otpadnih voda cijele elektrane koje je priklju─Źeno na gradski sustav za pro─Źi┼í─çavanje.

    Samopotro┼ínja plina novog bloka iznosi oko 170 milijuna kubi─Źnih metara godi┼ínje, napominju u HEP-u, dodaju─çi kako je o─Źekivani ┼żivotni vijek nove opreme i postojenja 30 godina. Za vrijeme svog jednogodi┼ínjeg pokusnog rada, blok L je proizveo 990 GWh erlektri─Źne i 380 GWh toplinske energije, dakle ─Źak i vi┼íe od o─Źekivane godi┼ínje proizvodnje, dok je, nagla┼íavaju u HEP-u, 60 posto investicijskog ulaganja u novi pogon hrvatskog porijekla. Naime, toliko su u investiciji sudjelovale hrvatske tvrtke, kad je u pitanju prozvodnja energetske opreme, ali i izvo─Ĺa─Źi radova te projektanti i konzultanti. In┼żenjering izgradnje vodila je HEP-Proizvodnja, i to je prvi energetski objekt u suvremenoj Hrvatskoj, izgra─Ĺen na principu vlastitog investitorskog in┼żenjeringa.
 
6/18/2011 - Šef HEP-a Begović u Koreji, u Ministarstvu ljutiti na njega
Izvor - Ve─Źernji list, 18. lipanj 2011.
 
  • Begovi─çu se zamjera da je inertan i da se dr┼żi po strani te da sindikate nije dovoljno informirao o restrukturiranju tvrtke.

    U Ministarstvu gospodarstva ljutiti su na ┼íefa HEP-a Lea Begovi─ça, neslu┼żbeno doznajemo, jer smatraju da se nije dovoljno potrudio informirati sindikate i Radni─Źko vije─çe o restrukturiranju te tvrtke zbog prilagodbe europskim zakonima. Begovi─ç je trenuta─Źno u Koreji, u kojoj se odr┼żava simpozij velikih prijenosnih sustava, i ondje, doznajemo u Ministarstvu gospodarstva, tra┼żi konzultanta za projekt TE Plomin 3. Njegov odlazak u Koreju podudario se s novinskom konferencijom koju su pak u utorak odr┼żali HEP-ovi sindikati te optu┼żili Ministarstvo gospodarstva da se pod krinkom uskla─Ĺivanja s EU HEP ┼żeli razbiti i jeftino prodati. HEP-ovu upravu, doznajemo u tom ministarstvu, u ovoj situaciji smatraju inertnom, a Begovi─çu zamjeraju da se previ┼íe dr┼żi po strani u polemici sa sindikatima. Umjesto da HEP polemizira sa svojim sindikatima, komentiraju, to sada mora ─Źiniti Ministarstvo gospodarstva. Ipak, unato─Ź svemu ┼íto mu zamjeraju, Begovi─çu ne prijeti smjena, ali, ka┼żu na┼íu izvori, sindikate mora bolje uputiti u pri─Źu o uskla─Ĺivanju s tre─çim energetskim paketom. U Ministarstvu su tako krivnju za odli─Źno informirane sindikate i njihove optu┼żbe o privatizaciji svalili na Lea Begovi─ça te demantiraju da se HEP ┼żeli raskomadati i prodati.
    Obja┼ínjavaju kako u zakonima koji su trenuta─Źno u izradi moraju biti sva tri modela restrukturiranja HEP-a, a ne samo prihva─çeni ITO prema kojem bi prijenos struje bio zasebna tvrtka unutar HEP grupe, jer Europa u kona─Źnici tra┼żi TSO model, odnosno izdvajanje prijenosa iz HEP-a kao tvrtke koja bi i dalje bila u dr┼żavnom vlasni┼ítvu.
 
6/18/2011 - Sindikati krivo shvatili: Restrukturiranje HEP-a ne zna─Źi njegovu privatizaciju
Izvor - Business.hr, 17. lipanj 2011.
 
  • Iz izvora bliskih Vladi doznajemo da su sindikati HEP-a, koji su po─Źetkom ovoga tjedna Ministarstvo gospodarstva optu┼żili da priprema razbijanje HEP-a i njegovu naknadnu "divlju" privatizaciju u korist nekih privatnih interesa i otkaze radnicima, posve neto─Źno protuma─Źili ─Źinjenice vezane uz restrukturiranje te dr┼żavne tvrtke.

