Pravično bi bilo da je plaća u HEP-u od 1.1.2024. veća:
0%
15%
30%
45%
60%
Rezultati | Arhiva
 
Aktualnosti
 
 
- HEP na trećem mjestu po produktivnosti zaposlenih!
 
  • 02. lipanj 2010.

    Nemoguće! Osim što smo korumpirani i samo se izležavamo, u HEP-u netko nešto i radi!!!

    Naravno, kada su posrijedi dobre vijesti o HEP-u, onda se to spomene samo onako, usput.

    Prenosimo članak Business.hr-a:

    Razlike u produktivnosti rada između 30 hrvatskih tvrtki s najvećim ukupnim prihodom goleme su, pokazala je računica Business.hr-a temeljena na podacima o njihovu poslovanju u protekloj godini koje su prijavili ili Fini ili Zagrebačkoj burzi.

    Najproduktivnije je lani bilo 66 zaposlenika OMV-a Hrvatska, a svaki je od njih ostvario prihod od čak 47,3 milijuna kuna. To je čak 411 puta više od prihoda koji je ostvario primjerice zaposlenik Hrvatske pošte – ondje je ostvaren prosjek samo 160.133 kune po zaposleniku.

    Iako je tek dvadeseta po prihodima, Agrokor trgovina druga je po produktivnosti zaposlenih, a slijede HEP ,Phoenix farmacija,~ Medika, Orbico, T- Mobile, Vipnet, TDR i Vindija. Nakon HEP-a, najbolje plasirana tvrtka u državnom vlasništvu - na 13. mjestu - jest HEP proizvodnja, gdje svaki zaposleni godišnje ostvari po 1,7 milijuna kuna prihoda.

    Ostatak neprivatiziranih tvrtki okupio se mahom u donjem dijelu tablice, gdje su ispred Hrvatske pošte smještene Hrvatske šume, Zagrebački holding, splitski škver, a u tom se neproduktivnom društvu našla i Podravka.

    U odnosu na prošlu godinu, Orbico se probio ispred T- Mobilea, zamijenili su šesto i sedmo mjesto. Najviše je, za pet mjesta, napredovalo brodogradilište Uljanik, dok se Pliva pomaknula prema četiri mjesta naprijed. Najviše su, za tri mjesta, pali HT i Kaufland.

    «Pregled je interesantan, iako treba izbjeći međusobne usporedbe nesrodnih djelatnosti, odnosno puno je zanimljivije uspoređivati srodne”, komentirao nam je Željko Perić iz konzultantske kuće Caper, ujedno savjetnik premijerke Jadranke Kosor.

    “Primjerice, uočljiva je velika razlika između OMV-a i Ine, pri čemu je OMV znatno bolji, jer on u Hrvatskoj ima samo maloprodaju derivata, dok Inu opterećuju i proizvodnja, rafinerije i glomazna administracija. Obje tvrtke, međutim, pokazuju slične stope pogoršanja produktivnosti”, kaže Perić uspoređujući prošlu s 2008. godinom.

    Naš sugovornik ističe i vrlo malu razliku u dostignutoj produktivnosti trgovačkih lanaca (Konzum, Plodine, Kaufland i Mercator), koji su lani uglavnom uspjeli održati razinu produktivnosti iz godine prije.

    “Male međusobne razlike ukazuju da je maloprodajno tržište dosegnulo kritičnu razinu zrelosti i da ključni igrači više nemaju manevarskog prostora za velike iskorake u poboljšanju produktivnosti. Metro, kao klasični „cash&carry“, pokazuje znatno višu produktivnost jer se njegov poslovni koncept temelji na znatno manjem broju osoblja”, napominje Perić.

    Mobilni operateri već su prije dosegnuli vrhunac, pa u kriznoj godini osjećaju pad prihoda i blagi pad produktivnosti koja im je na sličnim razinama. Zanimljiva je i razlika između dviju vodećih veledrogerija gdje, usprkos poboljšanju u 2009., Medika još uvijek zaostaje za Phoenix farmacijom, koja je kao mlađi i bolje organizirani sustav dosegnula razine koje Medika tek treba dohvatiti, kada se s vlasničkih previranja fokus vrati na unapređenje poslovanja”, kaže Perić.

