Pravično bi bilo da je plaća u HEP-u od 1.1.2024. veća:
0%
15%
30%
45%
60%
Rezultati | Arhiva
 
Aktualnosti
 
 
- VRAG JE UZEO ŠALU
 
  • Hrvati, na rubu ste - počnite izvoziti proizvode i raditi djecu!

    Grčka se izvukla, a Hrvatska je u opasnosti od toga da postane glavni europski dužnik. Rješenje je u izvozu, smatra ekonomski stručnjak Edward Hugh, no i u ispravljanju demografske slike koja će biti izrazito nepovoljna baš u vrijeme kad dugovi dođu na naplatu.~

    ------------------------------------- Grčka je ispunila očekivanja Europskih vođa, pa ih i nadmašila, odnosno srezala svoj državni deficit za oko nevjerojatnih 46 posto. Sad je Grčka u minusu samo 9,65 milijardi eura, za razliku od gotovo 18 milijardi s početka 2009. godine.

    Prvi planovi, odnosno procjene grčkih financijskih savjetnika bili su smanjenje za 39,5 posto.
    Naravno, zbog strogih mjera grčke vlade počeli su izbijati štrajkovi i društveni nemiri, ali brojke govore svoje, a Grčka se, prema nekim procjenama – izvukla.

    Kakve obveznice, RH se trebala obratiti MMF-u!
    No, naša lijepa Hrvatska mogla bi se, kažu stručnjaci, vrlo brzo, već krajem ove godine, približiti stanju kakvo su Grci na svojoj koži iskusili početkom ove godine. Hrvatski dug raste iz dana u dan, a predviđa se pad BDP-a od 1,5 posto. Grčki pad iznosi, usporedbe radi, 0,8 posto.

    Početkom ovog desetljeća, primjerice, hrvatski dug iznosio je oko 12 milijardi eura, dok je danas on vrtoglavih 47 milijardi. Što se tiče unutarnje situacije, država bankama duguje oko 63 milijarde kuna, a ostaje pitanje, ako se uzme u obzir kamata bankama, hoće li država i kada taj dug moći vratiti. Prema procjenama, za vraćanje bi državi trebao rast BDP-a od 6 posto, što je krajnje nerealno u aktualnoj situaciji.

    Dapače, Vlada je nadalje zadužila državu izdavanjem dvije domaće i jedne inozemne obveznice, zajedničke vrijednosti 13,4 milijarde kuna. Obveznice bi trebale biti isplaćene do 2020. godine.

    - Hrvatska dobiva financijsku stabilnost u sljedećih nekoliko mjeseci, a to podrazumijeva i makroekonomsku stabilnost. Na nama je da provedeno reforme koje će promijeniti ove negativne trendove što se tiče gospodarskog rasta – rekao je o novoj pozajmici ministar Ivan Šuker.

    Domaći stručnjaci se ne slažu – tvrde da bi bilo najbolje da se Vlada, kao što su to učinile Srbija i BiH, obratila Međunarodnom monetarnom fondu. Smatra se da bi Vlada u tom slučaju izbjegla kamatu na svoje obveznice od visokih 6,6 posto, što će zasigurno dugoročno predstavljati velik teret ekonomiji, ako ne i konačnu kap koja će preliti čašu bankrota države.

    Dug raste proporcionalno socijalnom miru.
    No Vlada je zasad kupila svoj socijalni mir, a odgađaju se dramatični rezovi naspram kojih će čuveni Harač izgledati kao nešto čemu se šira javnost svojevremeno mogla i radovati. No dokad tako? Do prijevremenih ili regularnih izbora ili do ulaska u EU, kad bi nas mogla spasiti velikodušna Europa.

    Premijerka Kosor se nada da će pregovori za ulazak u EU biti gotovi do kraja ove godine, što bi značilo da ćemo se u EU naći, kako je i bilo planirano, u 2012. godini. No, kako piše Edward Hugh, povremeni savjetnik MMF-a i ekonomski mudrac u svom blogu, europski dužnosnici su sad postali vrlo oprezni što se tiče potencijalnog oblika predstojećih pregovora. EU trenutačno ima puno problema ispred sebe, piše Hugh, ističući i optimizam naše premijerke.
    Uz sve probleme koji očekuju Hrvatsku u vraćanju duga, Hugh u jednadžbu uzima i negativni demografski trend koji je zahvatio Hrvatsku – više od četvrtine Hrvata je umirovljeno, a država će sve teže i teže zadovoljiti prohtjeve svojih penzionera, i zbog njih će se morati dodatno zaduživati. Također, tu bi se mogao javiti i manjak kompetentnih mladih stručnjaka i radnika. Opet, kratkoročno je stanje stabilno, no dugoročno se i u tom aspektu hrvatske potrošnje nazire krah.
    Hrvatska na rubu nečega - održivosti ili bankrota
    - Dakle, nakon dugih godina življenja na posuđenom novcu i vremenu, s značajnim proračunskim deficitom i vanjskim dugom koji se postojano nagomilava, Hrvati će sada najvjerojatnije biti suočeni i s grubom stvarnošću života u brzo starućem društvu u vrijeme kad je vanjska konkurentnost zemlje potresena. Vanjske dugove će Hrvatska morati isplatiti baš u vrijeme kad će se početi sve jače i jače osjećati starost građana - smatra ekonomist Hugh.

    Na kraju, sve se svodi na naš vlastiti mentalitet. Država bi trebala u ovo vrijeme koncentrirati sva svoja sredstva na izvoz, a mlade stručnjake koji bi posao tražili u inozemstvu zaposliti baš u tom sektoru.

    - U ovom presudnom trenutku u povijesti zemlje, nije teško prepoznati da je Hrvatska definitivno na rubu nečega, no pitanje je je li to dugoročna održivost ili nešto što je bolje ne spominjati, a na to pitanje odgovor znaju jedino sami Hrvati - zaključuje Hugh. DNEVNO/hr 13.07.2010
 
Vijesti
  TEHNOS aktualnosti
12/26/2023
12/26/2023
12/26/2023
12/25/2023
11/21/2023
10/31/2023
10/10/2023
8/14/2023
7/19/2023
6/6/2023
5/23/2023
4/20/2023
3/30/2023
3/30/2023
3/18/2023
3/18/2023
3/5/2023
2/23/2023
2/19/2023
10/19/2022
8/12/2022
6/6/2022
6/2/2022
5/1/2022
12/14/2021
11/19/2021
1/27/2021
1/19/2021
1/15/2021
4/15/2020
 
  Sva prava pridržana A design