    "Restrukturiranje HEP-a ne zna─Źi njegovu privatizaciju. Ni Vlada ni HEP ne pripremaju privatizaciju tvrtke, to je tendenciozno tuma─Źenje sindikata koji ne razumiju su┼ítinu problema. Cilj restrukturiranja je uskla─Ĺivanje poslovanja s va┼że─çim uredbama EU i odredbama Tre─çeg energetskog paketa, koji su prihvatile sve zemlje ─Źlanice EU, pa i Hrvatska kao kandidatkinja za ─ŹlanstvoÔÇť, upozorio je na┼í izvor.

    No odredbe Tre─çeg energetskog paketa posebno ─çe se radikalno odnositi upravo na HEP, iz kojega ─çe se, u skladu s modelima restrukturiranja koje nudi taj paket, do po─Źetka o┼żujka 2012. morati izdvojiti prijenosni sustav, koji ─çe nakon restrukturiranja ostati u vlasni┼ítvu HEP-a, ali ─çe nastaviti poslovati kao neovisni sustav pod nadzorom regulatorne agencije Here i svoje ─çe usluge prijenosa elektri─Źne energije pru┼żati i ostalim subjektima na elektroenergetskom tr┼żi┼ítu, a ne samo HEP-u.

    Proces restrukturiranja po modelu ITO, koji je odabrao sam HEP, ni u kojem slu─Źaju ne zna─Źi, tvrdi na┼í izvor, ni privatizaciju HEP-a ni dijeljenje otkaza, ve─ç isklju─Źivo izvr┼íenje obveza koje Hrvatskoj nala┼że europska Uredba 713. U suprotnom, upozorava, slijede sankcije i kazne.
 
6/18/2011 - Vlada nezadovoljna menad┼żmentom HEP-a
Izvor - Lider, 17. lipanj 2011.
 
  • Paket energetskih zakona, koji ─çe uskoro biti upu─çen u Hrvatski sabor na prvo ─Źitanje, ni u kom slu─Źaju ne─çe poslu┼żiti razbijanju i jeftinoj privatizaciji HEP-a, kako to sumnjaju sindikati, tvrde u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetni┼ítva (Mingorp).

    Izmjene Zakona o energiji, Zakona o tr┼żi┼ítu plina i Zakona o regulaciji energetske djelatnosti, te potpuno novi Zakon o tr┼żi┼ítu elektri─Źne energije bit ─çe usvojeni u sklopu postupka uskla─Ĺivanja energetskog zakonodavstva Hrvatske s tre─çim paketom energetske regulative EU, i nemaju nikakve veze s navodnom privatizacijom HEP-a, isti─Źu izvori iz Mingorpa.U sklopu tog procesa Hrvatska treba do 3. o┼żujka idu─çe godine provesti Direktivu Europske komisije i zavr┼íiti proces restrukturiranja HEP-a kojim ─çe se omogu─çiti liberalizacija tr┼żi┼íta elektri─Źne energije.To zna─Źi da se HEP treba restrukturirati po jednom od tri ponu─Ĺena modela - TSO, ITO ili ISO, kako bi se osigurala samostalnost poslovanja prijenosa elektri─Źne energije, a time i konkurencija na tr┼żi┼ítu.Mingorp je podr┼żavao TSO model koji predvi─Ĺa pravno i vlasni─Źko razdvajanje HEP - prijenosa od HEP-a, ┼íto zna─Źi da bi prijenos postao samostalnom tvrtkom u dr┼żavnom vlasni┼ítvu, no tijekom javne rasprave ─Źelni┼ítvo i sindikati HEP-a podr┼żali su ITO model koji omogu─çuje HEP-u da zadr┼żi vlasni┼ítvo nad prijenosom elektri─Źne energije.

    U prijedlog zakona, me─Ĺutim, u┼íla su sva tri modela, zbog ─Źega su sindikati HEP-a optu┼żili Mingorp da nije po┼ítivao rezultat javne rasprave, te izrazili bojazan da je to uvod u razbijanje i privatizaciju HEP-a.U Mingorpu pak isti─Źu kako odabir bilo kojeg modela nema nikakve veze s privatizacijom, te da ─çe HEP-prijenos u svakom slu─Źaju ostati u dr┼żavnom vlasni┼ítvu, a Europska komisija mogla bi u idu─çoj Direktivi ─Źak istaknuti TSO kao jedini prihvatljivi model.