    Međusobna usporedba triju prehrambenih kompanija također zorno pokazuje veliku razliku između onih koje se vode isključivo poslovnim kriterijima (Vindija i Dukat) te Podravke, “koja je očito morala odgoditi restrukturiranje iz nekih drugih razloga”. Zanimljiva je prednost koju Vindija ima nad Dukatom, vjerojatno zato jer je varaždinska kompanija vrlo jednostavno organizirana, dok Dukat mora imati veću nadgradnju i administraciju kao Lactalisov upravljački centar za cijelu regiju, uključujući Rumunjsku i Grčku, napominje naš sugovornik.

    U Agrokor trgovini riječ je o čistoj trgovini uglavnom burzovnim artiklima, koja ne zahtijeva velik broj zaposlenika pa s obzirom na velike promete, produktivnost ispada jako visoka, na poslu bez znatne „dodane vrijednosti“.

    Zanimljivo je da su na začelju liste tri mastodonta koji oslikavaju stanje u državi - golem broj zaposlenih uz jako nisku produktivnost. Pritom jedino Hrvatska pošta pokazuje trend poboljšanja, jer su jedini ozbiljno krenuli u restrukturiranje. Hrvatske šume i ZG holding, kao nedodirljivi monopolisti, još su u 2009. uživali ‘u hladovini’. Te bi tri tvrtke trebalo usporediti s njihovim „peersima” (kompanijama iz iste branše) u razvijenim zemljama, kako bi im se mogao postaviti realan cilj glede produktivnosti”, zaključio je Željko Perić.

    Poduzeća u regiji produktivnija su i do 50 posto

    Velika hrvatska poduzeća imaju između 40 i 50 posto nižu produktivnost u odnosu na usporediva poduzeća u okruženju središnje i istočne Europe, rekao nam je konzultant Damir Novotny.

    Po njemu, postoje tri glavna uzroka niske produktivnosti. Tvrtke u državnom vlasništvu, koje zbog političkih razloga nisu provodile restrukturiranje, imaju previše zaposlenika. Potom, privatna (privatizirana) poduzeća također nisu prošla proces transformacije jer su se u većini slučajeva akteri privatizacije ustručavali provoditi snažnije zaokrete. Izuzetak je Pliva koja je nakon preuzimanja od strane izraelske Teva grupe provela transformaciju i snažno povećala produktivnost. Napokon, tu je i niska razina ulaganja u kapital te osobito izostanak izravnih stranih ulaganja u realnom sektoru. Novija istraživanja u zemljama središnje i istočne Europe pokazala su da su izravna strana ulaganja pridonijela povećavanju produktivnosti 50-70 posto u razdoblju od 2000. do 2008. godine.

    Hrvatska poduzeća koja su orijentirana na domaće tržište najčešće nemaju objektivnu sliku svoje produktivnosti; tek kada se suoče s međunarodnom konkurencijom, pokazuju se razlike u produktivnosti, napominje Novotny. Problem niske produktivnosti bit će posebno izražen ulaskom u EU - Slovenci su tada morali gasiti nekadašnja uspješna poduzeća poput Mure ili MIP-a. Uklanjanje carinske zaštite i drugih barijera značit će potpuno otvaranje domaćeg tržišta tvrtkama s međunarodnog tržišta, upozorava Novotny.

 
Vijesti
  TEHNOS aktualnosti
12/26/2023
12/26/2023
12/26/2023
12/25/2023
11/21/2023
10/31/2023
10/10/2023
8/14/2023
7/19/2023
6/6/2023
5/23/2023
4/20/2023
3/30/2023
3/30/2023
3/18/2023
3/18/2023
3/5/2023
2/23/2023
2/19/2023
10/19/2022
8/12/2022
6/6/2022
6/2/2022
5/1/2022
12/14/2021
11/19/2021
1/27/2021
1/19/2021
1/15/2021
4/15/2020
 
  Sva prava pridržana A design