    Hrvatska je du┼żna uskla─Ĺivati svoje zakonodavstvo s energetskom regulativom EU, u protivnom joj slijede sankcije kojima je, primjerice, ka┼żnjena Njema─Źka jer nije na vrijeme izdvojila svoj nacionalni prijenos elektri─Źne energije. No, pritom na┼ía Vlada ne─çe srljati jer ─Źak 23 od 27 zemalja EU jo┼í uvijek nije u potpunosti uskla─Ĺeno s Direktivama Europske komisije, ka┼żu u Mingorpu.U Ministarstvu zamjeraju sindikatima ┼íto su iza┼íli u javnost s optu┼żbama iako se prethodno nisu dovoljno informirali o su┼ítini promjena. Voljeli bi da sindikati bilo ─Źime argumentiraju svoju tvrdnju da ─çe zbog izmjena zakona HEP morati otpustiti 5000 radnika, te kako su do┼íli do zaklju─Źka da ─çe zbog toga poskupjeti struja, ka┼żu u Mingorpu.No, primjedbe imaju i na menad┼żment HEP-a. "Rekli smo predsjedniku Uprave Leu Begovi─çu da sjedne za stol sa sindikatima i objasni im zakonske prijedloge", napominju u Mingorpu ali i dodaju kako se, bez obzira na kritiku Begovi─ça, u Vladi ne razmi┼ílja o njegovoj smjeni.U Mingorpu upozoravaju kako ─çe od restrukturiranja energetskog sektora mnogo te┼że obaviti kvalitetno kapacitiranje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), koja ─çe kontrolirati energetsku djelatnost u zemlji. HERA-in rad ─çe pak nadzirati europski regulator ACER koji ─çe sankcionirati Hrvatsku ako ne bude slijedila energetsku regulativu EU.
 
6/18/2011 - Glavna Elektrina zgrada ─Źak 41 minutu ostala bez struje!
Izvor - Jutarnji list, 16. lipanj 2011.
 
  • Do┼íla sam platiti ra─Źun u Elektru u Gunduli─çevu i tek ┼íto sam stala u red, vjerovali ili ne, nestalo je struje. Prvo smo se smijali kakvi smo mi pehisti, ali nakon desetak minuta nitko nam nije znao odgovoriti na pitanje za┼íto je nestalo struje i dokad ─çemo ─Źekati.

    Zastoj isporuke
    Oko 12 sam oti┼íla na kavu, ali ni u kafi─çima nije bilo struje, pa sam oti┼íla. Ne znam dokad je Elektra bila u mraku, ali malo mi je neozbiljno ┼íto nitko u Elektri ne zna za┼íto je nestalo struje - gotovo u dahu ispri─Źala nam je ju─Źer ─Źitateljica Vedrana.

    Da i HEP mo┼że ostati bez struje, potvrdio nam je de┼żurni dispe─Źer kojega smo dobili vrlo brzo nakon poziva uzrujane ─Źitateljice.

    - Da, istina je, i mi smo ostali bez struje. Danas u 11.36 do┼ílo je do nepredvi─Ĺenog zastoja isporuke elektri─Źne energije u sedam trafostanica u centru Zagreba - rekao nam je de┼żurni dispe─Źer.

    Nagli nestanak struje iznenadio je sve zaposlenike u Gunduli─çevoj jer i na web stranici HEP-a, u rubrici ÔÇťDanas bez strujeÔÇŁ, nije bilo navedeno da ─çe cijeli centar ostati bez tog va┼żnog energenta. Zanimljivo, ni poslijepodne nitko na slu┼żbenim stranicama nije objavio tu vijest ni ispriku korisnicima.

    Ispale trafostanice
    - Trafostanice su jednostavno ispale, a rije─Ź je o nepredvi─Ĺenom kvaru koji je popravljen u 12.17 - zavr┼íio je svoj izvje┼ítaj ve─ç pomalo nervozni dispe─Źer.

    Nakon razgovora s dispe─Źerom nazvali smo ─Źitateljicu Vedranu i obavijestili je o 41-minutnom kvaru, a da ni sami nismo znali ┼íto ga je prouzro─Źilo.

    - Nadam se samo da ne─çu morati nositi bocu vode kada budem i┼íla platiti ra─Źun za vodu - razo─Źarano nam je rekla Vedrana.
 
6/18/2011 - MINGORP: Ne─çe biti razbijanja HEP-a
Izvor - Poslovni dnevnik, 17. lipanj 2011.
 
  • Izmjene Zakona o energiji, Zakona o tr┼żi┼ítu plina i Zakona o regulaciji energetske djelatnosti, te potpuno novi Zakon o tr┼żi┼ítu elektri─Źne energije bit ─çe usvojeni u sklopu postupka uskla─Ĺivanja energetskog zakonodavstva Hrvatske s tre─çim paketom energetske regulative EU, i nemaju nikakve veze s navodnom privatizacijom HEP-a, isti─Źu izvori iz Ministarstva. U sklopu tog procesa Hrvatska treba do 3. o┼żujka idu─çe godine provesti Direktivu Europske komisije i zavr┼íiti proces restrukturiranja HEP-a kojim ─çe se omogu─çiti liberalizacija tr┼żi┼íta elektri─Źne energije.

    To zna─Źi da se HEP treba restrukturirati po jednom od tri ponu─Ĺena modela - TSO, ITO ili ISO, kako bi se osigurala samostalnost poslovanja prijenosa elektri─Źne energije, a time i konkurencija na tr┼żi┼ítu.
    Ministarstvo je podr┼żavalo TSO model koji predvi─Ĺa pravno i vlasni─Źko razdvajanje HEP - prijenosa od HEP-a, ┼íto zna─Źi da bi prijenos postao samostalnom tvrtkom u dr┼żavnom vlasni┼ítvu, no tijekom javne rasprave ─Źelni┼ítvo i sindikati HEP-a podr┼żali su ITO model koji omogu─çuje HEP-u da zadr┼żi vlasni┼ítvo nad prijenosom elektri─Źne energije.

    U prijedlog zakona, me─Ĺutim, u┼íla su sva tri modela, zbog ─Źega su sindikati HEP-a optu┼żili Ministarstvo da nije po┼ítivalo rezultat javne rasprave, te izrazili bojazan da je to uvod u razbijanje i privatizaciju HEP-a. U Ministarstvu pak isti─Źu kako odabir bilo kojeg modela nema nikakve veze s privatizacijom, te da ─çe HEP-prijenos u svakom slu─Źaju ostati u dr┼żavnom vlasni┼ítvu, a Europska komisija mogla bi u idu─çoj Direktivi ─Źak istaknuti TSO kao jedini prihvatljivi model.

    Hrvatska je du┼żna uskla─Ĺivati svoje zakonodavstvo s energetskom regulativom EU, u protivnom joj slijede sankcije kojima je, primjerice, ka┼żnjena Njema─Źka jer nije na vrijeme izdvojila svoj nacionalni prijenos elektri─Źne energije. No, pritom na┼ía Vlada ne─çe srljati jer ─Źak 23 od 27 zemalja EU jo┼í uvijek nije u potpunosti uskla─Ĺeno s Direktivama Europske komisije, ka┼żu u Ministarstvu.

    U Ministarstvu zamjeraju sindikatima ┼íto su iza┼íli u javnost s optu┼żbama iako se prethodno nisu dovoljno informirali o su┼ítini promjena. Voljeli bi da sindikati bilo ─Źime argumentiraju svoju tvrdnju da ─çe zbog izmjena zakona HEP morati otpustiti 5000 radnika, te kako su do┼íli do zaklju─Źka da ─çe zbog toga poskupjeti struja, ka┼żu u Ministarstvu. No, primjedbe imaju i na menad┼żment HEP-a. "Rekli smo predsjedniku Uprave Leu Begovi─çu da sjedne za stol sa sindikatima i objasni im zakonske prijedloge", napominju u Ministarstvu ali i dodaju kako se, bez obzira na kritiku Begovi─ça, u Vladi ne razmi┼ílja o njegovoj smjeni.

    U Ministarstvu gospodarstva upozoravaju kako ─çe od restrukturiranja energetskog sektora mnogo te┼że obaviti kvalitetno kapacitiranje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), koja ─çe kontrolirati energetsku djelatnost u zemlji. HERA-in rad ─çe pak nadzirati europski regulator ACER koji ─çe sankcionirati Hrvatsku ako ne bude slijedila energetsku regulativu EU.
 
6/18/2011 - HEP i Vlada odbacuju kritike
Izvor - Poslovni dnevnik, 16. lipanj 2011.
 
  • Nakon o┼ítre kritike sindikata Hrvatske elektroprivrede upu─çene Vladinim prijedlozima zakona o energetici, oglasila se ju─Źer Uprava HEP-a, a dan ranije Ministarstvo gospodarstva. Jedni i drugi demantirali su tvrdnje sindikalista.

    Kako ka┼żu u HEP-u, dva ─Źlana njegove Uprave, Snje┼żana Pauk i Damir Pe─Źvarac, aktivno su uklju─Źeni u sve aktivnosti oko izrade zakona i prijedloga Vlade o energetici, te isti─Źu kako ─çe, ukoliko bude potrebe i specifi─Źnih zahtjeva, Uprava pove─çati broj ─Źlanova u zajedni─Źkim timovima. Ministarstvo gospodarstva, pak, odbacuje tvrdnje sindikata da su bili ignorirani tijekom izrade prijedloga zakona o energetici. Tvrde kako je tijekom 2010. godine odr┼żano vi┼íe sastanka s predstavnicima HEP-a kao i tri javne rasprave o budu─çim modelima restrukturiranja energetskih subjekata, a me─Ĺu njima i HEP. Tako─Ĺer, odbacuju tvrdnje sindikata da su tvrtke kojima je povjeren posao pisanja zakona, Energetski institut Hrvoje Po┼żar i tvrtka EKONERG, u sukobu interesa, kako tvrde sindikati. Iz Ministarstva jo┼í poru─Źuju kako je to─Źno da se novim propisima ugro┼żavaju interesi pojedinaca i interesnih skupina u HEP-u koje ┼żele zadr┼żati tr┼żi┼íni monopol, a ┼íto je suprotno energetskoj regulativi Europske unije.
 
6/18/2011 - Ministarstvo: Nije rije─Ź o promjeni vlasni─Źke strukture HEP-a
Izvor - Slobodna dalmacija, 15. lipanj 2011.
 
  • Ne protivimo se reformi elektroenergetskog sustava, ali smo protiv reforme koja se kroji u Ministarstvu gospodarstva pod dirigiranjem raznih lobista koji favoriziraju privatni interes.

    Takva reforma zna─Źi pripremu za razbijanje HEP-a i njegovu naknadnu jeftinu privatizaciju i mi to ne mo┼żemo dopustiti - ustvrdio je Dubravko ─îorak, predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata, na konferenciji za novinare u utorak, na kojoj su bili i ─Źelnici Nezavisnog sindikata radnika HEP-a, Strukovnog sindikata radnika HEP-a te Jadranko Berlengi, predstavnik radnika u NO-u HEP-a.Takva reforma zna─Źi pripremu za razbijanje HEP-a i njegovu naknadnu jeftinu privatizaciju i mi to ne mo┼żemo dopustiti - ustvrdio je Dubravko ─îorak, predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata, na konferenciji za novinare u utorak, na kojoj su bili i ─Źelnici Nezavisnog sindikata radnika HEP-a, Strukovnog sindikata radnika HEP-a te Jadranko Berlengi, predstavnik radnika u NO-u HEP-a.

    ┼áteta na ra─Źun dr┼żave
    Oni su poru─Źili kako bi poskupljenje struje moglo biti i ve─çe od o─Źekivanog ako se za dvije do ─Źetiri godine dopusti privatizacija hidroelektrana i distribucijske mre┼że, pogotovo one ve─çih gradova. Denis Geto, predsjednik Strukovnog sindikata HEP-a, kazao je kako bi ÔÇťdivlja privatizacijaÔÇť mogla rezultirati otpu┼ítanjem pet tisu─ça radnika.

    ÔÇťNe ka┼żem da se o vi┼íku radnika u HEP-u ne mo┼że raspravljati, ali ovdje se radi o tome da bi se to radilo na na─Źin koji je apsolutno neprihvatljiv i koji ne bi donio efikasnije i bolje poslovanje, ve─ç bi samo zna─Źio njegovo definitivno rastakanje.ÔÇŁ Berlengi je istaknuo kako prijedlozi Ministarstva smjeraju na privatizaciju profitabilnih dijelova HEP-a, dok bi neprofitabilni dio sustava trebao ostati HEP-u, ┼íto ─çe i─çi na izravnu ┼ítetu poreznih obveznika.

    - Problem je i u tome ┼íto se u Prijedlogu Zakona navode tri modela reforme, ali se ne opredjeljuje ni za jedan. To je apsurdno, jer se zakon tako ne mo┼że provesti, a strah nas je da bi to zna─Źilo kako bi za godinu i pol dana Vlada nabrzinu mogla predlo┼żiti novi zakon koji bi i┼íao naruku privatnicima - naglasio je Berlengi.
    Sindikati se zauzimaju za model restrukturiranja HEP-a, koji dopu┼íta i EU, a u okviru kojega bi proizvodnja, distribucija i prijenos ostali u vlasni┼ítvu HEP-a. ÔÇťProtiv smo toga da se iz HEP-a vlasni─Źki izdvoji prijenosni ili distribucijski sustav jer bi to trajno naru┼íilo i HEP i energetsku stabilnost Hrvatske.ÔÇŁ
 
6/18/2011 - MINGORP - Prip─çenje
Izvor - 14. lipanj 2011.
 
  • S ciljem to─Źnog i potpunog informiranja javnosti, a s obzirom na danas odr┼żanu konferenciju za novinare tri sindikata HEP-a i Radni─Źkog vije─ça na kojoj su iznesene tendenciozne te neto─Źne informacije i podaci, a vezano za izradu zakonskih prijedloga kojima se regulira podru─Źje energetike sukladno zakonodavstvu EU dostavljamo sljede─çe priop─çenje:

    Nije to─Źno da je u fazi izrade zakonskih prijedloga HEP ignoriran. Predstavnici HEP-a ve─ç su po─Źetkom 2010. godine bili upoznati sa potrebom uskla─Ĺivanja hrvatskog zakonodavstva sa Tre─çim paketom energetske regulative EU. Tijekom 2010. godine odr┼żano je vi┼íe sastanaka s predstavnicima HEP-a kao i tri javne rasprave o budu─çim modelima restrukturiranja energetskih subjekata, a me─Ĺu njima i HEP-a.

    Nije to─Źno da je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni┼ítva povjerilo posao institucijama Hrvoje Po┼żar i Ekonerg ve─ç su oni odabrani strogo po┼ítuju─çi proceduru i odredbe Zakona o javnoj nabavi na javnom natje─Źaju.

    Nije to─Źno da se name─çe rje┼íenje HEP-u koje ─çe dovesti do gubitka radnih mjesta, pove─çanja cijena struje, ugro┼żavanja nacionalnih interesa ve─ç upravo suprotno. To─Źno je da se ugro┼żavaju interesi pojedinaca i interesnih skupina u HEP-u koje ┼żele zadr┼żati tr┼żi┼íni monopol, a ┼íto je upravo suprotno energetskoj regulativi EU.

    Pripremljenim radnim zakonskim materijom predvi─Ĺa se mogu─çnost energetskim subjektima kao ┼íto je HEP da organiziraju svoje djelatnosti sukladno pravilima zajedni─Źkog europskog energetskog tr┼żi┼íta i europskog zakonodavstva.

    Bez toga sigurnost opskrbe u Republici Hrvatskoj sigurno ─çe biti ugro┼żena jer se ne─çe mo─çi realizirati nijedan projekt koji je od EU definiran u paketu energetske infrastrukture koji je namijenjen sufinanciranju iz strukturnih fondova.

    U zakonsko rje┼íenje stavljene su sve tri opcije kao modeli restrukturiranja jer je to obveza prema europskom zakonodavstvu, a sam energetski subjekt u ovom slu─Źaju HEP ─çe primijeniti Model ITO na na─Źin kako propisuje europsko zakonodavstvo. Vlasni─Źko izdvajanje Operatera prijenosnog sustava ni─Źime se ne dovodi u pitanje jer isti i dalje ostaje u 100%-tnom vlasni┼ítvu HEP d.d. odnosno u vlasni┼ítvu Republike Hrvatske.

    U slu─Źaju neadekvatne provedbe restrukturiranja, odnosno neprihva─çanja europskih normi i standarda vlasnik, odnosno dr┼żava ─çe biti prisiljena intervenirati primjenom drugog modela restrukturiranja. Posebno napominjemo kako se restrukturiranjem energetskog sektora ni─Źime ne prejudicira njegova privatizacija ve─ç jasno razgrani─Źenje djelatnosti energetskih subjekata.

    Nagla┼íavamo kako se ne radi o promjeni vlasni─Źke strukture HEP-a i njegove djelatnosti. HEP primjenom bilo kojeg modela restrukturiranja ostaje u vlasni┼ítvu Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske u ovom trenutku ne razmi┼ílja o privatizaciji bilo kojeg njegovog dijela.

    ┼áto se ti─Źe izjava o poskupljenju elektri─Źne energije i gubitku radnih mjesta nagla┼íavamo kako ─çe upravo primjena predlo┼żenog Modela ITO u fazi restrukturiranja omogu─çiti zadr┼żavanje svih radnih mjesta, a na cijenu elektri─Źne energije ─çe kao i do sada prete┼żito utjecati konkurentnost proizvodnje elektri─Źne energije u Republici Hrvatskoj odnosno cijena uvezene elektri─Źne energije.

    Trenutno HEP uvozi vi┼íe od 50 posto elektri─Źne energije za potrebe hrvatskog tr┼żi┼íta. Sam ovaj podatak implicira radikalnu promjenu poslovne politike HEP-a u izgradnji temeljnih proizvodnih energetskih objekata u Republici Hrvatskoj odnosno osiguranju energetske neovisnosti Republike Hrvatske.
 
6/18/2011 - Sindikat HEP-a napao Vladu: ┼Żelite rascjepkati tvrtku i jeftino je prodati
Izvor - Dnevnik.hr, 14. lipanj 2011.
 
  • Sindikalisti HEP-a tvrde kako je uskla─Ĺivanje hrvatskih zakona sa europskim samo paravan za jeftinu rasprodaju hrvatskog energetskog diva. Optu┼żili su Vladu da mimo njih ┼żeli progurati Zakon koji dozvoljava da se opskrba strujom izdvoji iz tvrtke kako bi se lak┼íe prodali profitabilni dijelovi HEP-a. U tome vide korupciju kojom bi se, smatraju, trebalo pozabaviti dr┼żavno odvjetni┼ítvo.

    'U ovom slu─Źaju postoje ozbiljne sumnje u postojanje takvih mogu─çih interesa i djelovanja', rekao je Luko Marojica iz nezavisnog sidnikata radnika HEP-a. 'Ovi prijedlozi Zakona zapravo sa nakardnim rje┼íenjima otvaraju mogu─çnost da HEP grupa ne ostane vi┼íe jedinstvena kompanija, da nas se podjeli', rekao je Dubravko ─îorak, predsjednik elektrogospodarskog sindikata.

    Popija─Ź: Nije jasna namjera sindikalnih ─Źelnika
    Upozoravaju da ─çe rezultat izdvajanja trafostanica i dalekovoda biti otpu┼ítanje 5.000 radnika HEP-a i skuplja struja. No ministar ─Éuro Popija─Ź obja┼ínjava da to nije istina. Ka┼że da je istup sindikata samo poku┼íaj da se obrane interesi pojedinaca i skupina u HEP-u koje ┼żele zadr┼żavanje tr┼żi┼ínog monopola.

    'Mislim da su sindikalni ─Źelnici zaboravili da je upravo ova hrvatska Vlada ukinula Zakon o privatizaciji koji je donesen prije par godina i pritom je poslala jasnu poruku da od privatizacije HEP-a ne─çe biti ni┼íta', rekao je Popija─Ź. Ministar tvrdi da sve ┼íto su sindikalisti izrekli ide protiv Vladine borbe sa korupcijom te protiv poku┼íaja Banskih Dvora da uvedu red u HEP.

    'Nije jasna pozadina i namjera sindikalnih ─Źelnika, ali ─Źini mi se da upravo oni imaju namjere zaustaviti sve procese u HEP-u i vratiti ga u neka vremena koja bi ┼żeljeli zaboraviti', dodao je Popija─Ź. Popija─Ź obja┼ínjava da vlasni─Źko izdvajanje distribucije ne zna─Źi prodaju jer ─çe izdvojena tvrtka i dalje ostati u 100-postotonom vlasni┼ítvu RH.
 
6/18/2011 - Sindikati protiv rasprodaje HEP-a
Izvor - Poslovni dnevnik, 14. lipanj 2011.
 
  • Tri sindikata HEP-a na dana┼ínjoj su se novinskoj konferenciji usprotivila "razbijanju i rasprodaji" HEP-a, ┼íto bi se moglo dogoditi ako se prihvate predlo┼żeni energetski zakoni.

    Nismo protiv ulaska privatnog kapitala u HEP, ali kroz nove investicije a ne putem razbijanja i rasprodaje dijelova HEP-a, pri ─Źemu gra─Ĺani trebaju biti svjesni da ─çe se prodati samo profitabilni dijelovi kompanije, dok ─çe neprofitabilne i dalje morati financirati porezni obveznici, sa┼żeo je stajali┼íta sindikata predstavnik radnika u Nadzornom odboru HEP-a Jadranko Berlengi.

    Uskla─Ĺivanje energetskog zakonodavstva Hrvatske s tre─çim paketom energetske regulative EU samo je izgovor pojedinim lobijima da poku┼íaju progurati zakonske prijedloge koji nanose dugoro─Źnu ┼ítetu HEP-u, tvrde sindikalci i pritom posebno prozivaju Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni┼ítva jer nije po┼ítovalo zaklju─Źak javne rasprave da se prihvati ITO model, koji bi omogu─çio da operatori prijenosnog sustava (OPS) ostanu u sastavu HEP-a.

    Umjesto toga, prijedlogom zakona predvi─Ĺa se mogu─çnost izdvajanja OPS-a iz kompanije i njihova privatizacija, ┼íto zna─Źi da bi HEP mogao ostati bez distribucijskih sustava u velikim gradovima. U tom slu─Źaju, do┼ílo bi i do prodaje vodnih resursa i hidroelektrana privatnom kapitalu i, naposlijetku, gubitka energetske neovisnosti Hrvatske. Za HEP bi to zna─Źilo i otpu┼ítanje oko 5.000 radnika, a za hrvatske gra─Ĺane pove─çanje cijene struje jer bi, primjerice, za opskrbu gradova strujom bilo mnogo zainteresiranih dok se za otoke ne bi zanimao nitko, upozorava Denis Geto, predsjednik Strukovnog sindikata radnika HEP-a - TEHNOS.

    Sindikati sumnjaju da se u takvim prijedlozima radi o koruptivnom djelovanju sa ciljem favoriziranja privatnih interesa nau┼ítrb javnog interesa, ┼íto predstavlja ugrozu nacionalne sigurnosti zemlje, te pozivaju nadle┼żne dr┼żavne institucije na pravodobnu reakciju. Svjesno smo da ─çe do─çi do privatizacije dijelova HEP-a i energetskog sektora, jer je to proces u cijelom svijetu, no protivimo se ovakvim prijedlozima energetskih zakona i tra┼żimo zaustavljanje postupka njihova hitnog dono┼íenja te izradu novih zakonskih prijedloga, istaknuo je predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko ─îorak.

    Hrvatska nema razloga za ┼żurbu, jer nijedna zemlja Europske unije jo┼í nije do kraja primijenila ni zahtjeve drugog paketa energetske regulative, ve─ç svoja zakonodavstva mijenjaju vrlo oprezno, korak po korak, ┼ítite─çi pritom vlastite nacionalne interese, re─Źeno je na konferenciji.
 
6/18/2011 - Sindikati: Stop privatizaciji HEP-a! 5000 radnika ostalo bi bez posla
Izvor - Ve─Źernji list, 14. lipanj 2011.
 
  • Sindikati optu┼żuju Ministarstvo gospodarstva da ignorira HEP te da je posao pisanja zakona povjerilo Institutu Hrvoje Po┼żar i Ekonergu koji su u sukobu interesa.

    ─îetiri sindikata HEP-a ustala su protiv privatizacije te energetske kompanije upozoriv┼íi da bi prijedlozi zakona koji se ┼íalju u saborsku proceduru mogli omogu─çiti razbijanje i jeftinu prodaju HEP-a zbog koje bi bez posla moglo ostati 5000 radnika, a cijena struje odletjela bi u nebo! Sindikati optu┼żuju Ministarstvo gospodarstva koje je izradu zakona za uskla─Ĺivanje energetskog zakonodavstva Hrvatske s tre─çim paketom energetske regulative EU povjerilo ÔÇťpodizvo─Ĺa─ŹimaÔÇŁ, odnosno Institutu Hrvoje Po┼żar te Ekonergu, umjesto da to radi Uprava za energetiku, ali i za ignoriranje HEP-a u procesu dono┼íenja tih zakona.

    ÔÇô Tekstopisci zakona su u sukobu interesa jer sudjeluju na energetskom tr┼żi┼ítu i mogu pogodovati energetskim subjektima po svom izboru ÔÇô ustvrdio je Jadranko Berlengi, predstavnik radnika u NO-u HEP-a.
    Sindikatima najvi┼íe smeta to ┼íto su u zakone za uskla─Ĺivanje s direktivama EU ugurana sva tri modela razdvajanja operatora prijenosnog sustava iz HEP-a.

    ÔÇô Ministarstvo gospodarstva napravilo je majstorstvo i dopustilo da u zakonu budu i modeli koji omogu─çuju potpuno vlasni─Źko razdvajanje prijenosa struje od HEP-a, umjesto da se favorizirao ITO model koji predvi─Ĺa da prijenos bude zasebna tvrtka, ali unutar HEP grupe ÔÇô tvrdi Berlengi. Cilj je zakona, upozoravaju sindikati, da ga Vlada u roku od godinu promijeni i omogu─çi vlasni─Źko razdvajanje, tj. razbijanje HEP-a.

    ÔÇô Postoji osnovana sumnja da se ovim prijedlozima zakonima radi o koruptivnom djelovanju kojemu je cilj favoriziranje pravnih interesa, a na ┼ítetu javnog interesa RH - poru─Źili su HEP-ovi sindikati koji ipak svoje sumnje ne─çe prijaviti DORH-u.
    Tako─Ĺer, poru─Źuju da nisu protiv privatizacije HEP-a jer su svjesni da je privatni kapital neophodan, posebice za investicije, ali su protiv divlje privatizacije kojom bi se prodali profitabilni dijelovi HEP-a, a neprofitabilni bi se s vremenom odstranili iz te kompanije.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridr×ana A design